Kako će izgledati skraćeni radni tjedan, mjera koja bi mogla spasiti radna mjesta: za sate koje neće odraditi radnici će dobiti dvije trećine plaće?

Skraćivanje radnog vremena radi očuvanja radnih mjesta nije nova mjera, koristila se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, među kojima je najpoznatiji njemački model Kurzarbeit. Njome su se posebno čuvala radna mjesta u vremenima velike svjetske financijske krize 2008., a korona-kriza 2020. ponovno je u prvi plan izbacila i mogućnost skraćenog radnog vremena kako bi se poslodavcima pomoglo premostiti probleme u isplati plaća, a radnike sačuvalo od otkaza. U tome je ključna pomoć države, koja isplaćuje potpore za dio plaće.

Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, izjavio je kako su na GSV-u razgovarali o mjerama za svibanj i lipanj te otvorili prostor za kasnije razgovore vezano uz očuvanje radnih mjesta prema modelu skraćenog radnog vremena. Socijalni partneri očekuju poziv za novi sastanak kako bi se u radnoj skupini počelo razgovarati i dogovarati o tom modelu.

Na naš upit o tome što bi skraćivanje radnog vremena donijelo poslodavcima i radnicima i kako bi to izgledalo u praksi, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kazali su nam kako ne mogu izlaziti u javnost s informacijama prije nego što sve rasprave sa socijalnim partnerima, ali očekuju da bi svi detalji trebali biti poznati u lipnju.

Čeka se dogovor

– Hrvatska udruga poslodavaca podržava mjeru skraćenog radnog vremena u cilju očuvanja radnih mjesta, jer efekti krize tek će se početi osjećati nakon što prođu tri mjeseca u kojima su svi mogli dobiti potpore do 4000 kuna. To pitanje otvorilo se na sjednici GSV-a i radit će se na modelu, pa se o njemu može konkretnije govoriti kad se sve razmotri i dogovori – kazala nam je dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, dodajući kako je model skraćenog radnog vremena prikladniji za prerađivačku industriju i neke druge proizvodne djelatnosti s obzirom na smanjenu potražnju, a time i proizvodnju.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe kako su na GSV-u samo naznačili tu mogućnost i kako su sindikati požurivali da se to što prije riješi, te je dogovoreno da će Radna skupina sve razmotriti.

– Nama je i dalje neprihvatljivo da samo neki dobiju pravo na potpore – ističe Sever. Naglašava kako treba odrediti do koje bi visine trebao biti iznos potpore, kako će se skratiti radno vrijeme, koliko će država to subvencionirati sredstvima iz programa SURE i koliko će to trajati, a dok se ne donese zakon, može se regulirati kroz mjere i dodatke ugovorima o radu, jer i prema Zakonu o radu može se raditi u nepunom radnom vremenu.

– Za sate u kojima radnik radi poslodavac mu isplaćuje puni iznos plaće, a za ostatak u kojem ne radi do pune satnice dio plaće mu se isplaćuje do određenog postotka iz sredstava Europske unije. U pravilu, za niže plaće pokrije se praktički cijela razlika, a za veće plaće dio razlike – kaže Sever.

Instrument SURE, kako je ranije objavljeno iz Europske komisije, služi za potporu programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera kojima države članice štite radna mjesta, a time i zaposlene i samozaposlene osobe od rizika nezaposlenosti i gubitka dohotka. Programi skraćenog radnog vremena javni su programi kojima se poduzećima koja se suočavaju s gospodarskim poteškoćama omogućuje da privremeno smanje broj radnih sati, a zaposlenici za neodrađene sate dobivaju dohodovnu potporu države. Slični programi postoje i za nadoknadu dohotka samozaposlenim osobama u izvanrednim situacijama.

Ukinuti zakon

Ta financijska pomoć Europske unije iznosi do 100 milijardi eura i dodjeljivat će se pogođenim državama članicama u obliku zajmova Unije. Napominjemo da njemačka Savezna agencija za rad za skraćeno radno vrijeme nadoknađuje oko 60 posto izgubljene plaće, a zaposleniku koji ima dijete 67 posto.

Hrvatski sabor donio je u srpnju 2014. godine Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta, ali ga je početkom 2017. formalno ukinuo. Kako kaže dr. Mirando Mrsić, predsjednik Demokrata i tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava, taj su Zakon donijeli kako bi potaknuli poslodavce (bilo fizičke bilo pravne osobe) da koriste skraćivanje punoga radnog vremena, potpore za obrazovanje ili osposobljavanje radnika, a sve u interesu očuvanja radnih mjesta.

– Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta, koji je nekim poslodavcima pomogao da bez otpuštanja radnika premoste trenutačne poslovne probleme, ukinut je zbog bahatosti HDZ-a. Ničim izazvan, HDZ ga je ukinuo 2016. godine s obrazloženjem da više nije potreban jer nema gospodarske krize. Tada sam upozoravao da je to kratkovidno i da nema opravdanja da ga se stavi izvan snage. U Saboru sam glasao protiv ukidanja tog Zakona. Prosvjedovali su i sindikati, ali ništa nije pomoglo.
Zanimljivo je HDZ-ovo objašnjenje zašto se ukida Zakon. Citiram: "S obzirom na postepeni oporavak gospodarske situacije u zemlji, učinkovitost ovoga Zakona je pala, pa je potrebno isti staviti van snage", kaže Mrsić, dodajući kako nas je četiri godine nakon njegova ukidanja zapljusnula epidemija koronavirusa, i da je zakon postojao, potpore bi bile učinkovitije uz jasnu transparentnost, a ne da potpore dobiju naftne tvrtke, kladionice, nogometaši ili muzičari kao, na primjer, Miroslav Škoro.

– Koliko čujem, ovih dana Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ubrzano kreće u donošenje zakona koji su sami bezrazložno ukinuli. Naime, ovdje se radi o državnoj potpori sa sredstvima EU-a koja podliježu regulativi na području zaštite tržišnog natjecanja i trebat će itekako dobro obrazložiti zašto, kako i kome su dane potpore – ističe Mrsić.