Hrvatska je iz Ukrajine prošle godine uvezla više bijele čokolade, praznih bočica i meda nego žita. Žita je uvezla za 190 tisuća eura ili 1,4 milijuna kuna i taj je proizvod po vrijednosti uvoza iz Ukrajine u Hrvatsku tek na 50. mjestu. Prirodnog meda uvezli smo za dva milijuna kuna, bijele čokolade za sedam milijuna kuna, vate za 10 milijuna, a najviše smo u prvih 11 mjeseci prošle godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvozili strojeva i uređaja za pripremu ili preradu duhana na što je otišlo 20 milijuna kuna, proizvod broj dva su staklene bočice, a na trećem mjestu su rashladne vitrine za izlaganje hrane. Od siječnja do kraja studenog prošle godine u tu smo zemlju izveli roba za 362 milijuna kuna, a iz nje smo uvezli svega 288 milijuna kuna.
Iz Rusije najviše uvozimo ulja i proizvoda destilacije katrana kamenog ugljena, a radi se o benzenu, toluenu i drugim aromatskim ugljikovodicima koji se koriste u naftnoj industriji i mnogim drugim industrijama, u industriji gume, umjetne kože, industriji boja i lakova... Tih smo proizvoda uvezli za 615 milijuna kuna, drugi na listi proizvoda koji se iz Rusije najviše uvoze su prirodni plin s 552 milijuna kuna, te ulja za podmazivanje. Hrvatska farmaceutska industrija je najveći izvoznik u tu zemlju, lijekovi su prvi na listi izvoznih proizvoda s 361 milijunom kuna, a slijede soja, montažne zgrade...
Uvoz iz Rusije vrijedan je bio u 11 mjeseci prošle godine 3,3 milijarde kuna, a izvoz 1,4 milijarde kuna.
Kad sve ove podatke znamo, onda je jasno da Hrvatska, koja inače ima veliki problem sa samodostatnošću u proizvodnji hrane, ipak u slučaju rusko-ukrajinskog rata neće biti u problemima, jer su pšenica, kao i uljarice, proizvodi kojih ima i više nego što joj je potrebno.
Katastrofične najave
S drugim je proizvodima druga priča, ali priča o tome kako ćemo gladovati i biti bez kruha jer će Europa ostati bez žitarica iz Ukrajine baš i ne drži vodu. Što se prirodnog plina tiče, ekonomisti kažu da su tri europske zemlje koje su najovisnije o ruskom plinu Njemačka, Mađarska i Hrvatska. Što se Hrvatske tiče, LNG terminal na Krku njezin je as u rukavu jer joj omogućava alternativnu opskrbu tim energentom.
Posljednjih dana katastrofične najave slijede jedna drugu. Otkako je Rusija krenula na Ukrajinu i započela novi rat u Europi, stvari se mijenjaju iz sata u sat i situacija je dovoljno ozbiljna i bez dodavanja ulja na vatru. Dosta je što strahujemo od trećeg svjetskog rata i nuklearnog oružja, moramo li strahovati zbog katastrofičnih najava o nestašicama, gladi i inflaciji?
Kad čovjek čuje sve što se spominje, od toga da je Ukrajina europska žitnica i da će zbog rata zavladati nestašica pšenice koju će osjetiti Europa pa i mi, da bez ruskog prirodnog plina nećemo moći proizvoditi umjetna gnojiva, da će rasti inflacija i cijene energenata, čovjek se smrzne od straha i zaboravi da su sve cijene, hrane i energenata, počele skakati lani i da za poskupljenja nije trebao rat. Jod je već nestao iz ljekarni, ako je vjerovati svemu što se priča, nedostaje još da se pokupuju sve plinske maske, da ljudi oko kuća počnu graditi nuklearna skloništa...
Ukrajina se naziva žitnicom Europe, ali ta žitnica uglavnom izvozi u Afriku, jednako kao i Rusija, najveća izvoznica pšenice u svijetu. Te dvije zemlje izvoze svaku četvrtu tonu pšenice, uglavnom u Egipat i Tursku, pa u Bangladeš, Nigeriju, Jemen, Sudan... Na žalost, to su zemlje koje će osjetiti posljedice rata. Rusija isporučuje gotovo petinu svjetske opskrbe, a sedam posto Ukrajina. Ostali svjetski igrači koji su veći izvoznici od Ukrajine i zajedno pokrivaju 40 posto svjetskog tržišta su SAD, Kanada i Francuska.
- Rusija ne zna proizvoditi hranu nego izvozi pšenicu koja je uglavnom za stočnu hranu. Italija je u Europi veliki proizvođač pšenice, krušne i pšenice za tjesteninu, Mađarska i Poljska. U susjedstvu, Srbija ima ogromnu proizvodnju pšenice. Hrvatska proizvodi 40 posto više od domaćih potreba pa je izvoznica pšenice
. Pšenica izraste gdje god je posadite, ali proizvodnja pšenice za tjesteninu već je druga stvar, ima to Italija, takva proizvodnja ne postoji u Hrvatskoj, a kamoli Rusiji. Pitate li hoće li porasti cijene hrane, one su rasle i prije ovog rata. Ne vidim neposredne opasnosti za Hrvatsku da će biti nestašica hrane, a ako ima dovoljno hrane, onda će i cijene biti umjerene. Što se tiče utjecaja na europsko tržište, neće biti nestašica. Europa ima viškove i veliki je izvoznik primarnih poljoprivrednih proizvoda, a drugi tokovi hrane na europsko tržište su Sjeverna i Južna Amerika – kaže dr. Damir Novotny.
Na naše pitanje o opasnostima za proizvodnju mineralnih gnojiva zbog manjka ruskog plina što bi se moglo odraziti na poljoprivrednu proizvodnju, ovaj ekonomist ističe da sve kad bi tvornica u Kutini prestala proizvoditi neka gnojiva, Hrvatska bi se mogla opskrbiti iz Srbije, Italije, Izraela, Alžira, Maroka, Norveške...
Dr. Novotny konstatira da će u kratkom roku porasti cijene plina što smatra neminovnim i ukazuje da su Njemačka, Mađarska i Hrvatska u EU-u zemlje najovisnije o ruskom plinu. Hrvatska ima alternativni pravac opskrbe preko LNG terminala na Krku, a njemačka je Vlada prije nekoliko dana odlučila potaknuti privatna ulaganje u LNG terminale na Sjevernom moru.
Objašnjava da se Njemačka koristi ruskim plinom još iz vremena DDR-a te dodaje da je Gerhard Schröder, savezni kancelar prije Angele Merkel bio veliki pobornik Sjevernog toka. Nova koalicijska vlada je odlučila zaustaviti ovisnost o ruskom plinu okretanjem alternativnim izvorima.
Usporavanje oporavka EU
- Plin će poskupjeti i nikad više neće biti niske cijene kao sada, neće to biti najjeftiniji energent. Što se tiče cijena nafte, vidjet ćemo kako će ići, 2010. godine bila je 120 dolara po barelu pa nisu cijene derivata bile tako visoke.
Zbog špekulativnih razloga cijene su narasle na primjerice, 1,80 euro u Njemačkoj što odgovara našoj cijeni od 14 kuna po litri. Njemačka je iz robnih rezervi pustila na tržište derivate i tako spustila cijene što hrvatska Vlada ne može učiniti jer nema rezervi – ukazuje dr. Novotny.
Prema mišljenju ovog ekonomista, Hrvatska bi posljedice ruske invazije na Ukrajinu mogla osjetiti na turizmu koji je jako osjetljiv na takve političke situacije, ali kolike bi one biti teško je procjenjivati. Na naše pitanje o mogućem rastu referentnih kamatnih stopa u Europi i SAD-u što vodi rastu cijena kredita kaže da će do rasta referentnih kamata vjerojatno doći i da se treba znati da smo proteklih 20 godina imali najniže kamatne stope u povijesti.
- Svijet čeka globalna nestabilnost i moglo bi doći do usporavanja oporavka Europske unije. EU i Hrvatska su se relativno brzo oporavile od 2021., godine. Hrvatska je stopa rasta bila 10,4 posto, najveća u njezinoj povijesti. Jest da se dogodila nakon pada, ali je Hrvatska nakon pada u 2009. od 13 posto, nastavila padati šest godina zaredom.
Mi smo se odviknuli od inflacije, a ona će biti i korisna u odnosu na deflaciju iz 2020. Cijena pšenice je otišla s 80 lipa na 1,20 kuna i to je farmerima odgovaralo, pogotovo onima koji su izvozili, jer su zaradili novac. Bilo je težih situacija u novijoj povijesti, pa smo preživjeli. Preživjeli smo rat – veli dr. Damir Novotny.
Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković kaže da je temeljno i dalje otvoreno pitanje koliko će ovaj sukob trajati. U sadašnjoj su situaciji svi ekonomski programi i potencijalne investicije stavljeni u „standby mode“.
Prema njegovu mišljenju, više posla će imati vojna industrija i farmaceutska industrija, a porast će važnost aktuarstva.
- Sada se pronalaze proračunski kapaciteti koji usmjeravaju novac prema naoružavanju. Globalna vojna industrija će imati najviše koristi. Godišnja stopa rasta potrošnje na naoružavanje je porasla za 2,6 posto u 2021. u odnosu na godinu ranije. Očekujem da će u 2022. godini ta stopa prijeći pet posto. Nažalost, sigurnost imovine, ljudi i financijskog kapitala se nameće kao prioritet. Primjerice, zbog toga se i napravila sanacija Sberbanke.
Mislim da je to najbrža sanacije neke banke u povijesti. Dakle, ako se osigura sigurnost ekonomskih resursa, onda si postigao sigurnost ekonomije. To je pogotovo bitno za planiranje dugoročnih ulaganja, a ulagači pogotovo procjenjuju sigurnosne rizike. Drugi trend ekonomije, osim okretanja vojnoj industriji, porast je značaja aktuarstva kojim se analiziraju rizici temeljem matematike i statistike. To je djelatnost koja postaje ekonomski sve značajnija kao prilika za poboljšanja tržišta u vremenima ovako visoke neizvjesnosti.
Aktuarstvo je važno i kod burzi, pogotovo u izrazitim oscilacijama. Treći trend je ponovno porast farmaceutske industrije. Hrvatska farmaceutska industrija prošle godine je uprihodila oko 7,5 milijardi kuna prihoda, od toga 75 posto otpada na izvoz. To je dodatna prilika da se intenzivira izvoz – ističe ovaj analitičar i ukazuje da je Putinova izjava o nuklearnoj pripravnosti dovela do porasta prodaje joda za kojim je potražnja u nekoliko dana nadmašila godišnju potrošnju joda.
Dr. Vušković kaže da jednakim principom reagiraju burze. Varijable, a to su sankcije, ratno stanje i broj žrtava, direktno obaraju burzovne indekse do pet posto dnevno. Što se podizanja referentnih kamata tiče kaže da je to moguće očekivati zbog ubrzane inflacije, a kamatne stope ispod dva posto se smatraju ekspanzivnom monetarnom politikom. Neke nacionalne banke su već krenule u tom pravcu, objašnjava i ukazuje da se inflacija mora rješavati monetarnim mjerama, vaučerima i dijelom kroz sniženja PDV-a, dok su prostori za reguliranja maksimalnih cijena ograničeni zbog strogih EU pravila.
Rat smo već preživjeli
- Zajedničke američke i europske sankcije odmah su vrlo snažno pogodile rusku ekonomiju, gdje su ključni dionici korumpirani oligarsi o kojima kronistički režim ovisi i vojska koja gubi priliku za financiranje dugoročnog rata, a već se vide problemi s vojnom logistikom. Sankcije već sada sigurno utječu na poslovanje ruskog kapitala i u Hrvatskoj. Imamo potencijalnu novu problematiku - sada s Fortenova grupom.
Mijenjanje strukture vlasništva se gleda kao logičan potez. Kod nabavnih lanaca većih nestašica ne bi trebalo doći, osim eventualno u Rusiji; već izlazimo iz Covid krize pa će se vratiti stari lanci opskrbe koji su bili privremeno narušeni pandemijskim mjerama i neizvjesnostima.
No potencijalno širenje sukoba na Europu ako Rusija ima plan napasti kontinent moglo bi imati vrlo široke posljedice koje je teško predvidjeti i uopće zamisliti – naglašava dr. Petar Vušković prema kojem je sada najvažnije da se cijeli slobodni svijet ujedinio u stavu spram agresije na Ukrajinu, oko sankcija i sigurnosno-obrambene politike. Prema njegovu mišljenju sada je još jasnija važnost Hrvatske u okviru NATO saveza koji je jamac sigurnosti, slobode i mira; barem na prostoru NATO saveza, u nadi da neće biti prelijevanja ovog sukoba iz Ukrajine.
Dok se nadamo da će rat brzo završiti i da se neće preliti, sjetimo se da smo rat preživjeli. Rat koji je odnio više od 22 tisuće života, iz kuća istjerao 700 tisuća građana, a s izbijanjem rata u susjednoj Bosni i Hercegovini i dolaskom stotina tisuća ljudi ta se broj povećavao i do milijun ljudi. Preživjeli smo okupacije cijelih dijelova zemlje, rušenja, granate, uzbune.
U svemu tome imali smo privatizaciju, nestanak poduzeća i radnih mjesta, slanje ljudi u rane mirovine kako bi se kupio socijalni mir i mir novopečenih tajkuna što dan-danas plaćamo.
Preživjeli smo hiperinflaciju. Na kraju 1993. inflacija je iznosila 1149 posto, a godinu kasnije startala je kuna. Cijene su prije uvođenja kune divljale, jele su ionako jadne plaće, a živjelo se tako da se ustajalo u dva, tri sata ujutro i odlazilo pred pekare satima stajati u filama kako bi se kupio crni, jeftiniji kruh. Ne znači to da nam se sve to opet piše, nego da smo jada već vidjeli.