Jeste li se s jučerašnjim nedjeljnim jutrom i satom pomaknutim unaprijed za 60 minuta, usklađenim s ljetnim računanjem vremena, uspjeli naspavati?
Je li vam ova promjena dobro pala, ili spadate u skupinu onih koji znaju kako će još danima, tjednima, neki i sve do zimskog vraćanja sata, hvatati korak s kroničnim umorom? Ako mislite da nam je tih 60 "ukradenih" minuta sna sitničarija koja se lako nadoknađuje, i da će tijelo u novi orar uskočiti na ho-ruk, onda se varate.
Jer što god tko govorio o dobrobiti ovog poteza, znanost nam na to kaže ovo: većina studija pokazala je kako je pojavnost akutnog infarkta miokarda (AIM), odnosno srčanog udara, puno veća pri proljetnom pomaku sata. Utjecaj postoji i u jesenskom vraćanju sata, ali u manjoj mjeri.
Nije u pitanju samo srce...
Što se u tijelu događa nakon što nam je višom silom nasilno oduzeto tih slatkih 60 minuta, pitamo dr. Dušku Glavaš, kardiologinju koronarne jedinice KBC-a Split.
– Već dugo traju polemike o prednostima ljetnog ili zimskog računanja vremena, no ja ću se držati struke i znanosti. U jednoj velikoj metaanalizi koju je objavila skupina autora iz Italije, pokazano je da se rizik od srčanog udara značajno povećava, posebno nakon proljetnog pomaka sata. Rezultati su bili takvi da se čak predložilo ukidanje pomaka sata. Mislim da su prva dva tjedna najkritičnija – veli ugledna kardiologinja.
Pa nam navodi kako, osim na kardiovaskularni sustav, pomicanje sata i promjena vremena može imati utjecaj i na brojne druge bolesti i poremećaje. U prvom redu neurološke, plućne, te one probavnog sustava i ponašanja. Pri pomicanju sata ljudi često osjećaju produljenu pospanost i glavobolju, što remeti kvalitetu života, a odražava se na poslovne i dnevne aktivnosti.
Gospodarstveno gledano, pomicanje sata 60 minuta unaprijed ima svoje benefite, no u zdravstvenom smislu može poremetiti kronobiološki ritam. Prvenstveno zato jer utječe na trajanje i kvalitetu sna, radne aktivnosti i prehranu, a time i na zdravlje.
– To se posebno odnosi na ljetno računanje vremena, kada kazaljke sata umjetno pomičemo jedan sat unaprijed. Da, to u nekim slučajevima odgovara gospodarstvu, no često ne i našem organizmu.
Naše je tijelo, ne zaboravimo, izloženo kako vanjskim utjecajima, tako i brojnim unutarnjim, najviše živčano-hormonsko-cirkulacijskim. U praksi vam to izgleda ovako: kada na 24-satnom elektrokardiogramu uz bilježenje tlaka imamo mogućnost mjerenja utjecaja dijela živčanog sustava koji "ubrzava" organizam, što pretežito prevladava tijekom dana, i onog drugog dijela što ga usporava, pretežito preko noći, može se uočiti kako njihova promjena znatno utječe na poremećaj tlaka, srčane frekvencije i aritmije.
Ti se podaci samo slažu uz rezultate brojnih populacijskih studija koje su analizirale utjecaj vremena na zdravlje – pojašnjava dr. Glavaš.
Posebno su opasna jutra
Pojavnost infarkta vezana uz promjenu u računanju vremena problem je koji se definitivno ne smije olako prihvatiti. Pojačava ga još jedan podatak, taj da je njegova učestalost izraženija u ranim jutarnjim satima.
Veže se to uz utjecaj živčanog i hormonalnog sustava, cirkulaciju, aktivnosti na stijenkama krvnih žila, trombocite. Dr. Glavaš veli i kako je jedna japanska studija pokazala da smjenski i noćni rad dvostruko povećavaju rizik smrti od ishemične bolesti srca u odnosu na samo dnevni rad.
Godinama je poznato da promjena dana i noći značajno pridonosi sinkronizaciji cirkadijalnog ritma ljudskog i životinjskog svijeta. Pomaci sata djeluju na životne aktivnosti i psihofizičko zdravlje bilijuna ljudi, posebno radno aktivnih. Što napraviti da tijelu olakšamo takve stresove?
– Dok se u europskim zemljama i javnosti razmatra eventualno ukidanje pomicanje sata, moramo se pokušati prilagoditi ovoj situaciji. Stoga se preporučuje ranije lijeganje, dulje spavanje, šetnje. Također i konzumacija zdrave proljetne prehrane i, koliko je to god moguće, izbjegavanje svake vrste stresova – savjet je dr. Duške Glavaš.