Hrana koju jedemo upitne je kvalitete i često deklaracije ne odgovaraju onome što plaćamo.
Preklani je Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata uzela 217 uzoraka hrane i čak i taj mali broj uzoraka uzetih na području cijele Hrvatske pokazuje porazne rezultate: samo je 30 uzoraka proizvoda bilo ispravno, a ostalih 187 tih uzoraka, ili čak njih 86 posto, bile su namirnice upitne kvalitete i neispravne deklaracije.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje, med i mljeveno meso tri su proizvoda na kojima se najviše varaju potrošači i najčešće se patvore, imaju deklaracije koje ne odgovaraju proizvodu ili sastojke kojih ne bi smjelo biti.
Presoljeni kruh
Od 25 uzoraka ekstra djevičanskih maslinovih ulja, svaki drugi, ili njih 13, nije zadovoljavao propisane uvjete za navedenu kategoriju. Med u 35 posto slučajeva, utvrdila je Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata, nije odgovarao propisanim zahtjevima kvalitete ili su u njemu bili strani šećeri. O kakvim se stranim šećerima radi, nema podataka, ali lani su proizvođači meda upozoravali na razne zaslađivače i uvoz meda iz Kine problematične kvalitete.
Mljeveno meso treće je na toj crnoj top-listi. U gotovo 27 posto uzoraka koje je inspekcija uzela, analiza je pokazala da je imalo višak kolagena i mesnih bjelančevina. To znači da je u više od četvrtine uzoraka mljevenog mesa bilo manje mesa, a više sastojaka koji su glumili meso.
Inspekcija ne precizira o čemu je točno riječ, ali ti nalazi mogu upućivati na to da je veća količina vezivnog tkiva samljevena umjesto čistog mesa, moguće i neki drugi dijelovi životinja ili druga vrsta mesa od deklarirane...
Ni s kruhom nije bolje, u uzorcima je bilo više soli od propisane, preslano je bilo više od četvrtine uzoraka, a bolje rezultate sa soli imali su suhomesnati proizvodi, kojih je petina bila s udjelom soli višim od propisanog. Dok bi čovjek očekivao više soli u suhomesnatim proizvodima, a kod kruha se, radi zdravlja, čuvao rafiniranog brašna, aditiva, ispada da se i soli treba čuvati u kruhu.
Dok se kod ovčjih i kozjih sireva najčešće vara dolijevanjem kravljeg mlijeka, što je utvrđeno za 12 posto uzoraka, u kravlje se mlijeko u 13 posto uzoraka dolijevala voda ili je udio mliječne masti u suhoj tvari bio manji od deklariranog udjela.
Nije sve crno; analize 30 uzoraka bezglutenske hrane i gotovih proizvoda od žitarica nisu pokazale ništa sporno ni odstupanja od deklaracija. U bezglutenskoj hrani nije bilo glutena, a gotovi proizvodi od žitarica odgovarali su parametrima navedene nutritivne deklaracije.
Prijave građana
Iz Državnog inspektorata rekli su nam da je broj obavljenih nadzora u 2022. godini na razini iz 2021. godine, no kako se ti podaci još uvijek statistički obrađuju, dali su nam rezultate za 2021., u kojoj su obavili 3730 inspekcijskih nadzora. Navode da su u nadzorima bili u maloprodajnim i proizvodnim objektima za hranu na području cijele Hrvatske, a podjednako su bili zastupljeni veliki trgovački lanci, manje trgovine, štandovi te ugostiteljstvo.
Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora, utvrđene su 364 povrede propisa za označavanje, sljedivost i kvalitetu hrane, od čega se 251 nepravilnost odnosila na označavanje, odnosno informiranje potrošača o hrani.
– Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata kontrole provodi po službenoj dužnosti, ali i prema zaprimljenim predstavkama građana. Prilikom inspekcijskog nadzora provjerava se označavanje proizvoda, sljedivost te kvaliteta proizvoda ako je ista propisana te se uzorkuju proizvodi radi utvrđivanja označene i/ili propisane kvalitete.
Kada se u inspekcijskom nadzoru utvrdi nepravilnost, inspektori postupaju sukladno prekršajnim i upravnim mjerama propisanim Zakonom o informiranju potrošača o hrani i Zakonom o poljoprivredi. Iznosi novčanih kazni su propisani navedenim zakonima, a o visini novčane kazne odlučuje nadležni sud – kažu iz Državnog inspektorata i dodaju da je pretprošle godine pokrenuto 159 prekršajnih postupaka te je donesena 171 upravna mjera. Objašnjavaju da su upravne mjere koje inspektori donose zabrana stavljanja na tržište nesukladnog lota proizvoda, naređuju povlačenje s tržišta, ispravljanje nesukladnosti...
– U većini slučajeva subjekti u poslovanju s hranom samoinicijativno ispravljaju utvrđene nesukladnosti i u slučaju potrebe pokreću postupak povlačenja proizvoda s tržišta, a prije donošenja rješenja – ističu u Inspektoratu.
Vratimo se poljoprivredi
Vrijeme se vrti ukrug i čini se da se sami možemo zaštititi od nekih varanja i doći do zdravije hrane tako da se vratimo u vremena svojih baka i roditelja, koji su mljeveno meso kupovali samo ako im se pred očima u mesnicama samljelo od komada mesa koji su sami odabrali, a oni najoprezniji su kod kuće imali mašine za mljevenje i sami “proizvodili” mljeveno.
Oni koji imaju zemlje tamo gdje je moguće saditi masline, mogli bi razmisliti o tome da podignu maslinike i sami sebi proizvode ulje, a nije loše razmisliti ni o pečenju kruha.
I tako, malo pomalo ispada da bi čovjek trebao napustiti posao i baciti se u poljoprivredu i stočarsku proizvodnju da bi koliko-toliko znao što jede i kako se hrani. A to znači da smo prepušteni na milost trgovaca i njihovih odluka o tome kakvu će hranu nabavljati. Hrane ima kvalitetne, ali je s njom zarada manja nego kod one koja je manje kvalitete.
Vrijedi kazati i to da kod nas nije regulirano ograničenje rokova trajanja prigodom uvoza, odnosno unosa hrane u Hrvatsku. Zato ne treba čuditi kad domaći voćari prosvjeduju jer se događa da u sezoni berbe jabuka domaće tržište preplave jeftine jabuke iz uvoza, one kojih se bogatije zemlje rješavaju jer nabavljaju svježe i kvalitetnije...
Nažalost, nisu jabuke jedina hrana o kojoj se takvo što može reći.