Milanović: Često želim da RH danas ima istu čvrstinu i strategiju koju je imala Hrvatska vojska u vrijeme Oluje; Plenković: Imam poruku za Srbiju

Svečanost obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana branitelja i dvadeset i šeste obljetnice vojno - redarstvene akcije Oluja, na stadionu NK Dinara u Kninu, ipak nije omela kiša. Kišu je, netom prije početka svečanosti, zamijenilo sunce.

Sve je počelo prijavkom vrhovnom zapovjedniku i predsjedniku Zoranu Milanoviću i pjesmom 'Mi smo garda Hrvatska'.

Milanoviću je prijavak podnio zapovjednik Hrvatske kopnene vojske Boris Čelić.

Nakon zvona s kninskih crkava koje su podsjetile na trenutak kada je Hrvatska vojska u kolovozi 1995. oslobodila Knin i označila kraj rata te intoniranja državne himne, sudionici rata, koji su se istaknuli u borbama te obitelji poginulih, podignuli su hrvatski stijeg. Među njima je i Matea Jelić, naša zlatna olimpijka.

Spomen na Oluju obilježilo je i 26 počasnih plotina.

- Olujom je oslobođeno 14 posto hrvatskog državnog teritorija. Omogućila je kraj rata u Hrvatskoj.i BiH i potpisivanje Dejtonskog sporazuma te na koncu primanje Hrvatske u NATO i EU. U Oluji je poginuo 241 hrvatski branitelj, a dva se branitelja još vode kao nestali. Pročitana su imena svih poginulih.

Govorio je potom i Danijel Rehak, umirovljeni pukovnik HV-a i predsjednik Društva zatočenika srpskih koncentracijskih logora.

- Istina je da mi, bivši logoraši, ne uzimamo slobodu zdravo za gotovo. I nitko je kao takvu ne bi smo uzimati. U kraljevskom gradu Kninu počeo je pakao za naš narod devedesetih naroda. Balvan revolucija je dala naslutiti što nas čeka, a hrvatska mladost je kasnije platila visoku cijenu slobode. Tisuće ubijenih, nestalih, razoreni gradovi i spaljena sela i mnogi kojii danas nisu s nama, podsjećaju nas kolike su žrtve položene za ovo što danas imamo. Zato u našim mislima moramo očuvati sjećanje na besmrtne heroje hvatske revolucije. Hrvatski branitelji, njih oko pedset, zarobljei su i mučeni ovdje u Kninu tek par sati nakon proglašenja neovisnosti u Saboru Republike Hrvatske. Mučeni su i zlostavljami baš ovdje u Knnu. Tisuće su ih kasnije prošle iste torture u logorima u Srbiji i Crnoj Gori. Nažalost, neki se nikad nisu vratili. Vukovar i Istočna Slavonija omogućili su Hratskoj da se naoruža i zaustavi agresiju. Čak 921 branitelj je ubijen ili nestao, Naša sloboda plaćena je krvlju i golemim žrtvama. Oluja je naša najveća pobjeda, kruna svih hrvatskih bitaka - kazao je Rehak.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da će hrvatska Vlada i dalje voditi pomirbenu politiku ali nikad i nikome neće dopustiti da se osporava legitimet vojno-redarstvene akcije "Oluja", pa tako i susjednoj Srbiji, čije je vodstvo pozvao da prihvati odgovornost za događaje iz rata i okrene se budućnosti. Plenković je zahvalio svim braniteljima, Hrvatima i pripadnicima nacionalnih manjina, zahvaljući kojima je izvojevana pobjeda u Domovinskom ratu.

- Nastavljamo ono što su mladići, čija smo imena čuli danas, dali za nas. Ostvarit ćemo sve u spomen na njihovu žrtvu – poručio je Plenković.

- Oluja je bila legalna i pravedna akcija. To nitko neće i nikada uzdrmati. Hrvatski narod će se uvijek sjećati "Oluje". To je temelj naše državnosti. Ostvarili smo sve svoje strateške ciljeve i na to moramo biti ponosni. Sve što smo zacrtali na početku stvaranja hrvatske države, danas je tu. Naše gospodarsto raste čak i u Covid krizi, a Hrvatska je prepoznata kao svjetska turistička destinacija - kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković, koji je, kao i premijer Plenković, pozdravio i zlatnu olimpijku jer je na način na koji ona rezonira dostojni predstavnik svoje generacije. 

Zatim je na pozornicu stupio predsjednik Milanović.

- Oluja je jedan od najsmjelijih i najbolje organiziranih poduhvata u hrvatskoj povijesti. Često želim da Hrvatska danas ima istu čvrstinu i strategiju koju je imala Hrvatska vojska u vrijeme Oluje. Nismo mi te 1995. bili superiorna vojna sila, više nego 1991. da, ali daleko od toga da smo bili sjajno naoružani. Naš faktor je bio čovjek. Ništa ne bi bilo bez sinova Dalmacije, Cetinske krajine, Zagore, Bosne  i Hercegovine, nekoliko tisuća... Taj mali broj hrabrih ljudi stavio je na kocku svoje živote. Po načinu pristupa poslu i organizaciji u kolovozu 1995., teško je naći išta sličnog u našoj povijesti. Ante Gotovina, Rahim Ademi, Ante Kotromanović, Damir Krstičević, pokojni Ivan Korade..., bez tih ljudi i sinergije, zajedništva koje su ostvarili s hrvatskim političkim vodstvom, predsjednikom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, ne bi bila ostvarena velika pobjeda - kazao je predsjednik Milanović, čiji je govor prekidan pljeskom.

- Prošlo je 26 godina od rata. Iza nas je teška serija odnosa s Haagom. Bili smo odgovorni za neke stvari ali nas se isto tako optuživalo za nešto što nema veze s mozgom. Danas nas u susjednoj državi zasipaju optužnicama protiv hrvatskih zapovjednika u BiH, spominju kolektivnu i zapovjednu odgovornost, a to nije dobro za naše odnose. Hrvatska država treba reći:"Gospodo, taj film ne bute gledali!". Mi ćemo ih zaštiti pod svaku cijenu. To su i naši ratni zapovednici. Mi tuđe ne tražimo - poručio je predsjednik Milanović i ponovno doživio veliki pljesak okupljenih na stadionu NK Dinare u Kninu, nakon čega je uslijedio program "Krila Oluje".