Francuski ministar prometa Clément Beaune najavio je da će Francuska tražiti podršku drugih članica EU za povećanje cijena najjeftinijih letova, s ciljem smanjenja emisije ugljičnog dioksida. Rekao je da želi na razini EU potaknuti raspravu o društveno pravednoj i ekološkoj cijeni avionske karte, prenosi Euronews. Iz Njemačke pak poručuju: ne, era jeftinih letova ipak nije gotova. Ne samo da nije gotova, sada je više nego ikad vrijeme za jeftina putovanja, rekao je direktor WizzAira za Zeit Online.
Prošlog je tjedna Ryanair nudio karte po 15 eura iz njemačkih gradova za Zagreb, Veneciju, Manchester, London, Beč ili Krakow, prenosi Zeit Online. EasyJet nudi let od Hamburga do Edinburga u prosincu za 22,22 eura, WizzAir razne destinacije u istočnoj Europi po cijenama od 20 eura. Čak i Lufthansin Eurowings, koji ne želi da ga se uspoređuje s low cost kompanijama poput Ryanaira, nudi među ostalim letove po 29,99 eura. A još ovog ljeta karte za Mallorcu i Grčku bile su i preko 200 eura.
Usred ljeta, dok su cijene divljale, avioprijevoznici su se kleli da je gotovo s erom jeftinih karata. Prema njemačkom ADAC-u, ovog su ljeta letovi bili i do 46 posto skuplji nego lani. Ponuda još uvijek zaostaje za potražnjom, objasnio je to Gerald Wissel iz konzultantske tvrtke Airbone za focus.de. Avioprijevoznici se nisu oporavili od pandemije, svima nedostaje osoblja. U usporedbi s 2022., cijene karata u sezoni bile su skuplje 40 posto, a u odnosu na 2021. čak su udvostručene.
Svatko tko je htio letjeti u Italiju morao je platiti u prosjeku 68 posto više nego 2022., prema podacima portala za usporedbu letova Swoodoo. Letovi za Izmir, Antaliju i Bodrum bili su skuplji za 50 posto. Zbilja jeftinih letova u budućnosti više neće biti, objavio je u kolovozu šef Ryanaira Michael O‘Leary u intervjuu za BBC. Iz njemačkog Eurowingsa, jeftinog ogranka Lufthanse, poručivali su isto. A onda je sezona prošla, i svi su ponovo krenuli u utrku sa što nižim cijenama. Doduše, ipak ne za jedan euro.
Francuski ministar prometa Beaune već neko vrijeme traži ukidanje najjeftinijih avionskih karata. Francuzi su još u svibnju uveli zabranu domaćih letova na udaljenosti koje se mogu zamijeniti putovanjem vlakom kraćim od 2,5 sata. Klimatski aktivisti kritiziraju ih ističući da su to preslabe mjere da bi utjecale na količinu emisije CO2, jer je na kraju ispalo da su ukinuti vlakovi samo na tri rute, od Pariz Orly do Bordeauxa, Lyona i Nantesa.
Euronews prenosi kritiku Jona Wortha, pokretača kampanje Vlakovi za Europu, koji ističe da tako neće doći do značajnog smanjenja emisija ugljičnog dioksida. Ukidanjem jeftinih letova, smatra on, pogođeni su samo siromašniji, jer će ostati bez mogućnosti jeftinih izleta vikendom, ali to ne bi zaustavilo elitu koja često leti. Samo 2 posto Francuza koristi polovicu svih letova, objavila je aktivistička skupina Possible. Prema njihovom istraživanju, 15 posto Britanaca koristi 70 posto letova, a 8 posto Nizozemaca 42 posto. Najviše leti bogata manjina, dok bi ukidanje najjeftinijih karata najviše pogodilo one s najnižim i srednjim primanjima. Prema istraživanju iz 2014., 37 posto Europljana nikada nije putovalo izvan svoje zemlje.
Low cost aviokompanije godinama su privlačile putnike cijenama karata ispod cijene koštanja, međusobno se nadmećući sve nižim cijenama. Vlakovi često nisu istinska alternativa. Ekološka organizacija Greenpeace u srpnju je objavila da su europske karte za vlak u prosjeku dvostruko skuplje od letova. Na 112 najvažnijih ruta, samo 12 željezničkih linija pokazalo se brzim, pouzdanim i jeftinijim od letova. Ako želite letjeti iz Pariza za Barcelonu ili iz Pariza u Frankfurt, kapacitet vlakova na takvim rutama je premali, kaže Jon Worth. Uvjeriti ljude da koriste javni prijevoz puno je kompliciranije od jednostavnog povećanja cijena karata.
U Velikoj Britaniji godinama traje rasprava o uvođenju posebne naknade za one koji često lete avionima. Što više letite, to biste više poreza platili: porezne stope bi se povećale ovisno o broju letova u godini.
Pitanje je koliko će francuska inicijativa imati odjeka među europskim zemljama. Kad je Austrija u lipnju 2020. objavila da želi zabraniti avionske karte ispod iznosa poreza i naknada, dakle sve ispod 40 eura, reagirali su iz Ryanaira optužbom da je to "kao u Sjevernoj Koreji". Euronews prenosi da Njemačka najvjerojatnije neće biti zainteresirana za tu ideju jer na mjestu ministra prometa imaju liberala iz FDP-a. Interes bi mogli pokazati možda Španjolci i Nizozemci. Mediteranske turističke zemlje - te europske regije čiji turistički sektor ima velike koristi od niskotarifnih letova - vjerojatno će biti protiv, jer se uvelike oslanjaju na zračni promet.
Pitanje je misle li Francuzi uopće ozbiljno. Jon Worth kaže da se boji da francuski ministar prometa želi samo publicitet, a ne stvarnu promjenu. Odluka da ukinu lokalne letove u Francuskoj priskrbila je predsjedniku Emmanuelu Macronu ogroman publicitet. A potpuno beskorisno, upozorava francuski aktivist.
Što se u stvarnosti događa s avionskim kartama? Njemački Zeit Online navodi podatke njemačkog ureda za statistiku da su cijene letova iz Njemačke u druge europske zemlje u prvoj polCtovici 2023. porasle za 31,9 posto. Porasle su i cijene najjeftinijih prijevoznika: aviokarte Ryanaira u proljeće 2023. koštale su u prosjeku 123,45 eura. Prije pandemije prosječna cijena bila im je upola niža.
Ključni razlog poskupljenja bila je iznimno velika potražnja, navodi ugledni njemački medij. Nakon dugog lockdowna mnogi su se zaželjeli putovanja, no zbog nedostatka zaposlenih avioprijevoznici nisu mogli brzo prilagoditi svoju ponudu. Brojne avionske kompanije nakon pandemije bore se s nedostatkom osoblja, čestim kašnjenjima i poskupljenjima, navode njemački mediji, pa su zbog toga poskupile i karte. Ovog ljeta su njemački avioprijevoznici nudili tek 85 posto mjesta na letovima u usporedbi s ljetom prije pandemije. Posebno u Njemačkoj, niskotarifni prijevoznici poput Ryanaira i EasyJeta nisu bili spremni obnoviti stare linije, pa su mnogi putnici morali platiti više.
Šef Ryanaira Michael O‘Leary rekao je za BBC da nema sumnje da idućih nekoliko godina neće nuditi karte po jedan euro, ili po 9,99 eura. Eurowings je krajem kolovoza nudio letove od Münchena do Palma de Mallorce za 88 eura. "S naše točke gledišta, era ultra jeftinih karata je očito završila. Letenje postaje sve skuplje i mora postati još skuplje - samo pogledajte rekordne razine cijena nafte iznad granice od 100 dolara", rekao je u kolovozu glasnogovornik Eurowingsa. Najavio je rast cijena za dodatnih 10 posto.
No njemački low-cost monitor je u proljeće 2023. pokazao da jeftini letovi nikada nisu u potpunosti nestali. I dalje su niske cijene za karte kupljene dovoljno rano: karta Köln - Bologna za 28. veljače tri mjeseca prije polaska koštala je u Ryanairu u prosjeku samo 20 eura. Dan prije polaska karta je koštala 384 eura. Ne pokriva svaka cijena u potpunosti troškove po putniku. No, sve dok na kraju ima dovoljno ljudi koji kasno kupuju skupe karte ili plate dodatne usluge poput dodatnog komada prtljage, low cost prijevoznici imaju svoju računicu.
Ipak, ponuda jeftinih karata uočljivo je manje nego prije. I dalje postoje karte po cijeni ispod 50 eura, ali ne u onoj mjeri kao prije pandemije, pokazuju podaci portala za usporedbu cijena Check24. Puno toga ukazuje da su zrakoplovne tvrtke smanjile kvote za vrlo jeftine karte i više ih ne nude na svim rutama.
Razlog tome su, između ostalog, povećane pristojbe i naknade koje zrakoplovni prijevoznici u Njemačkoj moraju plaćati. Savezno udruženje njemačkih zračnih prijevoznika (BDF) žali se da su se naknade njemačke kontrole zračnog prometa udvostručile u posljednje dvije godine. U gotovo svim njemačkim zračnim lukama povećane su i naknade koje avioprijevoznici moraju platiti za provođenje sigurnosnih provjera.
Dok se zračni promet u Španjolskoj već vratio na razinu prije Covida-19, zračni prijevoznici u Njemačkoj nudili su 25 posto manje sjedala nego u prvoj polovici 2019. Samo je u Finskoj oporavak još slabiji. Troškovima treba dodati naknade za emisiju CO2 - za let od Berlina do Fara u Portugalu aviokompanija mora dodatno platiti oko osam eura po putniku, a naknada će rasti uskoro na oko dvanaest eura.
Zatim, očekuje se da će povećanje cijene kerozina sljedeće godine imati veći utjecaj. Mnogi su avioprijevoznici bili zaštićeni od cjenovnog šoka neposredno nakon izbijanja rata u Ukrajini zbog ranije potpisanih ugovora sa svojim dobavljačima goriva. No srednjoročno ne mogu izbjeći veće troškove. "S obzirom na povećane troškove, prosječni prihod po putniku mora porasti", kaže stručnjak za zrakoplovstvo Gerald Wissel.
Zbog toga je Ryanairu, Eurowingsu i sličnima teže ponuditi ultra jeftine karte. Ako se još uvijek pojavljuju tu i tamo, to je uglavnom zato da i dalje ostanu u igri i privlače širu klijentelu. Niskobudžetni zračni prijevoznici trebaju barem nekoliko jeftinih karata kako bi održali atraktivnost brenda. Pogotovo sada kada je vrhunac ljetne sezone putovanja završio, zrakoplovni prijevoznici pokušavaju zadržati svoje klijente s nekoliko atraktivnih ponuda, tumače stručnjaci ovomjesečnu renesansu low cost ponuda.