Hvalimo se da smo zemlja sunca, a hvatamo 10 puta manje njegove energije nego EU prosjek. Investicija se isplati za 5 godina, a onda je praktički sve besplatno

Iako je zemlja Sunca, Hrvatska je na dnu europskih zemalja po iskoristivosti njegove energije. Ekološki aktivist Vjeran Piršić poručuje zato građanima da im je isplativije imati 'novac na krovu nego u banci'.  Građani u bankama prema službenim podacima imaju 236 milijardi kuna i navodno, po podacima HNB-a, kod kuće 'u čarapama' drže još 34 milijarde, navodi čelnik Udruge Eko Kvarner i borac za energetsku neovisnost građana.

Daleko je bolje povući novac iz banaka i “staviti ga na krov u obliku fotonaponskih elektrana, a u podrume baterijske stanice za pohranu električne energije“, kaže Piršić. Od kada je to on učinio, ističe, troši 30 posto manje energije i upola mu je jeftinija.

„U Europskoj uniji se proizvodi pet posto energije od Sunca, a u Hrvatskoj samo 0,5. Međutim, došlo je do promjene politike pa vlada više ne koči investicije u obnovljive izvore energije“, opisuje.  Pritom prvenstveno misli na to da za "mali fotonapon više nije potrebno 66 papira nego samo tri". 

Osim toga, Fond za zaštitu okoliša jednom godišnje raspisuje natječaj po kategorijama te, ovisno o području, daje poticaje u visini 40, 60 ili čak 80 posto uloženih sredstava na način da refundira troškove. Povrat investicije bez poticaja može se očekivati u pet do 10 godina, a s poticajima tri do šest, što prvenstveno ovisi o potrošnji.  Na otoku će se, primjerice, onima koji imaju više apartmana te najviše troše ljeti brže isplatiti.

Piršić je primijetio da njegovi paneli bolje rade u proljeće i jesen kada je vjetrovito, nego ljeti za vrućina pa je uvjeren da će i onima u kontinentalnom području biti rentabilni.  Kao primjer navodi Međimurje gdje su ljudi već shvatili da se isplate. „Svaka druga štala u Bavarskoj ima fotonapon. Ako mogu oni, može i kontinentalna Hrvatska“, kaže.

Vjeran Pirsic

Niksa Stipanicev/Cropix

Solarna električna energija ima najveće potencijale od svih obnovljivih izvora, a Sunčeve energije na Zemlji ima u izobilju. Ekološki je čista, kod proizvodnje i uporabe, a razvijena su i rješenja recikliranja panela. Nakon početne investicije troškovi održavanja solarne elektrane izuzetno su niski. Osim toga, fotonaponski uređaji rade minimalno 20 godina. Fotonaponska elektrana sustav je koji koristi Sunce za proizvodnju energije te je prenosi u mrežu. Velika je prednost kad se proizvodi na mjestu potrošnje pa su u slučaju lokalne potrošnje trafostanice i dalekovodi nepotrebni.

„Za otok je benefit u tome što se najviše energije proizvodi u vrijeme najveće potrošnje – ljeti, kada nas na Krku ima šest puta više nego zimi“, rekao je Piršić.  Prednost je i to što se tehnologija za fotonapon proizvodi u Hrvatskoj, a smatra da si veliki dio građana to ulaganje može priuštiti.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik predsjednika države Julije Domac pozvao je nedavno tadašnjeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića na mobiliziranje investicija kako bi se građanima omogućilo veće korištenje obnovljivih izvora energije. U otvorenom pismu zatražio je oslobađanje ulaganja u Sunčane elektrane do 50 kW od plaćanja PDV-a, trajno otvorene natječaje za sufinanciranje, omogućavanje povoljnih kredita te postepenu deregulaciju cijene električne energije.

Radi se o jednom od optimalnih rješenja i predloženo bi valjalo što prije krenuti provoditi, kaže Piršić.  „Kasnimo 10 godina i ako se stvari ne pokrenu u sljedeće dvije, tri godine, zauvijek ćemo izgubiti Sunce kao resurs jer će biti 'u vlasništvu' velikih kompanija kao što je danas vjetar“, apelira.

Naime, trenutno imamo malo velikih fotonaponskih elektrana, ali postoji prijetnja da će se one neracionalno subvencionirati u interesu krupnog kapitala umjesto poticanja građanske energije na krovovima obiteljskih kuća.  „Kada se gleda po ukupnoj snazi, u Njemačkoj ima preko 50 posto ovih malih“, ističe Piršić pozitivan primjer.

Smatra da je prihvaćanjem Domčevih prijedloga moguć val investicija u kratkom roku, jedino bi trebalo dodatno organizirati i educirati građane kako bi dobili relevantne informacije.  Ključno je, kaže, potaknuti stanovništvo na osnivanje energetskih zajednica koje su budućnost energetike. Radi se o grupi ljudi koja dijeli ili pohranjuje vlastitu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Trenutno je u postupku pokretanje prve takve na Krku.

Ante Cizmic/Cropix

Energetska zajednica omogućava da oni energiju koju proizvode u periodu kad je ne troše mogu podijeliti s onima kojima je tada potrebna. Ljeti zatvorena škola može prodavati hotelu koji ima velike potrebe, zimi hotel može vraćati. Drugi primjer je industrijski pogon koji kroz tjedan preuzima električnu energiju od vlasnika vikendica, a vikendom je vraća.

Europska komisija donijela je 2020. odluku da EU do 2050. postane energetski neovisna i klimatski neutralna, no Krk je još 2012. na nivou svih općinskih vijeća donio političku odluku da to postane do 2030. Na otoku trenutno ima preko 150 malih fotonaponskih elektrana. Do kraja desetljeća izgradit će ih se još oko 1000 na domovima građana te stotinjak u sklopu poslovnih subjekata. 

„Tko ima ušteđenih 10.000 eura neka svakako investira u fotonaponsku elektranu i koristi mrežu za pohranu, a tko ima 20.000 neka uloži i u bateriju“, predlaže Piršić koji smatra da se radi o trenutno najrazumnijoj investiciji. Dodaje da on vozi 19 godina stari auto i radi na 13 godina starom računalu, ali ima fotonapon.  Kad će se uspostavom energetskih zajednica energija moći dijeliti, instalirat će dodatnu fotonaponsku elektranu.

„Za pet godina će se otplatiti, a nakon toga ću se besplatno grijati, hladiti, koristiti električnu energiju za uređaje u kući i besplatno se voziti“, zaključuje. „S energetskom tranzicijom u kojoj potrošači postaju proizvođači stvara se slobodan čovjek i zdravija zajednica“, kaže Piršić.