Proteklih dana se pisalo o tragediji koja se dogodila u Biogradu, gdje se utopio srednjoškolac iz Gline.
"Provedenim očevidom utvrđeno je kako je danas oko 13:30 sati u Biogradu ispred plaže Soline u moru maloljetnik plivao s prijateljima, te se nakon nekog vremena odlučio vratiti sam na obalu.
Ubrzo je pronađen na površini mora u besvjesnom stanju te je odmah od strane drugih kupača iznesen na obalu, gdje mu je pružena pomoć, a do dolaska Hitne medicinske pomoći. Unatoč pruženoj pomoći, maloljetnik je preminuo.
Pregledom mrtvozornika na tijelu nisu pronađeni tragovi koji upućuju na kazneno djelo. O događaju je obaviješteno nadležno državno odvjetništvo koje je naložilo obdukciju mrtvog tijela. Provedenom obdukcijom kao uzrok smrti utvrđen je zastoj srca", navela je policija.
Što je zastoj srca i koga pogađa?
- Iznenadni srčani zastoj/arest je stanje koje označava prekid srčane aktivnosti te situaciju u kojoj zbog intervencije Htitne pomoći dolazi do ponovnog uspostavljanja spontane cirkulacije i preživljenja bolesnika. U slučaju u kojem dođe do fatalnog ishoda koristimo termin iznenadna srčana smrt - objašnjava za Pliva zdravlje Matko Šperanda, dr. med., specijalist hitne medicine.
Akademika Davora Miličića pitali su što može uzrokovati iznenadni prestanak rada srca u mladih i naizgled zdravih ljudi, koji do tada nisu imali nikakvih vidljivih znakova srčane bolesti?
- Najčešće je riječ o smrtonosnoj aritmiji koja uzrokuje prestanak rada srca, a naziva se fibrilacija klijetki. Ako do takvog naglog srčanog zastoja dođe u mladih, naizgled zdravih ljudi, u pravilu je u podlozi neprepoznata kardiomiopatija – primarna bolest srčanoga mišića koja je većinom genski uvjetovana. Ponekad takav događaj može nastati i tijekom miokarditisa tj. upalne bolesti srca, obično virusnoga podrijetla.
Srce međutim može biti i naizgled posve zdravo, a iznanadna srčana smrt se ipak dogodi jer postoji poremećaj na razini provođenja srčanih električkih impulsa. Kanalopatije su skupina poremećaja koje podrazumijevaju elektrolitsko neravnovjesje na razini stanice srčanoga mišića. Takve bolesti također su uglavnom nasljedne, pa je podatak o nagloj srčanoj smrti u nekoga od srodnika važan detalj koji ne bi smio promaknuti liječniku, posebice ako pregledava osobe koje se bave športom. Uvjeti ekstremnoga tjelesnoga napora u tom slučaju mogu biti okidači tkivnoga poremećaja u srcu koji dovodi do zloćudne aritmije i nagle smrti.
U sredovječnih i starijih ljudi, kao uzrok iznanadne srčane smrti prevladava aterosklerotska bolest koronarnih arterija, premda se i u toj dobi umire zbog kardiomiopatija, miokarditisa, kanalopatija i drugih bolesti srca. Dobro je poznato da je u nekih osoba prva manifestacija akutnoga infarkta miokarda upravo fibrilacija klijetki koja rezultira naglim prestankom rada srca.
U mladih ljudi, pod uvjetom da ne boluju od teškog poremećaja metabolizma masnoća, koronarna ateroskleroza javlja se kao uzrok nagle srčane smrti vrlo rijetko, ali postoje tzv. prirođene anomalije koronarnih arterija kod kojih u pojedinim okolnostima može doći do akutnog smanjenja opskrbe određenog dijela miokarda krvlju odnosno kisikom, pa i to može rezultirati zloćudnom aritmijom odnosno iznenadnom smrću.
Naposljetku, jaki udarac u prsni koš, najčešće ispred samoga srca, – tzv. commotio cordis, također može izazvati fibrilaciju klijetki, što se ponekad događa u nogometu, boksu ili prometnim i sličnim traumama - rekao je Miličić za Pliva zdravlje.
A evo što kaže HZJZ.
- Pojam iznenadne srčane smrti (ISS) koristi se nekoliko stoljeća, te se tijekom vremena mijenjala definicija ISS nastojeći ga što bolje definirati.
Iznenadna srčana smrt (eng. sudden cardiac death, SCD) je nagla, neočekivana smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije. Po definiciji, smrt nastupa unutar jednog sata od početka simptoma, ali se najčešće to događa već nakon nekoliko minuta.
Iznenadna srčana smrt može nastupiti kod osobe koja ima poznatu srčanu bolest ili kao prvi događaj bez prethodno poznate srčane bolesti. U riziku od iznenadne srčane smrti su gotovo sve osobe sa srčanim bolestima, ali najvažnije su: koronarna bolest srca, kardiomiopatije i zatajenje srca.
Neposredni uzrok iznenadnoga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija odnosno akutni infarkt miokarda bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati iznenadnoj smrti osobe s prividno zdravim srcem. Primjer za potonje jest i iznenadna smrt u športaša, kako profesionalnih tako i rekreativnih.
Zbog same prirode nastanka ISS, različitih metodologija bilježenja uzroka smrti (mnoge smrti koje zadovoljavaju kriterije za ISS su pripisane osnovnoj bolesti srca poput koronarne bolesti ili kardiomiopatije), ne postoje pouzdani epidemiološki podaci o učestalosti, već se podaci temelje na procjenama na temelju pojedinih istraživanja te na rutinskim podacima mortaliteta na osnovu kojih se procjenjuju i ISS, kako u svijetu, tako u Europi i kod nas - navode u Hrvatskom zavodu za javnos zdravstvu uz napomenu kako prema procjenama velik broj ljhudi i u Hrvastkoj umre od poslejdica iznenadne srčane smrti. Međutim, ona je rijetka kod mladih ljudi.
- Ne postoje podaci u RH koliki je postotak preživljavanja, jer nisu rađene studije, ali se vjerojatno uklapamo u svjetske statistike, što znači manje od 10% - navodi HZJZ.
- Zastoj srca izvan bolnice značajan je uzrok smrti širom svijeta. Zastoj srca (srčani arest) nastaje kad srčani ritam postane neorganiziran i srce stoga ne može učinkovito pumpati krv u ostatak tijela. Dulja razdoblja smanjene razine kisika u mozgu mogu uzrokovati trajna oštećenja. Zastoj srca može nastati uslijed srčanog udara (infarkat miokarda), ali zastoj srca i srčani udar nisu ista stanja.
Neorganizirani ritam srca koji uzrokuje zastoj često se može popraviti terapijom pomoću električnog šoka (defibrilacija). Također je vrlo važno raditi brze i snažne pritiske na prsa (u okviru postupka oživljavanja) kako bi se na taj način imitirala funkcija srca i potaklo ispumpavanje krvi bogate kisikom u tijelo, što omogućuje spašavanje vitalnih organa i njihovu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima - navodi Cohrane.
Znate li razlikovati srčani udar od srčanog zastoja - prepoznajte ove simptome i reagirajte odmah
Što je kardiopulmonalni zastoj?
Srčani zastoj, koji se još naziva i kardiopulmonalni zastoj ili arest, događa se kad srce iznenada prestane pumpati krv. Osoba tada gubi svijest, disanje je nepravilno, a može se i posve prekinuti te pacijent može biti bez ikakve reakcije, odnosno ne davati znakove života. Kad se dogodi srčani zastoj, ne smije se gubiti vrijeme jer je riječ o stanju opasnom po život te je nužno odmah pozvati hitnu pomoć. U iščekivanju dolaska hitne pomoći, obavljanje reanimacije može pomoći da se osobu održi na životu, piše Živim.
Reanimacija se obavlja tako da se rade pritisci na srce (srce se tjera na rad izvana kako bi se održala cirkulacija dok ne dođe hitna pomoć). Zatim se obavlja umjetno disanje, odnosno disanje usta na usta kako bi se upuhao zrak u pluća.
Što uzrokuje srčani zastoj?
U većini slučajeva uzrok je abnormalan ritam rada srca koji se naziva ventrikularna fibrilacija. To je poremećaj kod kojeg električna aktivnost srca postane toliko kaotična da srce iznenada prestane pumpati krv i počne vibrirati. Ventrikularnu fibrilaciju mogu uzrokovati koronarna srčana bolest, srčani udar, kardiomiopatija, urođene srčane bolesti, bolest srčanog zaliska i akutni miokarditis. Srčani udar može povećati rizik za srčani zastoj, ali u većini slučajeva ne vodi direktno do njega.
Mogu li mladi ljudi doživjeti srčani udar?
Možete voditi vrlo zdrav život i opet doživjeti srčani udar. Nepušenje, fizička aktivnost i zdrava prehrana smanjuju rizik za srčane bolesti, no ne možete ignorirati gene, kolesterol i krvni tlak. Neke osobe mogu naslijediti sklonost srčanim bolestima ili srčanu bolest.
Je li srčani zastoj uvijek smrtonosan?
Moguće je preživjeti srčani zastoj, ali neophodno je što prije dobiti odgovarajuće liječenje. Ventrikularna fibrilacija može se ispraviti tako što se srce "šokira" defibrilatorom kojim raspolažu kola hitne pomoći ili, ako u blizini postoji defibrilator, netko tko zna s njime rukovati može osobi spasiti život. Ukoliko defibrilatora nema, treba provoditi umjetno disanje sve dok ne dođe hitna pomoć kako bi se održala cirkulacija i kako bi se pacijentu pomoglo da diše.
Što je srčani udar?
Srčani udar se događa kad se začepi jedna od koronarnih arterija. Tada je srčani mišić lišen krvi i kisika koji ona doprema, a to, ako se ne liječi odmah, može dovesti do toga da srčani mišić polako počne umirati. Srčani udar je također po život opasno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Ako sumnjate da osoba pored vas ima srčani udar odmah pozovite hitnu pomoć.
Koji su simptomi srčanog udara?
Nije uvijek lako prepoznati simptome srčanog udara jer oni mogu varirati od osobe do osobe. Najčešći simptomi uključuju bol i stezanje u prsima, težinu u prsima ili osjećaj žarenja, bol u rukama, vratu, vilici, leđima ili želucu. Kod nekih osoba bol i stezanje mogu biti vrlo izraženi, dok neki osjećaju samo nelagodu. Među čestim simptomima su i hladan znoj, blaga nesvjestica, kratkoća daha, mučnina ili povraćanje.
Što uzrokuje srčani udar?
U većini slučaj uzrok je koronarna srčana bolest, odnosno stanje kad se krvne žile koje srce opskrbljuju krvlju i kisikom, suze. To se događa postupno, kako se masne naslage talože u žilama. Ako se komadić tog taloga otkine, nastaje krvni ugrušak koji, ako je dovoljno velik, može blokirati žilu koja dovodi krv u srce te potpuno prekinuti opskrbu srca krvlju i kisikom. Srčani udar naziva se još i infarkt miokarda.
Kako se dijagnosticira srčani udar?
Liječnici hitne službe obavljaju niz testova. Prate ritam rada srca i vrijednosti krvnog tlaka te obavljaju ekg. Pacijent dobiva lijek za ublažavanje bolova i kisik, ako mu je razina kisika u krvi pala. Često se prepisuje aspirin i, ako se sumnja na srčani udar, liječnici hitne službe će osobu odmah odvesti u bolnicu.
Kako se liječi srčani udar?
Liječnici prvo moraju odčepiti začepljenu krvnu žilu, što mogu učiniti na dva načina: hitnom koronarnom angioplastikom ili ubrizgavanjem lijeka u žilu koji će rastopiti krvni ugrušak te omogućiti da se ponovo uspostavi opskrba srčanog mišića krvlju i kisikom. U nekim slučajevima taj se postupak može obaviti još dok je pacijent u kolima hitne pomoći. No, postoje i neki slučajevi u kojima se ti postupci ne obavljaju jer se za određene pacijente ne preporučuju.
Može li se prevenirati srčani udar?
Najvažnija stvar koju svatko može učiniti kako bi smanjio svoj rizik za srčani udar jest da vodi zdrav život. Za bolje zdravlje srca najvažnije je da prestanete pušiti. Naime, pušači imaju dvostruko veći rizik da umru od srčanog udara u usporedbi s nepušačima. Odlukom o nepušenju smanjit ćete rizik i za moždani udar te za mnoge vrste tumora. Rizik za srčani udar možete smanjiti i redovitom tjelovježbom, zdravom prehranom i ograničenim unosom alkohola.
Sportaši i iznendna srčana smrt
U preglednom radu "Prevencija iznenadne srčane smrti kod sportaša – iskustva u Hrvatskoj i inozemstvu" (Dalibor Veber, Neven Varljen, Vladimir Ivančev) navodi se:
- Redovita tjelesna aktivnost vrlo je značajna za zdravlje čovjeka, no intenzivna tjelesna aktivnost može povećati rizik od iznenadne srčane smrti u predisponiranih osoba. Ovaj problem posebno je značajan kod sportaša, koji imaju 2,8 puta veći rizik od iznenadne srčane smrti u usporedbi s populacijom koja se ne bavi sportom.
Iznenadnu srčanu smrt mogu uzrokovati brojne genetičke i stečene bolesti koje je u velikoj mjeri moguće dijagnosticirati preventivnim pregledima
sportaša. Iako su uzroci brojni, ventrikularna tahiaritmija najčešći je zajednički patološki mehanizam koji narušava funkciju srca, što potvrđuje važnost opremanja sportskih dvorana uređajima za vanjsku defibrilaciju.
Većina sportaša nema nikakve simptome koji bi nas upozorili na skrivenu bolest srca, zbog čega mnoga stručna društva snažno podržavaju uvođenje preventivnih pregleda sportaša kao strategije za rano otkrivanje “tihih” srčanih bolesti, iako se ne slažu oko opsega tog pregleda.
Uspješnost talijanskog programa preventivnih pregleda potvrđena je smanjenjem smrtnosti sportaša za čak 90 % nakon uvođenja redovitih preventivnih pregleda sportaša, koji su uključivali elektrokardiogram. Hrvatska već dugi niz godina ima infrastrukturu I stručno educiran kadar, u vidu specijalista medicine rada i sporta te specijalista sportske medicine, za uspješno provođenje preventivnih pregleda sportaša po uzoru na talijanski model.
Stoga je cilj ovoga teksta podizanje svijesti o problemu iznenadne srčane smrti koji je u velikoj mjeri moguće spriječiti uspostavljanjem kvalitetnih zakonskih okvira te uvažavanjem stručnih smjernica Hrvatskog društva za sportsku medicinu - navodi se.
