Prije svega nekoliko mjeseci, koronavirus nije postojao u obliku u kojemu napada ljude. Danas je većina svijeta u strahu od zaraze - virus je usmrtio više od 3 800 ljudi i zarazio oko 108 000, piše CNN.
U strahu, manje i više opravdanom, ljudi najprije postavljaju pitanja. A ona se kreću od najbanalnijih do onih koja bi zaista mogla pomoći nekima u donošenju odluka, riješiti ih dilema i pomoći čak u tome da potraže liječničku pomoć. Na ovih šest pitanja danas su odgovorili stručnjaci za CNN.
1. Zašto se materijali za testiranje "troše" na osobe bez simptoma?
Neki pacijenti s koronavirusom pokazuju tek blage simptome ili ih ne pokazuju uopće. A u nekim slučajevima, simptomi se ne pojavljuju ni u 14 dana nakon infekcije. Tijekom perioda inkubacije, moguće je zaraziti se koronavirusom i od nekoga tko ne pokazuje simptome.
Stoga bi svatko tko je bio u užem kontaktu sa zaraženom osobom trebao potražiti liječničku pomoć, imao simptome ili ne. Može i bez da se osjeća bolesnim, naime, potencijalno zaraziti neku treću osobu.
Isto bi trebala učiniti svaka osoba koja je nedavno putovala u dio svijeta u kojemu je koronavirus rasprostranjen.
2. Kako netko tko se ne osjeća bolesnim može prenijeti koronavirus? Ako ne kiše i ne kašlje, kako osoba koja još ne pokazuje simptome, a zaražena je, prenosi zarazu?
"To je sasvim jednostavno", objašnjava epidemiologinja Anne Rimoin. "Jasno, dok pričate, da tu i tamo usitno pljunete. Trljat ćete nos, trljat ćete oči, potom ćete dirati druge površine i širiti virus čak i kad en pokazujete simptome".
Neki doktori upozoravaju i kako maske donose "više štete nego koristi". Umjesto da nosite masku, najbolja obrana od virusa pranje je ruku minimalno 20 sekundi u toploj vodi i sapunu, kao i izbjegavanje dodirivanja lica. Pokušajte paziti na to, vidjet ćete da je teže nego što izgleda na prvu.
3. Može li se koronavirus širiti kožom (dodirom) i ući u tijelo?
Moguće je da osoba oboli od COVIDA-19 dirajući površine koje na svojim površinama imaju virus, potom tek dodirujući usta, nos ili oči. No ovo nije glavni način širenja virusa.
Češće obolijevaju preko zaraženih kapljica koje bolesnik iskašlja ili iskiše - udahnuti ih može bilo koja osoba u okolini. Svjetska zdravstvena organizacija stoga savjetuje udaljiti se 1 metar od svakoga tko kašlje i kiše kako bi se izbjegla potencijalna zaraza.
4. Ako osoba zaražena koronavirusom dobije upalu pluća, koji antibiotici, ako uopće, su se pokazali efektivnima?
Nijedna vrsta antibiotika ne može pomoći kod koronavirusa, buduću da je riječ o virusu, a ne o bakterijskoj infekciji. No, ukoliko je osoba hospitalizirana s koronavirusom, moguće je da joj liječnici pripišu antibiotike zbog popratnih bakterijskih infekcija.
U ovim trenucima ne postoji lijek ni cjepivo za koronavirus. Testiranja su u tijeku, a znanstvenici rade na razvoju cjepiva. Pacijenti se liječe uz stručnu liječničku pomoć, više tekućina, lijekove za smanjenje temperature, a u najtežim slučajevima terapijom kisikom.
5. Ukoliko se zarazite koronavirusom, je li moguće oporaviti se?
Apsolutno. Velika većina ljudi zaraženih koronavirusom preživjet će. Dapače, stopa smrtnosti je, piše CNN, "oko 2%".
No stručnjaci tvrde kako je stopa, vrlo vjerojatno, i znatno manja, budući da nisu svi slučajevi onih koji su preboljeli virus zabilježeni, niti su ti nekadašnji pacijenti testirani.
6. Nakon što se oporavila od koronavirusa, ima li osoba imunitet na virus?
Prerano je da bi se znalo sa sigurnošću.
"S virusima iz tog soja, poput onoga za običnu prehladu, osoba ne razvija imunitet koji traje veoma dugo, stoga ne možemo sa sigurnošću tvrditi ništa ni za ovu vrstu", kaže liječnica i profesorica medicine i zaraznih bolesti Celine Gounder.
Pitanja koja se znanstvenici trenutno pitaju su sljedeća: ako se oporavio, je li pacijent imun? Ako je, koliko dugo imunitet traje? To će biti i pitanja koja će pomoći u razradi cjepiva - kako izazvati imunitet dovoljno dugo da osobu obrani od zaraze?