Jedna od novosti u zakonu je i odredba o pravu na priziv savjesti, stručnjaci se najviše podijelili oko jednog pitanja

Danas se sastaje Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće, što bi trebao biti temelj Ministarstvu zdravstva za izradu prijedloga budućeg novog zakona o pobačajima, piše Jutarnji.hr.

U povjerenstvu, u kojem su uz liječnike i pravnici, prikupili su rješenja tog pitanja iz 33 europske zemlje kako bi Hrvatska napokon dobila novi zakon s obzirom na to da je i dalje na snazi propis iz 1978. godine, a da se u ovih četrdesetak godina u njemu nije promijenio niti jedan zarez ili riječ.

Neke izmjene

No, prema mišljenju nekih članova povjerenstva, temeljem europskih rješenja zapravo njihov prijedlog ne bi se trebao bitnije razlikovati od važećeg zakona, a to znači da će i dalje postojati mogućnost da žena prekine trudnoću na vlastiti zahtjev. Kažu da zabrana nije opcija jer na tome ustraje samo manji broj zemalja poput Malte, Andore, Lihtenštajna i San Marina, dok je pobačaj u Sjevernoj Irskoj i u Monaku moguć samo ako je ugrožen život žene ili ploda.

Naši sugovornici kažu kako zabrana nema smisla jer u slučaju zabrane zahvata u Hrvatskoj žene to mogu učiniti u nekoj od susjednih zemalja ili će porasti broj ilegalnih prekida trudnoće, što može ugroziti život žene.

Zasad još nije dogovoreno hoće li kao rok do kojeg se može učiniti pobačaj ostati kraj 10. tjedna trudnoće ili će se prihvatiti 12 tjedana, kao što je to u većini od 33 zemlje čija su se zakonska rješenja razmatrala. Dio stručnjaka drži da bi trebalo ostati 10 tjedana kao krajnji rok, osim ako se radi o malformiranom plodu ili ugrozi život majke.Dio stručnjaka pak drži da bi se taj rok trebao povećati na 12 tjedna.

Licencirane ustanove

Vjerojatno će se predložiti mogućnost savjetovanja prije odluke žene na pobačaj ako ona to želi. Naime, u dijelu europskih zemalja savjetovanje je obvezno, a u dijelu to ovisi o volji žene. U svakom slučaju, u novom bi zakonu trebala ostati obveza da se prekidi trudnoće mogu obavljati samo u za to ovlaštenim ustanovama koje bi morale biti pod većom kontrolom rada i prijavljivanja učinjenih pobačaja nego što je to trenutačno.

Naši sugovornici kažu da se često pobačaj na zahtjev “prebacuje” u spontane prekide trudnoće pa je to vjerojatno uz bolju edukaciju i kontracepciju razlog što se “statistički” njihov broj u Hrvatskoj smanjuje više nego u ostatku Europe. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je u jednoj godini bilo 2416 induciranih pobačaja i 1326 spontanih, što je osam puta manje nego 1990. godine.

Priziv savjesti

Jedna od novosti u zakonu bit će u odredba o pravu na priziv savjesti ginekologa, odnosno morat će se naći rješenje koje će osigurati ženama pobačaj, a da istodobno dio liječnika taj zahvat ne mora raditi, na što i po drugim važećim propisima ima pravo. Naime, ovlaštena klinika morat će u tom slučaju osigurati ginekologa koji će obaviti taj zahvat.

Trenutačno je rješenje da ako u nekoj ovlaštenoj klinici ni jedan ginekolog ne želi raditi pobačaje, bolnica to mora ugovoriti s drugom institucijom u koju šalje pacijentice. Prema svemu sudeći, ostaje i rješenje po kojem žene same plaćaju zahvat, jer kako kažu članovi povjerenstva, “nije riječ o liječenju”. U većini europskih zemalja inducirani se pobačaj također plaća “iz džepa”.

Utjecaj izbora

Današnji sastanak povjerenstva prvi je korak do novog zakona i trebao bi zamijeniti onaj star 40 godina u kojem su nazivi ustanova nepostojeći (prekid trudnoće može se izvršiti osim u bolnicama koje imaju jedinicu za ginekologiju i u drugim “zdravstvenim organizacijama udruženog rada”!). Drugim riječima, kad bi se “držali zakona kao pijan plota”, u Hrvatskoj bi pobačaji na zahtjev teško bili u potpunosti legalni. No, kako je riječ o “delikatnoj temi”, sve su vlade u posljednjih 30 godina bježale od tog posla, odnosno novog ili promjene starog zakona.

Zato je i pitanje hoće li se u ovoj i sljedećoj izbornoj godini “dogoditi” novi zakon koji na sam spomen izaziva brojne prijepore raznih političkih i društvenih opcija, unatoč mišljenju članova povjerenstva da novi propis ne bi trebao izazvati veće potrese jer se većina onoga što će predložiti “već primjenjuje u praksi”.