StoryEditorOCM
ForumMAJKA HRABROST IZ PALJUVA

Mrtvog sina svake noći štitila od strvinara

Piše Merien Ilić/Slobodna dalmacija
18. studenog 2017. - 11:31
skupljanje_kostiju16-131117

Za vrijeme Domovinskog rata, tijekom okupacije rodnog joj Paljuva, malog slikovitog ravnokotarskog mjesta u zadarskom kraju, Grli je poginuo sin Ante. Ležalo je njegovo tijelo odvojeno od glave na cesti kraj šume. Majka, kad je saznala za tragičnu sudbinu svog sina, nošena čistom majčinskom ljubavi koja ne poznaje strah, svake noći, tijekom mjesec dana, iskradala se iz podruma i obilazila svog mrtvog sina, pokrivajući ga dekom kako ga strvinari ne bi grizli.
Njezina priča ušla je u film "Koracima nade 3", koji čine svjedočanstva žena i majki u Domovinskom ratu. Priča je došla i do dramske umjetnice Mladenke Gruice iz Gornjeg Sitna, koja ju je pretočila u monodramu "Skupljanje kostiju", premijerno izvedenu na otvaranju manifestacije "Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju".

Akcija oslobađanja

Grla Pedić bila je jedna od mještanki Paljuva čiji je sin srčano otišao braniti svoj kraj kao branitelj. Ona je ostala kod kuće čuvajući blago i pekla kruh za umorne branitelje i svog sina, koji su čuvali Paljuv i okolna sela.
Nažalost, Paljuv je pao u srpske ruke na Staru godinu, 31. prosinca 1991. godine, unatoč potpisanom sporazumu o primirju. U njemu je poslije okupacije ostalo tek 29 civila, od kojih i šest branitelja. Nakon prvih dana skrivanja po šumi, ljudi su se grupirali po kućama. Četnici su za njih znali. Popisali su ih i provjeravali. Nesretni mještani snalazili su se kako su znali, pomagajući jedni druge. Nitko sa strane nije znao što se u mjestu događa, sve dok branitelj Tomislav Portada nije pobjegao. Tada je zapovjednik Ante Barada-Čiča u tajnosti počeo smišljati akciju oslobađanja. I tako, 42. dan nakon zarobljavanja 13 branitelja oslobodilo je Paljušane, među kojima i Grlu Pedić.

- Dana 31. prosinca u Paljuvu je poginuo Ante Pedić. Mjesec dana, svake noći, stara se majka iskradala iz zatočeništva i obilazila svog mrtvog sina jedinca, pokrivala dekom da ga strvinari ne grizu. Ni pokopati ga nije smjela. S njom je išla i majka pokojnog Ranka Barabe koji je ležao blizu Ante. Je li moguće ljudskom umu razumjeti sudbinu majke kada joj umre voljeni sin, kad iz majčina vidokruga zauvijek ode njezina radost i nada u cvijetu momaštva? Stvarnost svakodnevice, trpljenje razdiruće neprolazne boli, u zarobljeništvu. Daljnje življenje, besane noći, stalna priviđenja, rubovi sloma i vječnog ponora… ali nedostižne snage prkosa, vjere i ufanja u ljubav i Boga. Koliko je ovakvih prešućenih priča!? Nedopustiv je zaborav vrijednosti Domovinskog rata, kao temelja stvaranja hrvatske države - govori nam Mladenka Gruica koja je Grlinu bol, patnju, ali i snagu uvjerljivo predočila u autorskoj monodrami. Preko priče Grle Pedić dala je, kaže, odu svim majkama.
- Zamislite tu majku! Odakle joj tolika snaga da unatoč strahu, gladi, iscrpljenosti, bježi iz podruma gdje je zarobljena i ide čuvati tijelo svoga sina?! To je ta neizmjerna snaga, ljubav bez straha. To je toliko moćno! Iza toga stoji poštivanje zajedništva, obitelji, oslanjanje jedno na drugog...- veli Gruica.
- I nas danas potiče čista ljubav, a protiv toga nema oružja - nadovezuje se Ivana Haberle iz udruge koja se bavi prikupljanjem svjedočanstava iz Domovinskog rata. Priča nam kako su do Grle Pedić došli prikupljajući svjedočanstva žena zadarskog zaleđa. Zapisali su ih oko 150.
- Ta majka je 36 dana pokrivala tijelo svog sina, mrtvog bez glave. Umrla je dva mjeseca nakon našeg razgovora. Da nije bila zapisana, njezina istina umrla bi s njom. A evo, danas imamo i monodramu o tom potresnom događaju. Došao ju je gledati i Grlin unuk Ante, koji je u to vrijeme bio u trbuhu svoje majke. Patnja Grle Pedić obilježava patnju svih hrvatskih majki. To su priče o ljubavi, patnji, snazi, prkosu i otporu. O svakoj bi se mogao snimiti potresan film. Naša zadaća je prenijeti ih dalje, ispričati da se ne zaborave, prenositi istinu o Domovinskom ratu jer smo mi svjedoci tog vremena. Znaju nas pitati zašto 'rujemo' po prošlosti, ali to je krivo gledanje. Moramo njegovati prošlost, prestati biti umišljeni i zaboraviti na svoja ega, kako bi mogli živjeti za budućnost - kaže nam Haberle.

Upoznati prošlost

Ovakve tužne priče se ne bi smjele više nikad ponoviti, ali ih treba pričati s poštovanjem, poručuje Gruica koja s KUU-om "Sv. Kliment" radi na promicanju hrvatske kulturne baštine i istine o Domovinskom ratu. Želja joj je da mladi upoznaju svoju prošlost kako bi više cijenili domovinu.
- Boli to što toliko mladih odlazi iz Hrvatske. Oni su nam vrijednost a odlaze, zato im poručujem vratite se, gradite ovu zemlju za koju su ginuli isto tako mladi ljudi povučeni snagom ljubavi za dom, obitelj, prijatelje i domovinu. Današnja mladež zna premalo o Domovinskom ratu. Traže uzore u hollywoodskim divama, a snaga je u srcu i ljubavi jedne Grle Pedić, jedne Mile Gojsalić, jedne Dive Grabovčeve... Tu povijest treba znati. Ona treba ući u udžbenike - smatra Gruica. Dodaje kako baka Grla nije uspjela pokopati svog sina. Ipak, tijela dvojice poginulih branitelja ležala su na cesti u Paljuvu danima i tko zna koliko bi tu stajali da im jedan časnik JNA Pešo Krekić nije pomogao i pokopao ih.
- Znam da je teško oprostiti i zaboraviti, ali i Grla je rekla u jednom trenutku: "Ja sam vidjela da je njemu žaj što oni nama to čine" - kaže Gruica.

 

Krhotine djetinjstva
Danas se boje vatrometa
Udruga "Žene u Domovinskom ratu" objavila je i knjigu "Krhotine djetinjstva" koja govori o djeci koja su odrastala za vrijeme Domovinskog rata.
- Tu je 40 svjedočanstava s kojima se nije bavio ni jedan sociolog, psiholog, terapeut ili neki drugi stručnjak. Ti ljudi su imali traume, a nitko im nije pružao psihološku pomoć. Danas su to mladi ljudi koji se boje vatrometa, plina, vatre, i ne nailaze na razumijevanje nego izrugivanje. Kao društvo smo ih posve zatajili, prešutili. Oni su nevidljivi, a ima ih jako puno. Jedino što nam sad preostaje je da pričamo o tome, da tu zajedničku stvar guramo zajedno - veli Haberle.
Patnja Grle Pedić obilježava patnju svih hrvatskih majki. To su priče o ljubavi, patnji, snazi, prkosu i otporu, kazala nam je Ivana Haberle
29. studeni 2024 10:31