Zaludu su se nadali oni koji su mislili da će ove i iduće godine biti daljnjih poreznih rasterećenja građana, poput najavljivanog smanjenja poreza na dodanu vrijednost na svu hranu.
Ne ide to tako lako ni brzo, a nadležni poručuju da smo već imali pet krugova poreznih reformi od 2017. godine, kojima je građanima i gospodarstvu ostavljeno deset milijardi kuna. Velik je to novac, samo je problem što se građani ne osjećaju toliko rasterećeno.
U svom predizbornom programu HDZ je bio obećao 100.000 radnih mjesta, prosječnu plaću od 7600 kuna, minimalnu od najmanje 4250 kuna, 10 posto veće mirovine, 130.000 nepovratnih kuna za samozapošljavanje mladih, roditeljske naknade u visini pune plaće, udvostručavanje dječjeg doplatka, smanjivanje stope poreza na dohodak na 20 i 30 posto umjesto 24 i 36 posto, spuštanje PDV-a na hranu s 25 na 13 posto, porez na dobit od 10 umjesto 12 posto za više od 100.000 poduzeća i obrta s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna...
Do sada su od tih obećanja poduzetnici i građani dobili niže stope poreza na dobit i dohodak, visina prosječne plaće se približava obećanoj brojci, ali dok je dosegne, vrijedit će manje nego kad je obećana s obzirom na poskupljenja koja su se zaredala, mirovine se mravljim koracima kreću naprijed...
Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, izjavio je ovih dana da se u vremenima pandemije nisu stekli uvjeti za spuštanje PDV-a na hranu, ali da se o tome razmišlja. Napomenuo je i da snižavanje stope PDV-a ne znači nužno i snižavanje cijena proizvoda i usluga, što je potvrdilo i više slučajeva, primjerice kod bezreceptnih lijekova.
O tome da je prerano očekivati manji PDV na hranu, ovih je dana govorio i Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave. Objasnio je da bi ova godina trebala biti u znaku hlađenja sustava, da se vidi gdje smo, a iduće 2022. godine pripremila bi se rješenja koja bi stupila na snagu 2023. godine, a do kraja mandata Vlade bit će provedeno smanjenje PDV-a na svu hranu i ukidanje poreza na promet nekretninama.
Eto, jasno je da nemamo što očekivati ni iduće godine. Što se poreza na dodanu vrijednost tiče, već se preklani odustalo od najavljenog smanjenja opće stope s 25 na 24 posto, čime je državi ostalo oko 1,8 milijardi kuna prihoda. Umjesto smanjenja opće stope, prebacilo se na opciju smanjivanja PDV-a na svu hranu na 13 posto, što bi po nekim procjenama moglo smanjiti prihode od tog poreza oko 1,5 milijardi kuna.
Mnoge zemlje u Europskoj uniji imaju znatno niže stope PDV-a na hranu od nas, od pet do devet posto. Hrana je značajna stavka u potrošnji obitelji u Hrvatskoj i na nju otpada najviše prihoda. Preklani su kućanstva oko 28 posto prihoda trošila na prehranu, dok se u razvijenijim i bogatijim zemljama na hranu troši znatno manje. U cijeloj Europskoj uniji na hranu i bezalkoholna pića prosječno kućanstva troše 12 posto.
Za one koji se pitaju gdje su otišla olakšavanja i rasterećenja poreznog tereta od 10 milijardi kuna o kojima se govori, vrijedi informacija da podaci Ministarstva financija kažu da je tri milijarde kuna u proteklih pet godina otišlo na omekšavanje PDV-a, a najviše od toga, 1,5 milijardi kuna, odnosi se na pretprošlu godinu, kada se s 25 posto na 13 posto spustio PDV na voće, povrće, meso, dječje pelene, jaja...
Najviše u tih 10 milijardi kuna rasterećenja, čak 4,5 milijardi kuna, otpada na porez na dohodak koji je omekšan smanjivanjem poreznih stopa, povećavanjem olakšica, smanjivanjem oporezivanja mladih.
Ipak, tim se promjenama nisu okoristili mnogi, nego samo dio poreznih obveznika jer od oko 2,8 milijuna poreznih obveznika, zaposlenih i umirovljenika, porez na dohodak plaća njih 900.000.
Da se sutra ukine porez na dohodak i prirez, plaće i mirovine 1,9 milijuna ljudi ostale bi iste jer porez na dohodak uopće ne plaćaju jer su im primanja premala. I to nešto govori o tome da je vrijeme, što se poreza na dohodak i dohodaka samih tiče, za ozbiljnu promjenu kako bi ljudi za svoj rad mogli pristojno zarađivati. I zbog sebe i zbog punjenja proračuna.