Uvođenje eura, jaka inflacija i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) samo su neke od stvari po kojima će se pamtiti ova, 2023. godina. Godina kojoj se polako bliži kraj ostat će zapamćena kao godina kada je uvedena neradna nedjelja i godina ulaska u Schengen.
No godina je to u kojoj je, od 1,66 milijuna ukupno zaposlenih, gotovo svaki deseti radnik strani državljanin i dolazi iz susjednih Bosne i Hercegovine i Srbije, Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša... Godina u kojoj je odlučeno da od 2024. nestaje prirez porezu na dohodak te prvi put gradovi i općine biraju kojom će stopom poreza na dohodak oporezivati svoje stanovnike. Godina je to u kojoj građani Hrvatske mogu dizati nove kredite po nižim cijenama nego Nijemci, Austrijanci, Slovenci ili Šveđani, štoviše, po cijenama kredita koje su bile među najnižima u cijeloj eurozoni.
Da je netko prije deset godina, kad je Hrvatska ulazila u EU, kazao kako će Hrvatska biti među članicama Europske unije s najvišim stopama rasta gospodarstva, vjerojatno bi mu rekli da se najeo ludih gljiva. Možda ga ne bi ismijavali da je dodao još jednu istinu, ali nešto gorču, da unatoč tom rastu i pojačavanju standarda Hrvatska i dalje zaostaje za zemljama od kojih je nekad bila razvijenija i da se ne uspijeva odlijepiti s dna EU-u.
Drugi u Europi
Hrvatska će prema najnovijim prognozama Hrvatske narodne banke (HNB) ove godine imati realni gospodarski rast od 2,6 posto i tri posto u 2024. godini, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 8,4 posto dogodine mogla usporiti na četiri posto. HNB je smanjio procjene ovogodišnjeg rasta BDP-a s 2,9 na 2,6 posto zbog revizije podataka za prvu polovinu godine Državnog zavoda za statistiku. Središnja je banka podignula prognoze rasta za iduću godinu te je za ovu i iduću godinu smanjila procijenjeni rast inflacije. Predviđeni gospodarski rast za iduću godinu bit će, kao i ove godine, rezultat snažnije osobne potrošnje, rasta investicija u kapital. Dogodine bi se, nakon pada od tri posto u ovoj godini, trebao oporaviti i porasti i izvoz.
Vlada očekuje da će ove godine gospodarstvo porasti 2,8 posto, a Europska komisija projicira rast na 2,6 posto, što će biti drugi najviši rast u cijeloj Uniji. Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond za ovu godinu Hrvatskoj prognoziraju rast od 2,7 posto. Europska komisija očekuje da će ove godine BDP Europske unije i eurozone rasti po 0,6 posto, iduće godine Unija će imati rast od 1,3 posto, a eurozona 1,2 posto.
Rast hrvatskoga gospodarstva Europska komisija objašnjava povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim novcem iz fondova EU-a.
Iz Svjetske banke kažu da se rast uglavnom zasniva na oporavku osobne potrošnje, snažnom rastu turizma i investicijskih aktivnosti koje se odvijaju uz potporu sredstava iz fondova EU-a. Očekuju da će stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj dogodine iznositi 2,5 posto i tri posto u 2025. jer se predviđaju umjerenija inflacija i povoljniji vanjski izgledi.
Već dvije godine bruto domaći proizvod Hrvatske raste po stopama koje su među najvišima u EU-u. Pretprošle godine porastao je 13,8 posto, a 6,3 posto prošle godine, pri čemu je kompletni BDP iznosio 66,9 milijardi eura, a ove bi godine BDP mogao težiti 68,7 milijardi eura. Prošle su godine samo tri zemlje imale veći rast, a pretprošle godine samo je jedna zemlja bila bolja od Hrvatske.
Uz visoke stope rasta BDP-a, Hrvatska ima visoke stope inflacije. Inflaciju u Hrvatskoj ove godine Europska komisija prognozira na 8,1 posto, što je peta najviša stopa u eurozoni i deseta u EU-u. Dogodine bi inflacija trebala pasti na 2,4 posto, a u 2025. na 1,6 posto, očekuje Europska komisija.
Lani je inflacija iznosila 12,7 posto, ove se godine kretala po stopama koje su u prvom kvartalu bile od 10,7 do 12,7 posto, da bi u rujnu pala ispod sedam posto te u studenom na 4,7 posto.
Ali cijene rastu i rastu...
Pored smanjivanja stope inflacije, hrana i dalje poskupljuje po znatno višim stopama, pa je prema posljednjim podacima europske statistike, Hrvatska rastom cijena svinjetine od 17,5 posto u listopadu bila zemlja s najvećim poskupljenjem tog mesa u Europskoj uniji, prva je bila i rastom cijena smrznutog voća od 37,8 posto i s 19,8 posto poskupljenja smrznutog povrća te s 13,9 posto poskupljenja vina. Hrvatska je bila druga u EU-u po poskupljenju voća od 17,1 posto, peta s porastom cijena tjestenine od 9,4 posto i s 40,8 posto poskupljenja maslinova ulja. Šesta je bila s 8,4 posto rasta cijena kruha, po rastu cijena krumpira od 23,3 posto, rastu cijena povrća od 8,6 posto...
Tom rastu cijena je euro, koji smo ove godine uveli, malo kumovao. Isto bi nam bilo i s kunom. Iz HNB-a kažu da je euro 0,4 posto podignuo cijene u siječnju. Inflacija je u prvom ovogodišnjem mjesecu iznosila 12,7 posto, a hrana je u tom mjesecu poskupjela 17,3 posto. S eurom i bez njega, inflacija je mnogima zagorčala život, a soli na rep tim poskupljenjima može staviti rast prosječnih plaća, koje su u prvih devet mjeseci ove godine porasle za 110 eura, na 1156 eura.
Vlada je uz dva paketa pomoći građanima i gospodarstvu najviše pomogla s olakšicama za cijene energenata, dogovorila je do kraja ove godine s trgovcima spuštanje razine cijena i uz to je još dodatno zamrznula cijene 23 proizvoda na njih ukupno 30.
Da cijene energenata nisu zauzdane, život s inflacijom bio bi još crnji, a kakav će biti kada početkom 2024. nestanu neka od zauzdavanja cijena u trgovinama, tek ćemo vidjeti.
Iz Hrvatske narodne banke kažu da je ova prva godina života s eurom donijela sporije prenošenje restriktivne monetarne politike Europske središnje banke pa su kamate rasle sporije nego u ostatku eurozone. Euro je Hrvatskoj donio niže rizike, veću otpornost na krize i vanjske šokove te je uklonio valutni rizik za građane, poduzeća i državu.
Dajte nam radnike!
Hrvatska je i ove godine bilježila nisku stopu nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Tim se rastom zaposlenosti mogu pohvaliti i strani državljani jer poslodavcima radnika nedostaje pa se sve više okreću strancima.
U prvih 11 mjeseci ove godine MUP je izdao 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Najviše ih je, 36 tisuća, izdao državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije gotovo 23 tisuće, a slijede radnici iz Nepala s gotovo 21 tisućom dozvola, Indije 14 tisuća, a raste broj dozvola za radnike iz Filipina, 10 tisuća, Bangladeša, na gotovo osam tisuća... Strani su radnici najtraženiji u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, industriji, prometu i trgovini.
U tim djelatnostima strani radnici imaju sve veći udjel i postaju sve važniji u ekonomiji, kao i njihov doprinos rastu gospodarstva.
Hrvatska je prošle godine imala BDP po stanovniku od 17.637 eura, dok joj je standard na razini 73 posto prosječnog europskog BDP-a po stanovniku po standardu kupovne moći, što je rast od tri posto u godinu dana. Nikoga nije preskočila, nego je, kao i preklani, iznad tri zemlje, već tradicionalno lošije Bugarske, dok su Slovačka i Grčka skliznule ispod Hrvatske vlastitim zaostajanjem. Dok 2023. izmiče, vrijedi kazati da sve ove najave i projekcije ovise o razvoju ratova, energentima i njihovim cijenama i vremenskim (ne)prilikama koje mogu itekako utjecati na cijene hrane.