Sabina Zdunić Šinković odrastala je 70-ih i 80-ih u neboderu na Vojaku u Rijeci, u tipičnoj gradskoj obitelji tog vremena, koja je imala stav da "pas nije za stan". Sjetit će se neki, psi su u višestambenim zgradama tada bili rijetkost. U gradovima ih nije bilo ni približno toliko kao danas, a držale su ih uglavnom obitelji koje su imale kuću s dvorištem, piše Jutarnji list.
- Pse sam voljela od malena, valjda sam se takva rodila. U to vrijeme, u Dvorani mladosti u Rijeci, bile su izložbe pasa. Kao mala, bila sam kuhana i pečena tamo svake godine. Ljubav prema psima uvijek je bila tu, ali prvog psa nabavila sam tek kada sam zasnovala obitelj. Suprug također dolazi iz nepseće obitelji, tako da mu je život sa psima bio nešto strano. Kći je bila mala, i odlučili smo kupiti psa. Bili smo na jednoj izložbi u Varaždinu, gdje sam upoznala Nataliju, uzgajivačicu koja je prva dovela lagotte u Hrvatsku. To je bilo prije 16-17 godina, kada je došao naš prvi pas, čisto kao kućni ljubimac. Bio je to, naravno, lagotto. Otad, moja cijela priča svodi se na lagotte - kaže Sabina, uzgajivačica lagotta i vlasnica Orce, službeno najljepšeg psa na svijetu.
Orca je petogodišnja kujica, službena imena Kan Trace Very Cheeky Chic, pasmine lagotto romagnolo. Već i prije fenomenalnog uspjeha na najvećoj, najstarijoj i najprestižnijoj izložbi pasa na svijetu, engleskom Cruftsu, Orca je bila najslavniji i najuspješniji izložbeni pas uzgojen u Hrvatskoj. Nedavno, briljirala je među 20.000 pasa, pobijedivši u finalu Cruftsa koji je prenosio britanski Channel 4. To je najstarija i najprestižnija izložba pasa na svijetu, i kruna Orcine izložbene karijere, koja time završava. Nakon burnog života, tijekom kojeg je vidjela svijeta, Orca se vraća kući, Sabini i njenoj obitelji. Prvu je izložbu imala s navršena četiri mjeseca, u Karlovcu, gdje je ocijenjena kao najljepše štene svoje pasmine te najljepše štene izložbe. Otad, prešla je tisuće kilometara, plijenila pozornost i pobirala uspjehe gdje god je izlagana. Osvajala je, osim svojim izgledom i proporcijama, najviše svojim karakterom, koji je najbliže propisanom standardu njene pasmine. Sada će, nakon burne karijere, biti "običan" kućni ljubimac.
- Orca je pas koji se intenzivno izlagao od svoje mladosti. Gotovo je svaki vikend na izložbama. Ona je veći dio svog života provela kod handlera. To je profesionalni vodič pasa, dakle, osoba koja brine o fizičkoj kondiciji, o njezi dlake. To je vrlo važan moment. Mora se redovito kupati, raščešljavati, minimalno jednom tjedno, to je taj pseći wellness. Dlaka ne smije biti zapetljana, prljava, o njoj stalno treba voditi računa. Između izložbi, pas mora imati slobodu, mora imati igru, šetnje, ono sve što imaju i psi koji ne idu na izložbe. Ne možemo govoriti o nekoj dnevnoj rutini, jer je to vrlo individualno. Ako pas voli ganjati loptice, ganjat će loptice. Ako mu se nešto neki dan ne da, ne možete ga na to prisiliti. Orca, recimo, iznimno voli plišance. Uvijek ima svoju igračku, druži se s drugim psima, jako je društvena, spava u krevetu. Handleri uvijek imaju više pasa o kojima brinu, tako da je ona imala jako puno prijatelja u životu. Otišla je 2020. u Ameriku, gdje je provela dvije godine, kod profesionalnog handlera. Odnos s handlerom iznimno je bitan. Pas mora imati povjerenje u handlera, kao što i ja moram imati povjerenje u njih, i birala sam ljude koje poznajem, kojima vjerujem. Orca je pas koji je zdrav, koji je veseo, koji je držan dobro. U životu je dobila sve ono što joj treba da bude zadovoljna, i zbog toga i jest uspješna na natjecanjima - govori Sabina.
Orcin život se, kaže Sabina, može usporediti sa životom sportaša. Za izložbu u Engleskoj pripremali su je handleri Javier Gonzalez Mendikote i Ante Lučin, koji je ujedno i Orcin suvlasnik te boravi kod njega, do trajnog povratka u Rijeku idući tjedan. Njihova uloga usporediva je s ulogom trenera u sportu, ali i roditelja, s obzirom na to da oni brinu o Orcinoj prehrani, treninzima, šetnjama, igri, kupanju, češljanju… Ukratko, svemu što je jednom izložbenom psu potrebno za karijeru, u koju je uloženo mnogo truda, rada i brige.
- To je jedan vid sporta. Kako bi sportaš bio uspješan, ima svoj tim koji brine za njegov uspjeh. Orca svakodnevno ima trening na traci, 15-20 minuta. Naravno, sve ovisi o tome kako je raspoložena. Orca jako voli izložbe, uvijek na njima sve osvoji svojim veseljem. Njen rep uvijek je podignut, i baš taj njen karakter kod svih koji je upoznaju izazove "vau" efekt. Psi ne mogu glumiti sreću; kada mašu repom, znači da uživaju. Zato se psa ne može prisiljavati na izložbe. Ako neki nije za to, ako mu je to stres, to se odmah vidi. Izložbe pasa su tu kako bi se procijenila kvaliteta uzgojnih jedinki kako sa fizičkog tako i mentalnog aspekta, pa pas koji nije zadovoljan ne može niti proći - govori vlasnica uzgajivačnice Kan Trace.
Lagotto je stara talijanska pasmina, uzgojena da bi to bili psi aporteteri. Pomagali su lovcima u lovu na ptice.- Konkretno, oni spadaju u skupinu pasa za vodu odnosno pasa koji ulaze u vodu te donose lovinu. Oni su plivači, takva im je i dlaka, zahvaljujući kojoj se dobro snalaze i u vodi i u probijanju kroz šikaru. Ta je pasmina kasnije doživjela prenamjenu za traženje tartufa, s obzirom na njihov vrlo istančani njuh - kaže Sabina, koja je postala najvažnija uzgajivačica lagotta u Hrvatskoj, i jedna od najvažnijih u svijetu.
Lagotti su, veli, radni psi. Njihova je specifičnost to što minimalno linjaju, tako da su praktični za obitelj. Sabina, kao uzgajivačica, vodi računa o tome tko će postati vlasnik lagotta, a poželjno je da to budu ljudi koji imaju prethodno iskustvo sa psima i spremni su baviti se njima. Iako izgledaju kao plišani medvjedići, oni to nisu. Lagotti su zahtjevni psi kojima treba ozbiljno pristupiti prvenstveno u odgoju od rane dobi, ozbiljna socijalizacija je prijeko potrebna. Zbog toga, Sabina često odbije potencijalne kupce, ako vidi da nemaju pretpostavke za držanje takvih pasa.- S obzirom na to da su to radni psi, oni zahtijevaju fizičku aktivnost. Preferiram obitelji koje vode aktivan život, odlaske u prirodu, boravke na otvorenom. S njima se intenzivno treba raditi od malih nogu, iznimno su inteligentni, treba im socijalizacija. Nije to pasmina za početnika. Oni trebaju vlasnike koji znaju što su psi i kako ih odgajati. Svakom psu treba odgoj i treba mu pokloniti svoje vrijeme - kaže.
Orca, koja je dobila ime jer je Sabinu podsjetila na istoimenog kita iz filma, neustrašiv je i društven pas, što je njena najveća kvaliteta. Sabina veli da se ničega ne boji te kako nije izbirljiva oko hrane koja, naravno, mora biti visokokvalitetna. Svaki pas, kaže Sabina, ima svoju osobnost.- Svaki lagotto je različit. Jedan se voli maziti, drugi ne, jedan voli lopticu, drugi voli plišavce, treći voli kopati… Isto tako, i kod prehrane, Mi tu u primorju imamo srdelice, pa jedan, primjerice, voli kuhanu srdelicu, drugi sirovu… - kaže uzgajivačica. Orcina je specifičnost unutar pasmine, tijekom cijele njene karijere, prema Sabininim riječima, otvorenost i društvenost. Rođena je, očito, s predispozicijama da bude zvijezda, piše Jutarnji list.