Na temelju podataka Eurostata, na portalu Landgeist objavljena je karta broja turističkih kreveta koje nude pojedine europske regije: jadranska Hrvatska, koju čine Dalmacija i Istra s Kvarnerom, uvjerljivi je rekorder po broju postelja koje se nudi gostima na čitavom starom kontinentu.
Apartmančić po apartmančić i na samom smo vrhu, a pritom smo i skroz samozatajni. Nemamo se puno vremena hvaliti jer još vrijedno ziđamo. Brojke sugeriraju kako bi slogan naše turističke zajednice trebao glasiti kao parafraza davnih stihova Jure Kaštelana: Dođi, prijatelju, i lezi: nigdje toliko postelja kao u uvali moga djetinjstva.
Čak četiri od pet "najkrevetnijih“ područja u Europi nalazi se, nikakvo čudo, na mediteranskoj obali. No da je upravo hrvatska obala Mediterana jača po smještajnoj ponudi od Azurne Obale, Baleara, Katalonije, Andaluzije, grčkih otoka ili talijanske Toskane ili Veneta ne mogu se načuditi ni na Landgeistu. Naših milijun i 81 tisuću turističkih kreveta naspram „tričavih“ 600-injak tisuća na Azurnoj obali ili 791 tisuću u Kataloniji djeluje im posve nedohvatljivo, a bili bi još šokiraniji da znaju kako su podaci Eurostata paušalni
Da su u izradu mape uvrstili zadnje turističke informacije iz 2019., konkre(ve)tna situacija po cijelu Hrvatsku bi bila još znatno uvjerljivija. Hrvatska turistička zajednica u kolovozu je te pretkrizne godine prebrojala više od 1,7 milijuna stalnih kreveta u našem turističkom smještaju. Nastavimo li ovim tempom, mogli bi se ubrzo svima hvaliti da smo zemlja s duplo više kreveta nego stanovnika.
U Hrvatskoj je u zadnjoj normalnoj turističkoj godini broj turističkih kreveta u privatnom smještaju uvećan za gotovo osam posto samo u odnosu na godinu prije. Čak 640 tisuća kreveta gostima se nudilo u objektima obiteljskih domaćinstava, što je gotovo 40 posto udjela u ukupnim stalnim krevetima, a snažan rast je te iste 2019. zabilježio i komercijalni smještaj. Rastao je tad čak i broj naših autokampova i OPG-ova koji ugošćavaju s noćenjima.
Zanimljivo je, međutim, kako ni godina i pol pandemije koronavirusa nije znatnije utjecala na redukciju hrvatskog apartmanizacijskog trenda: u privatnom smještaju na razini čitave države u epidemijskom razdoblju izgubljeno je tek oko 14 tisuća postelja, a prijavljenih iznajmljivača je za oko tri tisuće manje. Podatak uključuje i Zagreb i cijelu kontinentalnu Hrvatsku, pa je jasno kako je odustajanje od "afitavanja" na jadranskoj obali minorno i krajnje simbolično, usprkos golemim strahovima zbog kreditnih omči i neizvjesnosti turističke sezone.
Svima je već odavno jasno kako turističkih postelja imamo previše u odnosu na sadržaje koje nudimo, no ekonomski okvir i politika koja ga u ovoj zemlji definira ljudima naprosto ne nude nikakvu drugu mogućnost zaposlenja i iole isplativoga ulaganja. Teče već druga krizna turistička godina i prijeti masovnim urušavanjem hrvatskih apartmanskih nada. A gotovo nikakve druge proizvodne alternative, osim one usmjerene na političku maglu, još nema na vidiku.
