Što nas čeka na jesen i zimu? To je trenutno pitanje svih pitanja, a planove i moguće scenarije odgovora na novi val epidemije rade zdravstvene vlasti, ekonomisti, Vlade, pa i obavještajna zajednica. Jer ako uslijedi veća zdravstvena kriza od one koju smo imali ovo proljeće, može doći do velikih ekonomskih posljedica, a to može povući i nemire. No, vratimo se na zdravstveni aspekt jeseni i zime koje su pred nama, piše Slobodna Dalmacija.
Dr. Ozren Polašek profesor je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Član je Znanstvenog savjeta hrvatske Vlade za koronavirus, te direktno, s drugim liječnicima i znanstvenicima, savjetuje premijera Andreja Plenkovića i Stožer civilne zaštite. Upitali smo ga trebaju li hrvatske zdravstvene vlasti, ali i Vlada, napraviti razne scenarije za nadolazeću jesen i zimu?
- Naravno, time se već i bavimo. Ovo je glavna svrha Savjeta, jer za sada ne postoji dovoljno spoznaja o virusu, tako da pokušavamo predvidjeti najizglednije scenarije i njihov učinak na nas. Uz kvalitativne, imamo i numeričke modele, no najveći problem nam je nepoznavanje strukture populacije i kontakata koje ljudi ostvaruju, pa je zbog toga numeričko predviđanje dosta ograničeno.
Jeste li na Znanstvenom savjetu već raspravljali o nadolazećoj jeseni i zimi, te koji su zaključci bili?
- Da, i oprezno smatramo da će se situacija na jesen pogoršati. Ovo se temelji na sličnosti s drugim virusima koji napadaju dišni sustav, poput gripe ili drugih koronavirusa. Iako se potajno nadamo da će stvari biti i bolje, moramo se pripremiti i za nepovoljnije scenarije.
Kakvo je vaše predviđanje, kakva nas jesen i zima čekaju?
- Vjerojatno lošije nego sada, više nalik epizodi ili valu bolesti iz proljeća. Ovo možemo sada vidjeti u zemljama južne polutke u kojima je sada razdoblje zime, poput Brazila, Čilea, Perua i Južnoafričke Republike, u kojima je bolest u punom zamahu. Nekako se sve silnice sklapaju u veći rizik na jesen i zimu. No, jedini način da saznamo kako će uistinu biti na jesen je da je još malo pričekamo. S maskom na licu.
Pričali smo i s nekim drugim liječnicima, većina ih navodi da bi se mogle "sudariti" gripa i korona i izazvati loš scenarij. U tom predviđanju nisu sami. Američki mediji pišu da bi nas na jesen mogao dočekati iznimno loš zdravstveni scenarij: protiv čovječanstva će se "udružiti" dvije zarazne bolesti - gripa i korona. Za taj scenarij Amerikanci i njihovo zdravstvo nisu spremni pa zdravstveni stručnjaci pozivaju sve osobe, posebno one rizične (ljude s više kroničnih bolesti, pretile i starije), da se cijepe od gripe. Naime, moguće je istovremeno oboljeti od oba virusa, a što bi moglo teško pasti i zdravima, a kamoli onima koji su u rizičnim skupinama.
Mnogi se ipak pitaju je li im potrebno cijepljenje protiv gripe ako je već korona "dominantna" bolest. Liječnici uglas odgovaraju: da, potrebno vam je, možda sada više nego ikad prije.
S njima se slaže i poznati hrvatski infektolog Ivo Ivić.
- Iako nema jasnih znanstvenih pokazatelja, prilično je jasno da ako osoba u isto vrijeme oboli od gripe i COVID-a ima veću šansu da joj klinička slika bude teža. Oba virusa primarno napadaju dišni sustav, a svinjska gripa i druge organe. Nije onda teško pretpostaviti da bi organizam bio izložen, laički rečeno, dvostrukom napadu. Također, ako netko preboli gripu, a uhvati ga poslije COVID-19, može također imati lošije prognoze jer mu je organizam već bio izmučen jednom bolešću, a onda je došla druga i pogodila slične organe. Stoga bi ove godine bilo pametno da se cijepi što više osoba protiv gripe, posebno onih visokorizičnih. Cijepljenje protiv gripe se u ovim izvanrednim situacijama ne preporučuje samo rizičnim grupama, nego i djeci starijoj od šest mjeseci i svima ostalima. Naravno, neće biti moguće cjepiti svih 4 milijuna ljudi, ali ove godine bi to cijepljenje trebalo biti sveobuhvatnije nego proteklih godina - kaže Ivić, kojega smo upitali kakve su njegove prognoze za jesen i zimu.
Naime, jedni stručnjaci navode da će jesen i zima biti kao i proteklo proljeće, drugi kažu da će situacija biti bolja zbog kakve-takve prokuženosti stanovništva, a treći pak tvrde da nas čeka crni scenarij.
- Ne bih se bavio gatanjem, niti želim birati bilo koji od tih scenarija. Ozbiljan liječnik neće se u to upuštati. Mislim da se moramo pripremati kao da dolazi najgore, a opet imati nadu da neće biti tako strašno - kaže splitski infektolog.
Koliko Hrvatska ima trenutno ima epidemiologa koji trenutno rade u bolnicama, zavodima, domovima zdravlja...? U Hrvatskoj liječničkoj komori nam kažu da je trenutačno radno aktivno 156 specijalista epidemiologije, a umirovljenih je 23.
Je li to dovoljno? Liječnici s kojima smo razgovarali kažu da je to dovoljno ako se zadrži ovoliki nivo zaraze, ali ako se brojke povećaju onda će ipak trebati educirati i druge kako kvalitetno uloviti sve kontakte potencijalno zaraženih u budućnosti.
Nedavno su i sami epidemiolozi rekli da padaju s nogu od posla, pa onda nije teško pretpostaviti što bi se dogodilo ako se broj zaraženih naglo poveća tijekom jeseni i zime.
A što je s drugim strukama?
- U Hrvatskoj je trenutačno radno aktivno 649 specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, 148 specijalista pulmologije i 118 specijalista infektologije - iznose nam u komori najfriškije podatke o broju liječnika koji su među najbitnijima pri tretmanu oboljelih od COVID-a 19.
Je li pak to dovoljno?
- Svjesni smo da je dio liječnika i sestara otišao u potrazi za boljim poslom. Ako se zaraza značajno proširi, mogli bismo biti u problemu, te nam i to mora biti motiv da se ponašamo odgovorno. Vidjeli ste da se koronavirus ipak ne širi tako lako, nismo imali zabilježene slučajeve da je netko nekome prenio slučajno u trgovini, teretani, kafićima, restoranima i drugim mjestima u kojima je moguće držati razmak. Međutim, čim se ljudi zbliže, plešu, kao što je slučaj na svadbama i noćnim klubovima, te se malo opuste uz alkohol, tu je širenje lako moguće. Stoga još jednom apeliram na fizičku distancu i maske - kaže Ivić, kojega smo upitali hoće li epidemiolozi u hvatanju kontakata možda trebati pomoć i drugih liječnika, možda umirovljenih epidemiologa ili pak studenata završnih godina fakulteta.
- Epidemiološko hvatanje kontakata je medicinsko-policijski i mukotrpan posao, ali ključan da se bolest zauzda. Epidemiolozi su odradili odličan posao i srećom je ta struka kod nas opstala, iako u drugim zemljama nije tako. Barem da smo nešto očuvali iz bivšeg javno-zdravstvenog sustava. Međutim, pri velikoj pojavnosti bolesti ni dobro utvrđena epidemiološka služba ne može pohvatati sve kontakte. Ako se dogodi baš crni scenarij, onda bi u nadzor kontakata oboljelih i ispomoć epidemiolozima mogli biti uključeni drugi liječnici i moguće studenti, ali nad njihovim radom nadzor bi trebali imati epidemiolozi, jer su oni ipak najobučeniji za epidemiološki posao - kaže Ivić, napomenuvši da je u našoj moći da se ne dogodi crni scenarij.
- Ne mogu dovoljno naglasiti koliko su važne maske. Nedavno smo vidjeli istraživanje u kojem američke zaražene frizerke nisu zarazile niti jednu od svojih mušterije jer su i one i osobe koje su frizirale nosile maske. Također, i u bolnici smo primijetili da osoblje koje je bilo zaraženo, a nosilo je masku, bolest nije prenijelo ni na pacijente ni na svoje kolege. Dakle, nosite maske, pokrijte nos i usta i upozorite one koji ne nose masku. Također, nema smisla u trgovini držati masku samo s prekrivenim ustima i disati na nos, to je besmisleno. Pravilno nošenje maske uz pranje ruku nakon svakog izlaganja tuđim predmetima i boravka u javnom prostoru, te izbjegavanje gužvi, ključ je naše borbe. Na taj način će onda i gore spomenuti epidemiolozi moći pohvatati kontakte zaraženih, a ostalo medicinsko osoblje će moći zbrinuti zaražene jer će to biti kontrolirani brojevi. Također neće biti potrebna zatvaranja i karantene - zaključuje Ivić.
