Lani se u Hrvatskoj ubilo 52 posto više mladih, pri vrhu smo po stopi samoubojstava u EU. A stariji? Tu smo prvi! Evo i zašto...

Po stopi samoubojstava Hrvatska je pri vrhu u EU, a još uvijek nemamo nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida.

Prošle je godine 529 osoba u Hrvatskoj sebi oduzelo život, 128 žena i 401 muškarac. Značajan je porast suicida među djecom i mladima. Prošle je godine samoubojstvo počinilo 38 osoba mlađih od 25 godina što je 52 posto više nego prethodne godine.

Podaci su to koje u Briefingu otkriva Tin Pongrac, predsjednikom Udruge Životna linija koja pomaže suicidalnim i depresivnim osobama. On je ujedno i predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.

„Na nacionalnoj razini se mora nešto poduzeti da se pomogne mladim osobama u ovom postpandemijskom razdoblju. Njihov psihosocijalni razvoj je za vrijeme pandemije bio jako ugrožen i ovo su posljedice. Devedesetih godina je Hrvatska imala čak tisuću suicida godišnje, a danas ih je manje zbog veće dostupnosti antidepresiva jer je 50 posto svih suicida povezano s nekim oblikom depresije”, ističe Pongrac povodom Svjetskog dana prevencije suicida koji će u nedjelju 10. rujna biti obilježen i u Zagrebu, na Cvjetnom trgu.

U Europskoj uniji je prošle godine suicid izvršilo oko 46.000 ljudi.

„Po stopi samoubojstava Hrvatska je pri vrhu u EU, a još uvijek nemamo nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida. Najviše suicida u Europe bilježe Litva i Latvija, a najmanje Grčka i Turska. Jedan od faktora za suicid je količina sunčevog svjetla i obično sjeverni dio Europe ima veću stopu. U Hrvatskoj su velike razlike između sjevera i juga zemlje. U kontinentalnoj Hrvatskoj je samoubojstava više nego u Dalmaciji. Nekad su Norveška i Švedska imale izrazito visoke stope, ali su ih uspjele značajno smanjiti pomoću programa prevencije. Osobama koje se nalaze u akutnoj suicidalnoj krizi treba biti dostupna pomoć. Telefoni za pomoć moraju biti na nacionalnoj razini besplatni i lako pamtljivi brojevi. Imamo Centar za krizna stanja koji ima broj od sedam različitih znamenaka i taj broj nije nigdje oglašavan. Trebao bi biti prisutan na jumbo plakatima i na TV spotovima da ga se suicidalna osoba može sjetiti kada razmišlja o počinjenju suicida. Na mostu Golden Gate u San Franciscu piše takav broj i nazvale su ga već mnoge osobe koje su razmišljale da se bace s mosta. Popričale su s nekim i uvidjele da se ipak isplati nastaviti živjeti”, ističe Pongrac.

Dodaje da treba raditi i na prevenciji depresije od koje, prema procjenama od prije pandemije i potresa, u Hrvatskoj pati oko 400.000 ljudi, a danas je taj broj sigurno i veći. Suicid je, kaže, najgora posljedica depresije.

„Čak 38 posto svih suicida u Hrvatskoj počinile su osobe starije od 65 godina i po tome smo u jednom trenutku zauzeli neslavno prvo mjesto u EU. To je nacionalna tragedija. Zbog niskih mirovine ljudi se osjećaju bezvrijedno, nemaju samopouzdanje jer su radili cijeli život, a imaju malu mirovinu. U zemljama s većim mirovinama je i stopa samoubojstava među starijim osobama niža”, tvrdi Pongrac.

Napominje da je redovito u svim svjetskim statistikama više samoubojica među muškarcima iz razloga što muškarci biraju smrtonosnije metode.

„Broj pokušaja samoubojstava je podjednak kod oba spola. Statistički i znanstveno se procjenjuje da je 20 do 30 puta više pokušaja samoubojstava nego izvršenih suicida. To su tisuće i tisuće ljudi koji su pokušali suicid samo u Hrvatskoj tijekom prošle godine, ali srećom nisu uspjeli. Ljudi se mogu naći u kriznoj situaciji kada im se čini da ne postoji drugi izlaz, no već za mjesec dana se to može potpuno promijeniti i čovjek može nastaviti sretno živjeti. Depresija se može izliječiti. Zato je ključno spriječiti suicid u kriznoj situaciji. Nekad je za to dovoljna topla riječ”, otkriva Pongrac.

Preporuke stručnjaka za mentalno zdravlje su, dodaje on, da se javno ne govori o metodama samoubojstava. Prema njegovim riječima suicid je u Hrvatskoj još uvijek jako stigmatiziran, za razliku od drugih zemalja gdje je mentalno zdravlje otvorenija tema.

Podsjeća da je prije 300 godina suicid bio kazneno djelo i oni koji bi ga preživjeli, bi bili kažnjavani. Daje nam i odgovor na pitanje trebaju li mediji otvoreno izvještavati o tome da je netko počinio samoubojstvo ili taj podatak prešutjeti da se ne bi na takav čin poticalo one sa suicidalnim mislima.

„Postoji jedan fenomen koji se zove Wertherov efekt po Goetheovom liku Werthera. Nakon što je Goethe izdao ‘Patnje mladog Werthera‘ mnogi su mladići u Njemačkoj počinili suicid po uzoru na taj lik. Romantično govorenje o nekom slučaju može izazvati lanac sličnih događaja. No, to ne znači da o suicidu ne treba javno govoriti. Bojje je izbjegavati u medijima napisati da je neka osoba počinila suicid jer kada netko poveže lice te osobe s imenom i prezimenom, može izazvati Wertherov efekt”, objašnjava Tin Pongrac.

Njegova će udruga uskoro pokrenuti grupu pomoći za ljude kojima je neka bliska osoba počinila suicid.

Kao veliki problem naglašava da je osobama s depresijom u Hrvatskoj u zdravstvenim ustanovama preko uputnice jako teško dobiti redovitu i besplatnu psihoterapiju.