Zlatko Hasanbegović, član Predsjedništva HDZ-a i potpredsjednik zagrebačkog Gradskog odbora HDZ-a, jasno šalje poruku tko bi po njemu bio najbolji kandidat stranke za skorašnje izbore za gradonačelnika Zagreba - piše Jutarnji list. Po njemu to nije nitko iz Gradskog odbora, nije ni Drago Prgomet kojeg je predložio šef stranke Andrej Plenković, a gotovo je sigurno da to ne bi bio ni bilo tko drugi iz stranke koja ga je prije 15 mjeseci lansirala na mjesto ministra kulture. Jedini istinski kandidat koji može pobijediti Milana Bandića u Zagrebu za Hasanbegovića je Bruna Esih, njegova dobra prijateljica i suradnica. I prilično je očito zbog čega je tako. Andrej Plenković nije mu ponudio mandat za ministra kulture i time mu je poručio kako na njega, osim u vrijeme izbora kad treba pridobiti desnije birače HDZ-a, ustvari uopće ne računa. S Dragom Prgometom, pak, Hasanbegović nema nikakav odnos. Dojam je da ga Prgomet kao političar uopće ne zanima i da ga čak nije previše briga kako će proći na izborima. Zašto? Prgomet je, kao oporbeni zastupnik, tadašnjeg ministra Hasanbegovića prozivao da se jasno odredi o antifašizmu te javnosti poručivao kako se u Hrvatskoj provodi kulturna revolucija. To mu Hasanbegović nije zaboravio.
Prgomet se, prije nego što je otišao iz HDZ-a, predstavljao kao borac za demokraciju unutar stranke. Otišao je zbog neslaganja s predsjednikom stranke, a upravo je Karamarko postavio Hasanbegovića u ministarsku fotelju. Osim toga, “afera zavjese” u stanu Ante Kotromanovića i dalje je svježa u dijelu HDZ-a kojem pripada bivši ministar kulture. Baš u vrijeme Karamarkove vladavine kreirana je i Nova politička paradigma Davora Ive Stiera, koji je sada, međutim, Plenkovićev najbliži suradnik. Zbog svega toga Hasanbegović danas s Plenkovićem, pa onda i Prgometom, želi igrati igru kakvu su neistomišljenici igrali s Karamarkom i Milijanom Brkićem. Sve ove crtice iz nedavne povijesti HDZ-a, kao i njihov kontekst, Hasanbegović dobro poznaje. I dojam je da ih obilato koristi.
Je li vam žao što Bruna Esih nije kandidat HDZ-a na izborima za gradonačelnika Zagreba?
- Da, žalim što nije kandidat HDZ-a. Bila bi izvrstan kandidat, što i jest bez obzira na okolnost da na izbore izlazi s neovisnom kandidaturom i građanskom listom. No, prevladala je druga koncepcija i suštinski drukčiji odabir, a o svemu će konačni pravorijek dati birači. Nakon izbora analitički ćemo uspoređivati njezin rezultat među ostalim i s rezultatom HDZ-ova kandidata te izricati zaključke.
Hoćete li javno agitirati za nju i sudjelovati u njezinoj kampanji?
- Gospođi Esih nije potrebna nikakva vrsta zakulisne i pozadinske pomoći jer, kako je i sama rekla, iza njezine kandidature ne stoje bilo kakvi podzemni ili prikriveni motivi izvan onoga što javno govori i zastupa. Ona je snažna i samosvjesna, s jasnim političkim stajalištima, autentična je kandidatkinja, moglo bi se reći, a da to ne zvuči kao politička floskula, istinski vjerodostojna. Ima dovoljno ljudske i političke snage i petlje da sama sa svojim ljudima, imenom i prezimenom te bez bilo kakvog “nevidljivog” tutorstva iznese kampanju.
Hoćete li sudjelovati u kampanji Drage Prgometa?
- Nisam kandidat na ovim izborima, nisam ni na koji način uključen u njegovu kampanju niti se to od mene tražilo.
Mislite li da Drago Prgomet nije vjerodostojan kandidat?
- On je jedini kandidat kojeg HDZ ima, a kolika je njegova snaga i na koji će ga način vrednovati birači saznat ćemo 21. svibnja.
Ako postigne loš rezultat, tko bi trebao snositi odgovornost? Predsjednik stranke koji ga je predložio ili Gradski odbor HDZ-a koji ga je prihvatio?
- U politici odgovornost snose svi oni koji donose odluke. To neće biti samo rezultat Drage Prgometa, već i Gradske organizacije HDZ-a. Iako sam potpredsjednik Gradskog odbora stranke, izabran sam na unutarstranačkim izborima u jeku moga ministarskog mandata te se iz razumljivih razloga i nisam bavio gradskom politikom i sudjelovao u donošenju ključnih odluka i strategija. Nakon izbora za potpredsjednika zatekao sam već oblikovanu i oživotvorenu mjesnu stranačku politiku pseudokoalicijskog odnosa s Milanom Bandićem pa za moju koncepciju suštinskog zaokreta nije bilo posebnog interesa ili prostora.
Zašto niste glasali za Prgometa?
- Stvar je vrlo jasna. Za način odabira kandidata putem stanovitog oktroja odgovornost u biti ne snosi predsjednik stranke, već sam Gradski odbor HDZ-a koji je izbjegavao formalno istaknuti bilo kojeg kandidata o kojem bi se nakon toga vodile konzultacije sa stranačkim vodstvom, već se čekalo što će reći predsjednik koji je na kraju i rekao. Govorim o službenim sastancima, na neslužbene, ako ih je i bilo, nisam ni pozivan. Gradski odbor, iako bi se po logici stvari očekivalo da je predsjednik bilo koje stranačke gradske organizacije sam po sebi gradonačelnički kandidat, nije istaknuo nijednog drugog kandidata. Protiv nekog kandidata može se biti, a da to nije puko zanovijetanje, samo ako postoji njegov protukandidat, a u konkretnom slučaju nije ga ni bilo. Dakle, u takvim okolnostima izjašnjavanje o kandidatu kojeg je odabrao predsjednik stranke smatrao sam nepotrebnim formalnim obredom pa sam se zadržao na primanju odluke na znanje.
Dojam je da niste u dobrim odnosima s Prgometom. On vas je dok ste bili ministar često prozivao kao tada oporbeni zastupnik...
- To je bio tadašnji odabir i politička pozicija gospodina Prgometa kao disidenta Mosta i predsjednika stranke HRID. S posebnom sam nelagodom doživljavao njegovo, u Stazićevu stilu, saborsko dociranje o mojim pogledima na povijesne kontroverze i koncepte “fašizma” i “antifašizma” pa sam mu jednom prigodom, onako u šali, u Saboru dometnuo da o tome kao povjesničar od njega ipak znam barem ponešto više te da ne mogu zamisliti situaciju u kojoj bih mu držao predavanja što je to otitis externa ili upala zvukovoda, kanala koji vodi do bubnjića. Mi imamo površan i uljuđen odnos, nekoliko puta smo se sreli i pozdravili na saborskim hodnicima, izmijenili pokoju kurtoaznu rečenicu, jednom u životu i popili poznatu kavu i time počinje i završava naš odnos.
Bi li HDZ danas imao veću šansu za pobjedu u Zagrebu da je rušio Bandićev proračun u prosincu?
- HDZ je ušao u koaliciju s Milanom Bandićem usred Bandićeva mandata, a kao nadomjestak za lukavo odstupanje Darinka Kosora i njegove liste dok još i nisam bio u Gradskoj organizaciji, pa ni u HDZ-u. Tada sam kao vanjski promatrač to smatrao krivim potezom i stanovitom političkom nestrpljivošću. Moje je stajalište bilo da HDZ treba ostati u oporbi, ne potrošiti se za tržnicu Špansko, gradska odmarališta ili pokoju mrvicu u Holdingu te se ozbiljno pripremati za nove izbore kao istinska i politički vjerodostojna alternativa. Smatrao sam da HDZ ako želi izbornu pobjedu u izbornu utakmicu mora krenuti bez hipoteke podaničkog odnosa prema Milanu Bandiću, a što je podrazumijevalo i neprihvaćanje gradskog proračuna, kao i u dubrovačkom slučaju, te oduzimanje Bandiću moćne alatke gradske vlasti kao servisa za predizbornu kampanju. No, predsjednik stranke i Vlade je očito procijenio da mu je u tom trenutku važnija potpora trojice navodno Bandićevih ljudi u Saboru od pobjede HDZ-a u Zagrebu. Ovom situacijom, koju je gospodin Plenković naslijedio i od prijašnjeg vodstva te je potom prihvatio, stvorena je politička praznina te prostor za druge sistemski alternativne kandidate, a kakvih nije bilo u proteklih sedamnaest godina.
Sandru Švaljek i Anku Mrak Taritaš?
- Brunu Esih.
Što mislite o ostalim kandidatkinjama?
- Izbori će biti jako zanimljivi. Birači imaju širok spektar izbora. Imaju prigodu birati. Možemo pričati o autentičnosti pojedinih kandidata, u osnovi na ljevici i pseudoljevici vidim isključivo Milana Bandića i njegove suradnike, partnere i klijente iz različitih faza gradske politike. Svi oni su od 2000. bili u različitim aranžmanima s Milanom Bandićem i predstavljaju njegovu (ne)zakonitu političku djecu. Gospođu Švaljek izmislio je upravo Milan Bandić te je lansirao u gradsku politiku. Gospoda iz HNS-a su pioniri koalicijske suradnje s trenutnim gradonačelnikom sve dok se nisu razišli zbog podjele gradskoga plijena. Zbog našeg poslovično kratkog političkog pamćenja treba podsjetiti na to da je od 2000., u prvoj fazi vladavine gospodina Bandića, HNS bio u koaliciji s Bandićevim SDP-om. Gospođa Mrak Taritaš kalila se kao pročelnica lukrativnog Gradskog Zavoda za planiranje i zaštitu okoliša, a HNS je drmao Gradskim uredom za kulturu, prisjetimo se samo gospodina Vladimira Stojsavljevića, u kulturnim krugovima zvanoga Vaki, kojeg sam zatekao u ministarstvu kao pomoćnika te razriješio, te posebice uvažene profesorice Andreje Zlatar Violić. Zapravo pohod HNS-a na hrvatsku kulturu krenuo je upravo iz Grada Zagreba i njegovih ureda. Zanat upravljanja Ministarstvom kulture, čiji su epilog USKOK-ove optužnice za nenamjensko peglanje službenih kartica i podizanje gotovine s bankomata, začet je upravo u Gradskom uredu za kulturu, u vrijeme gradske koalicije HNS-a i SDP-a. Toliko o novim licima.
Bojite li se da bi vas mogli isključiti iz stranke zbog otvorene podrške Bruni Esih, a ne Prgometu?
- Ne bojim se. Kako se može čuti s najvišeg mjesta, stranka se vodi načelima inkluzivnosti iliti uključivosti, supsidijarnosti te kršćanske solidarnosti. Politički tajnik je Davor Ivo Stier koji je tada kao stranački nezadovoljnik napisao ključni programski traktat Nova paradigma o, među ostalim, potrebi jačanja unutarstranačke demokracije kao preduvjeta općenite društvene obnove. To što je on napisao, s velikim sam zanimanjem pročitao i usvojio te sukladno načelima Nove paradigme mislim, živim i djelujem. Uostalom, iako su naše situacije i po obliku i po sadržaju neusporedive, među ostalim jer nikada nisam postao miljenikom pseudoljevičarskih središta moći, koterija i kolumnista, i gospodin Prgomet svojedobno se našao u taboru nezadovoljnika zbog načina vođenja stranke od gospode Karamarka i Brkića pa zbog svojih javno iznošenih stajališta nije isključen.
Treba li HDZ izbaciti iz svojeg saborskog Kluba Brunu Esih?
- Nema razloga. Klub HDZ-a nije stranka. Gospodin Zekanović je u Klubu, a kandidirat će se u Šibeniku. Gospođa Esih nije imala predizborni ugovor s HDZ-om, s javnobilježničkom ovjerom ili bez nje.
Kakav je prijedlog Mosta o arhivima?
- Prijedlog Mosta nije cjelovit arhivski zakon, već regulira najosjetljiviji i najkontroverzniji dio, a to je dostupnost arhivske građe iz vremena komunističke Jugoslavije. Radi se o vrlo dobrom prijedlogu, podudarnom, uz neke dopune, mojoj koncepciji apsolutne dostupnosti te ne vidim razloga da se, uz određena tehnička poboljšanja, ne prihvati u drugom saborskom čitanju.
Tko će raditi na HDZ-ovu prijedlogu istog zakona?
- To nije HDZ-ov prijedlog, već stručne skupine Ministarstva kulture i kad bude gotov, i taj će se prijedlog naći pred zastupnicima.
Jeste li vi upoznati s tim prijedlogom i kada bi trebao biti gotov?
- Nisam upoznat, a kako je najavljeno, trebao bi se naći u javnoj raspravi prije ljetne stanke. Ova dva zakona međusobno se ne isključuju, ovaj Mostov nakon usvajanja treba samo inkorporirati, točnije prepisati, u novi i cjeloviti zakon.
Jeste li radili na Zakonu o arhivima?
- Jesam.
Je li sličniji Mostovu prijedlogu ili prijedlogu stručne skupine Ministarstva?
- U temeljnim načelima podudaran je s Mostovim zakonskim rješenjem. Moj pristup bio je drukčiji od gospođe Obuljen-Koržinek, no zbog poznatih razloga i ulaska u fazu tehničke vlade nije mogao doći i do konačnog uozbiljenja. Ministrica je u izradu Zakona uključila radnu skupinu u kojoj sudjeluju isključivo arhivisti, koji već nekoliko godina bez stvarnog rezultata predano rade na promjeni Zakona. Nasuprot tome, smatrao sam to prvorazrednim političkim i državno-nacionalnim pitanjem, koje prelazi okvire uskostručne hobističke rasprave. Zato sam zamislio da na čelo radne skupine treba stati osobno ministar koji daje jasan politički cilj, o kojem ne odlučuju arhivisti, jer to nije strukovni problem, već država, a u skupinu bi se imenovali i povjesničari i pravni stručnjaci. No, sada su to tempi passati, a svaki ministar i svaka vlada rješava probleme onako kako misle da je to najsvrhovitije.
Zašto ne izađete iz HDZ-a? Ispada da vi živcirate njih, a oni vas...
- Nema tu nikakvog živciranja, politika, ako nije riječ o politikantstvu, predstavlja ozbiljnu i državnički odgovornu djelatnost. Ovdje je riječ o kulturi dijaloga te legitimnom iznošenju vlastitih političkih prosudbi i stajališta koji su u mojem slučaju, siguran sam, podudarni s očekivanjima birača HDZ-a, na temelju kojih stranka i obnaša državnu vlast.
Je li većina u Saboru stabilna i sigurna?
- Većina se čini sigurnom. Temelji se na odnosima HDZ-a i Mosta, oni su kralježnica parlamentarne većine i sve dok su ti odnosi partnerski i dok nisu narušeni različitim kontroverzama na političkom obzorju, barem u ovom trenutku, ne nazirem dalekosežne poremećaje.
A što ako se odnosi naruše na lokalnim izborima?
- Stajalište je HDZ-a da lokalni izbori ne smiju opterećivati odnose na nacionalnoj razini.
Raspisan je natječaj za novog ravnatelja HAVC-a.
- Kako pronaći osobu koja će nastaviti sve ono što je bilo dobro u HAVC-u, ali i prekinuti sa svim problematičnim praksama najveći je izazov. Smatram da postojeći zakonski okvir kojim se uređuje audio-vizualna djelatnost nije sveta krava ili totem, što god o tome mislili apologeti HAVC-a, te da se i na temelju dosadašnjih iskustava i posljedica zakonske nedorečenosti koje su kulminirale nalazom Državne revizije treba pristupiti stanovitim zakonskim doradama. Ne radi se o “demontaži sustava kinematografije”, što mi, iako to nisam nikada ni pomislio, pripisuju dobitnici i miljenici hribarovskih redistribucija, već o demontaži sustava klijentelizma i institucionaliziranih sukoba interesa, a sve u korist hrvatskog filma i kulture te istinske slobode filmskog i kulturnog stvaralaštva koje ne može i ne smije biti plijenom bilo kojeg ideološkog i interesnog monopola.