Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u ponedjeljak je nakon našeg teksta - u kojem smo utvrdili da je iz niza europskih zemalja na potresom pogođena područja stiglo tisuću šatora, više od 200 kontejnera, 500 grijalica, više od 3600 vreća za spavanje i preko 500 kreveta, dok je istodobno iz domaćih robnih zaliha stigao samo 21 kontejner, više od 500 kreveta i niti jedan šator, niti jedna vreća za spavanje ili grijalica - rekao da Hrvatska ima 1600 šatora, puno više vreća, ali da im nije stigao nalog za dostavu iz Ravnateljstva civilne zaštite.
Kontejneri u upotrebi
Odgovorio je i kako u robnim zalihama postoji gotovo 300 kontejnera, ali su oni svi u upotrebi ispred bolnica i domova zdravlja, 76 ih se koristi i za stradale u proljetnom zagrebačkom potresu, a 21 kontejner poslan je u Sisačko-moslavačku županiju.
- Hrvatsku su ove godine pogodile tri katastrofe; potres u Zagrebu, covid-19 i potres na području Sisačko-moslavačke županije. Ravnateljstvo robnih zaliha ima 298 kontejnera, a od ožujka su raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj. Ravnateljstvo je 22. prosinca pokrenulo nabavu i 41 kontejner će do kraja tjedna biti u Sisačko-moslavačkoj županiji - pojasnio je Ćorić zašto nema kontejnera te dodao kako bi svaka zemlja veličine Hrvatske s 300 kontejnera u zalihama mogla pokriti potrebe, ali da su Hrvatsku zadesile tri katastrofe, te da su u koordinaciji s domaćim proizvođačima, koji pak ne mogu tako brzo isporučiti kontejnere.
Ćorić kaže da su potrebe za 1000 možda i 1500 kontejnera te da je siguran da ne postoji zemlja koja ima toliko kontejnera.
Kada je riječ o šatorima, gotovo nestvarno zvuči da iz Robnih zaliha oni nisu niti zatraženi, kao ni vreće za spavanje, dok su istodobno iz Europe stigle na tisuće vreća i više od 1000 šatora. Ćorić je rekao i kako šatori zbog vremenskih uvjeta nisu niti prikladni pa da tu nitko nije pogriješio.
- U ovom trenutku Robne zalihe imaju oko 1600 šatora koji namiruju kapacitet 25.000 ljudi, a imamo znatno veće količine vreća, ali u ovom trenutku niti za šatorima niti za vrećama nisu izražene potrebe zadnjih šest dana, iako smo jednu količinu mi dopremili u skladišta, bude li potrebe za njima. Mi toga imamo dovoljno, ali pitanje je jesu li adekvatni šatori za ovakve vremenske uvjete, ljudi ne mogu funkcionirati u šatorima na niskim temperaturama. Tu nitko nije pogriješio - dodao je Ćorić.
Jesu li šatori prikladni?
Pitali smo i Ravnateljstvo civilne zaštite, na čijem je čelu Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, zašto nisu tražili šatore, vreće i grijalice, ali nisu nam odgovorili. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za medije je rekao da šatori nisu prikladni za stanovanje u zimskim uvjetima te da bi se trošilo previše goriva na njihovo grijanje.
- Ima ih dovoljno, ali šatori koji su postavljeni, postavljeni su za neke konkretne potrebe, za distribuciju humanitarne pomoći, hrane... U ovakvim vremenskim uvjetima šatori nisu najsretnije rješenje za zbrinjavanje ljudi jer nisu zagrijani, a ako bi i bili, to bi značilo veliku potrošnju goriva. Nije problem u tome da ih nema, nego će se, kako se budu iskazivale potrebe, koristiti - odgovorio je Božinović.
No, postavlja se onda pitanje zašto je onda Hrvatska putem mehanizma pomoći Europske unije zatražila konkretno šatore, vreće za spavanje, grijalice i kontejnere, ako toga ima dovoljno?
Kada je pak riječ o grijalicama, iz Ravnateljstva za robne zalihe prvih dana od potresa u priopćenju nisu spominjali ni grijalice, ni šatore, ni vreće za spavanje, a u ponedjeljak, kada smo ponovno poslali upit, odgovorili su nam da su sada ipak poslali 100 grijalica. Nisu rekli kada, ali jasno je da su ih to tražili iz Civilne zaštite nakon naših tekstova.
"Ravnateljstvo za robne zalihe svu robu isporučuje po nalogu Ravnateljstva civilne zaštite te je sukladno tome, s današnjim danom, na potresom ugrožena područja isporučilo 517 kreveta, 45 agregata, 25 stambenih kontejnera, tri ambulantna kontejnera, devet višenamjenskih cisterni, 6000 litara dizel goriva, 3,8 tona mesnih narezaka, 5000 komada cjelodnevnih suhih obroka, 28,5 tona polubijelog kruha, 5355 kubnih metara tucanika kamena koji služi za izradu podloge za kontejnere, 2,1 tonu kokošje paštete, 100 grijalica, 5000 plahti i jastučnica", odgovorili su nam iz Ministarstva.
Lokacija - državna tajna
Sada su se ipak malo ubrzali pa su tako, tvrde, nabavili dodatnih 30 kontejnera od hrvatskih proizvođača koji će biti isporučeni do 10. siječnja na područje ugroženo potresom, a ugovaraju se i dodatne količine koje će se isporučivati u narednim tjednima.
Ne samo to, sada će ipak i izmještati kontejnere koji ispred bolnica i domova zdravlja služe za trijažu i testiranje na covid-19.
"U tijeku je izmještanje određenoga broja kontejnera angažiranih za potrebe krize uzrokovane koronavirusom na područje Sisačko-moslavačke županije", poručuju.
Inače, trenutačna vrijednost robnih zaliha je 533 milijuna kuna, od čega se na prehrambene proizvode odnosi oko 271 milijun kuna, a na neprehrambene oko 262 milijuna kuna. Prehrambeni proizvodi uskladišteni su kod proizvođača koji čuvaju, obnavljaju i brinu o sigurnosti te zdravstvenoj ispravnosti robe, a neprehrambeni proizvodi se čuvaju u vlastitim skladištima na sedam lokacija, te manji dio pri jedinicama lokalne samouprave i vatrogasnim društvima.
Njihova lokacija predstavlja državnu tajnu. Tijekom 2020. Ravnateljstvo za robne zalihe je nabavljalo pšenicu, mobilne brane, višenamjenske cisterne, spremnike za vodu i vreće za spavanje, dok je u tijeku nabava višenamjenskih cisterni i hidrauličkog alata. Samo tijekom 2019. kupljeno je 12.000 vreća za spavanje i 15 agregata, a u tom trenutku imali su šatora u vrijednosti od 36 milijuna kuna.