Luka Modrić, uskoro 36-godišnji kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i jedan od najpopularnijih naših igrača u domovini i svijetu, mnoge je velike bitke na zelenom travnjaku uspješno dobio.
Zato i jest postao živuća legenda. Dobio je čak i naizgled izgubljene pravne bitke poput one u kojoj se "izvukao" od USKOK-ove optužnice za davanje lažnog iskaza u slučaju suđenja Zdravku Mamiću i ostalima za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama za što su nedavno i pravomoćno osuđeni.
Modrićev je iskaz dan u istrazi 30. kolovoza 2015. godine bio jedan od ključnih dokaza u Mamićevu predmetu jer je tada istražiteljima rekao da je sporne anekse ugovora o podjeli novca od transfera na osnovi kojih je izvlačen novac iz Dinama, potpisao nakon prelaska u Tottenham.
Nakon toga, još jednom i to 11. srpnja 2016. godine Modrić je u USKOK-u ponovno svjedočio te je potpuno identično iskazivao kao i prvi put. No, dvije godine poslije, u lipnju 2017. godine, na suđenju u Osijeku je došlo do iznenadnog, već po društvenim mrežama "opjevanog" obrata u kojem je Modrić na gotovo svako pitanje USKOK-a odgovarao sa "ne sjećam se...". Isto kao i njegov reprezentativni suigrač Dejan Lovren koji je također tada "izgubio pamćenje".
Ipak, jesu li tu pravu bitku Modrić i Lovren zaista dobili? Postoji li, s obzirom na to da je presuda u slučaju protiv Zdravka Mamića i ostalih postala pravomoćna, mogućnost da DORH njega i Lovrena iznova kazneno goni zbog davanja lažnog iskaza?
Glavno je pitanje radi li se u ovom slučaju o već presuđenoj stvari.
Neželjena avantura
Ako je suditi po stavu Vrhovnog suda, ali i stavu prof. dr. sc. Zlate Đurđević, predstojnice Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i nedavne kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, za ponovni kazneni progon dvojice "vatrenih" nema nikakve zakonske prepreke. Naravno, ako se DORH uopće želi iznova upuštati u tu avanturu.
Ili da budemo do kraja brutalno direktni - imaju li hrabrosti za to kakav god bio konačni ishod te avanture? No, krenimo redom u ovu "pravnu zavrzlamu".
Da pojasnimo, nakon "zaboravljanja" na sudu u Osijeku pokrenuta je istraga protiv Modrića i Lovrena zbog davanja lažnog iskaza što je kazneno djelo na koje se, prije svjedočenja, u sudskim postupcima upozorava svakog svjedoka. Modrić se poslije pravdao da uopće nije rekao ono što je navedeno u zapisniku njegova svjedočenja u USKOK-u, a na pitanje zamjenika USKOK-a da li je pročitao svoj iskaz prije nego što ga je potpisao, odgovorio je da nije čitao jer je jedva čekao da izađe van nakon ispitivanja.
Općinski kazneni sud u Zagrebu je 28. rujna 2018. godine, nakon što je ŽDO Osijek podiglo optužnicu protiv Modrića (i drugu protiv Lovena), odbacio istu uz glavni argument da je to zbog toga što "u konkretnom slučaju postupak u kojem je kao svjedok iskazivao ovdje okrivljeni Luka Modrić u tijeku i nije donesena pravomoćna presuda...". Nakon žalbe ODO Zagreb (koji je preuzeo progon obzirom da je odlukom Vrhovnog suda predmet delegiran u metropolu - op.a.) i Vijeće Županijskog zagrebačkog suda zauzima isti stav i potvrđuje odluku o odbačaju optužnice protiv kapetana "vatrenih".
- Nije razvidno iz čega proizlazi zaključak da bi iskazivanje Luke Modrića kao svjedoka u postupku u Županijskom sudu u Osijeku bilo svjesno neistino iskazivanje. Tim više što se vjerodostojnost njegova iskaza ne može usporediti sa drugim dokazima jer postupak u kojem je iskaz dan još uvijek traje - naveo je, uz ostalo, zagrebački Županijski sud u svom rješenju od 27. studenog 2018. godine.
Takva je bila situacija dok je postupak protiv Mamića trajao. No, onda je Vrhovni sud u ožujku ove godine donio pravomoćnu presudu u kojoj se, na str. 46., osvrće na žalbe Mamića i ostalih koji tvrde da, obzirom na gore navedena rješenja zagrebačkih sudova o odbačaju optužnica protiv Modrića i Lovrena, Županijski sud u Osijeku nije donio valjanu ocjenu kada je u presudi ustvrdio da su njihovi iskazi dani na raspravi lažni.
Vrhovni sud tako jasno navodi da u slučaju pravomoćnih rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 28. rujna 2018. i 25. siječnja 2019. kojom su odbačene optužnice protiv Modrića i Lovrena "ne znači samim time da prvostupanjski sud pogrešno nije prihvatio njihove iskaze kao vjerodostojne".
- Iz obrazloženja ovih rješenja optužnih vijeća, u bitno, proizlazi da je pri ispitivanju optužnica koje su podnesene protiv navedenih osoba utvrđeno da u procesnoj situaciji dok još nije pravomoćno okončan kazneni postupak u predmetu protiv Milana Pernara i dr., ne postoje dokazi iz kojih se pouzdanim ukazuje postojanje dostatnog stupnja osnovane sumnje da bi okrivljenici svjesno neistinito iskazivali na raspravi mijenjajući iskaz u odnosu na iskaze iz istrage.
Prema tome, nije u pitanju pravomoćna sudska odluka kojom je meritorno odlučeno je li okrivljena osoba počinila ili nije kazneno djelo, već se radi o formalnoj odluci kojom kazneni postupak zbog nedostatka dokaza još nije niti započeo. Dakle, to što navedeni kazneni postupci zbog nedostatka dokaza nisu niti započeli time nije dovedena u pitanje ocjena suda prvog stupnja, koja se temelji na čitavom nizu materijalnih i personalnih dokaza, da su navedeni iskazi iznijeti na raspravi neistiniti.... - savršeno jasno navodi Vrhovni sud u svojoj pravomoćnoj odluci.
Nepresuđena stvar
Istog stava je prof. dr. sc Zlata Đurđević koja nam je vrlo jasno odgovorila na naša pitanja može li, s obzirom na to da je presuda protiv Zdravka Mamića u međuvremenu postala pravomoćna, ODO Zagreb ponovno pokrenuti postupak protiv Luke Modrića i Dejana Lovrena zbog davanja lažnog iskaza?
- Može ako smatra da postoje dokazi koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo davanja lažnog iskaza. Ne radi se o presuđenoj stvari jer kazneni postupak nije niti započeo. Kazneni postupak započinje potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena. U predmetnom slučaju nije vođena istraga već je jedino podignuta optužnica koju je sud odbacio zbog nepostojanja osnovane sumnje. Dakle, sud nije potvrdio optužnicu pa postupak nije niti započeo. Postupak je pokrenut od strane ovlaštenog tužitelja, koji ga može ponovno pokrenuti.
Naime, treba raditi razliku između pokretanja i započinjanja postupka. Postupak pokreće ovlašteni tužitelj, a započinje sud. U ovom slučaju postupak je pokrenut, ali je sud odbio njegovo započinjanje, pa se ne može niti raditi o presuđenoj stvari. Rješenje o odbacivanju optužnice je formalna odluka kojom je odlučeno da postupak ne može niti započeti, a ne meritorna kojom bi se odlučivalo o postojanju kaznenog djela i krivnje. Zato zakon kaže da sud odbacuje, a ne odbija optužnicu. Stoga se ne radi o presuđenoj stvari i državno odvjetništvo može ponovno pokrenuti postupak - kaže prof. dr. sc. Đurđević dodajući kako DORH mora pokrenuti postupak ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo.
- Na to ga obvezuje načelo legaliteta, koje kaže da svi moraju biti jednaki pred zakonom i da ako postoje zakonske pretpostavke i ne postoje procesne smetnje državno odvjetništvo mora pokrenuti kazneni postupak. U ovom slučaju ne postoji procesna smetnja presuđene stvari - zaključuje naša sugovornica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....