Kršćanska demokratska unija (CDU) i Kršćansko-socijalna unija (CSU) te liberali (FDP) na jednoj strani te Socijaldemokratka stranka (SPD) na drugoj. Kome će se prikloniti Zeleni, tek će se vidjeti iako "naginju" ljevici. Izborna utrka je prilično neizvjesna, SPD je po anketama u prednosti, ali sve je još otvoreno. U kampanji dominiraju ekonomske teme (tek potom slijede vanjskopolitičke i klimatske politike), valjda ćemo i mi dočekati takvo što...
U Bundestag će po svemu sudeći ući i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), a oko praga od 5 posto "pleše" i radikalno lijeva stranka Die linke.
Postotak neodlučnih birača se kreće od 12 do 15 posto i "lov" na njihove glasove će biti otvoren do posljednjeg trenutka.
Kancelarsku bi fotelju CDU/CSU, koje predvodi nimalo karizmatični Armin Laschet, SPD na čelu vlade vidi Olafa Scholza, dok jedina žena koja pretendira postati nasljednica "vječne kancelarke" dolazi iz redova Zelenih, to je Annalena Baerbock, koja bi – kažu upućeni analitičari - u najboljem slučaju mogla postati – ministrica.
Odluka će pasti u nedjelju, 26. rujna, kada će Nijemci izići na parlamentarne izbore koji će, kako je sama najavila, neovisno o ishodu, označiti i kraj političke karijere 67-godišnje Angele Merkel, što će reći da će s velike pozornice nakon rekordna četiri mandata kancelarke otići neporažena i s ugledom kojeg nitko od troje istaknutih kandidata za kancelarsku funkciju ovog trenutka nema niti u tragovima.
Upravo zato, jedna bi ministarska funkcija mogla biti posebno važna u novoj vladi. Daleko važnija nego što je to danas slučaj, kad je ministar vanjskih poslova Heiko Josef Maas. Ne znate puno o njemu? Ništa čudno.
Ionako ga prati glas "najgoreg ministra vanjskih poslova od 1945.". A javnost ga uglavnom pamti po tome što je 2016., zbog svoje sklonosti skupocjenim talijanskim odijelima, bio proglašen najbolje odjevenim muškarcem u Njemačkoj.
No, Merkel je ionako tijekom svojih 16 kancelarskih godina preuzela sve ključne resore u svoje ruke.
I zato se sada, u postmerkelovskoj fazi, očekuje ponovno jačanje uloge Ministarstva vanjskih poslova. Ako nije prekasno.
- Ako sljedeći njemački ministar vanjskih poslova doista želi povećati relevantnost ministarstva vanjskih poslova, morao bi uložiti politički kapital u reformu ministarstva kako bi mogao iskoristiti stručnost drugih njemačkih ministarstava i preko 200 misija u inozemstvu te stvoriti umreženu vanjsku politiku - rekla je za politico.eu Sarah Brockmeier, vanjskopolitička analitičarka iz berlinskog istraživačkog centra Global Public Institute.
- A to će zahtijevati značajne reforme u funkcioniranju Ministarstva, dodala je.
Voditeljica europskih operacija Fondacije Otvoreno društvo, Daniela Schwarzer, dodaje na istu temu:
- Svijet vanjskih poslova je danas složeniji i konfliktiniji i vlada će se suočiti s izazovom bržeg reagiranja. Tema ne manjka: od odnosa unutar EU-a, preko relacija sa SAD-om, Rusijom i Kinom pa do potencijalnih mikrožarišta kriza, uključujući i Zapadni Balkan, kojega je – kao regiju koja još čeka svoj red za ulazak u EU - simbolično izabrala i za svoj posljednji službeni posjet (Beograd i Tirana).
Analitičari ističu kako je Merkel bila vrlo pragmatična i sklonija specijaliziranim stručnjacima nego onima s općim znanjima. Pokazala je to i 2017., kad je trebala zamijeniti svog dugogodišnjeg savjetnika za vanjsku politiku: nasljednika nije imenovala iz redova Ministarstva vanjskih poslova, nego iz pravosuđa. Razlog: kandidatkinja je bila stručnjakinja za izbjegličku politiku, pitanje koje je tada bilo dominantno...
Njezini kritičari, piše politico.eu, kažu da je u njenoj eri njemačka vanjska politika više reagirala reaktivno, umjesto da se bavi anticipiranjem predstojećih događaja kako bi preduhitrila moguće posljedice. Ističu i kako je Merkelovu zatekla i izbjeglička kriza koja se prelila na Europu, iako je bilo naznaka da se takvo što sprema... Ministarstvo vanjskih poslova, dakle, u predstojećim bi godinama trebalo vratiti svoje nekadašnje mjesto na "tablici važnosti". Nema sumnje, sada su Ministarstvo financija, odnosno gospodarstva, ispred ministarstva koje je dalo neke od najznačajnijih figura njemačke politike, uključujući Willyja Brandta, Hans-Dietricha Genschera i Joschku Fischera...
Za koga nam je pametno navijati na predstojećim njemačkim izborima, gledano iz našeg kuta? Analiza Deutsche Wellea pokazuje da se u stranačkim programima koji prelaze stotinu stranica o Zapadnom Balkanu "našlo tek nekoliko redaka koji ne obećavaju previše".
Socijaldemokrati, prema anketama vodeća snaga koja će, kako trenutno stvari stoje, dati idućeg kancelara, regiji u programu posvećuje ovih par rečenica: "Susjedstvo Europe na jugu i istoku obilježeno je krizama i rastućim utjecajem drugih država. Ovim izazovima EU mora prići novim konceptom europske susjedske politike. Integrirat ćemo zemlje Zapadnog Balkana.“
Demokršćani kancelarke Merkel kažu: "Zalažemo se da dalje intenziviramo vezivanje država Zapadnog Balkana za EU, jer su sigurnost i stabilnost neposrednog susjedstva od velikog interesa. Ipak, unutarnja kohezija EU-a ne smije biti oslabljena prijemom novih članica. Zemlje kandidatkinje moraju ispuniti sve pristupne kriterije."
Socijaldemokrati se ovako referiraju na Zapadni Balkan u svom programu: "Susjedstvo Europe na jugu i istoku obilježeno je krizama i rastućim utjecajem drugih država. Ovim izazovima EU mora prići novim konceptom europske susjedske politike. Integrirat ćemo zemlje Zapadnog Balkana.“
Zeleni jedini uopće spominju mogućnost proširenja. "Politika proširenja EU-a je uspješna priča koju hoćemo nastaviti. Zato se zalažemo za konkretne napretke u europskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana."
Zeleni nabrajaju reforme u pogledu demokracije, pravne države, borbe protiv korupcije, zaštite manjina (posebno Roma), pomirenje i procesuiranje ratnih zločina.
Od konkretnih koraka, ali bez detalja kako to misle provesti, navode se vizna liberalizacija za Kosovo, napredak dijaloga Beograda i Prištine, početak pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, stvaranje građanskog društva u BiH... Zeleni također odbacuju novo povlačenje granica po etničkim principima.
Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) jasno kaže da je - protiv proširenja EU-a: "Zapadni Balkan je važan dio Europe i sve više postaje interesna sfera stranih sila. Radi stabilizacije zalažemo se za privilegirano partnerstvo sa zemljama regije. Sigurnosna suradnja s njima mora se produbiti s obzirom na migracijska kretanja. Striktno odbijamo proširenje EU-a."
Nas se itekako tiče kakav će biti stav buduće njemačke vlade na temu javne potrošnje, jer će se to reflektirati i na europski Pakt o stabilnosti i rastu, koji osigurava fiskalnu disciplinu država članica, a po kojem deficit proračuna opće države ne smije prelaziti tri posto. A znate da smo u procesu ulaska u europodručje...
Sve su to razlozi zbog kojih i mi u Hrvatskoj imamo razloga biti zainteresirani za njemačke izbore i ono što će donijeti kroz politike nove vlasti. Reklo bi se, koga god odaberete, nećete pogriješiti. Ili, jednako ćete pogriješiti, kako hoćete.
