Osim same zatvorske kazne od osam godina za Nadana Vidoševića u aferi "Remorker", najviše pažnje izaziva milijunski iznos koji je lažnim fakturama nezakonito uzeo iz Hrvatske gospodarske komore. Radi se o 35,5 milijuna kuna, koji su nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu dosuđeni HGK-u u imovinskopravnom zahtjevu od 35,5 milijuna kuna.
Njih će se po pravomoćnosti presude naplatiti od optuženog Vidoševića, a osim toga morat će vratiti "Krašu" novac kojim je kupio bager te umjetničke skulpture koje je također kupio novcem izvučenim iz HGK-a.
Na koji način ide naplata protupravno stečene imovinske koristi, upitali smo odvjetnika Nediljka Ivančevića, koji je prije prelaska u privatnu praksu bio općinski državni odvjetnik u Splitu i zamjenik županijskoga državnog odvjetnika.
Čekati pravomoćnost
– Način naplate je stvar presude. Ako je u njoj kazano da se oduzima protupravno stečena korist na zahtjev USKOK-a, tj. ako to izrijekom piše u presudi, onda se uplaćuje u korist državnog proračuna. Državno odvjetništvo ima Građansko-upravni odjel koji se brine o imovinskim interesima RH, a imovinski interes proizlazi iz presude.
Znači, ako je oduzeto od njega na zahtjev tužitelja, onda je to u korist proračuna RH, onda navedeni odjel DORH-a provodi postupak naplate. Naravno, za bilo kakvu naplatu treba čekati pravomoćnost presude. Uvijek možemo očekivati da se žali USKOK, primjerice, ako smatra da su u postupku izvedeni dokazi iz kojih proizlazi da je optuženi sebi pribavio i više imovinske koristi.
U ovom slučaju, kako je sud dodijelio HGK-u imovinskopravni zahtjev, onda će oni morati voditi računa o naplati po pravomoćnosti presude. U fazi naplate, najprije se namiruje od onoga što se ima pod zalogom, što je osigurano mjerom osiguranja tijekom kaznenog postupka, a onda nakon toga od ostale imovine.
Najprije se uzima novac s računa, a zatim se ide u prodaju nekretnina i pokretnina. Treći model naplate štete je kada se u presudi oštećeni uputi u parnicu za naknadu štete te se provodi novi sudski postupak – kazao nam je.
Mjera osiguranja. tj. blokada imovine, standardna je procedura kojom se osigurava oduzimanje nepripadajuće imovinske koristi nakon pravomoćne presude. Ako osuđenik sam ne plati, pokreće se ovrha.
Tijekom suđenja Nadanu Vidoševiću i ostalima USKOK je podnio prijedlog za oduzimanje imovinskopravne koristi, ali kako je HGK, kao oštećenik, podnio imovinskopravni zahtjev, oni su imali pravo prednosti. Stoga je njima i dosuđen navedeni iznos koji će oni naplatiti ovrhom.
Mamićev slučaj
Suprotna situacija dogodila se na suđenju Zdravku Mamiću, kada je prihvaćen prijedlog USKOK-a za oduzimanjem imovinsko-pravne koristi. Njihov prijedlog je prihvaćen jer "Dinamo" nije podnio imovinskopravni zahtjev kao oštećenik.
Kad je postupak protiv njega i brata Zorana počeo, država se osigurala blokadom imovine jer se Mamića teretilo da je na nezakonit način stekao 52 milijuna kuna. U Mamićevu slučaju, za ovrhu je nadležan građanski odjel zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva kad presuda postane ovršna.
Njegova jamčevina od sedam milijuna kuna je s depozita zagrebačkoga Županijskog suda u državni proračun prebačena 2015. godine. U slučaju "Remorker" USKOK je u jednoj fazi podnio i zahtjev za proširenim oduzimanjem imovinske koristi Vidoševiću i njegovoj obitelji, od kojeg je odustao krajem prošle godine.
Nadan Vidošević je tada morao dokazati da je ono što ima stekao iz zakonitih prihoda. Imovine je bilo dosta jer je vlasnik zbirke od 444 umjetnine, vrijedne 14,3 milijuna kuna, a on i obitelj diljem Hrvatske posjeduju ukupno 26 nekretnina. Tijekom istrage napravljen je financijsko-knjigovodstveni nalaz u kojem je utvrđeno da nerazmjer između prihoda i rashoda Vidoševića i njegove obitelji iznosi 33,4 milijuna kuna.
Upravo na temelju toga vještačenja USKOK je tražio prošireno oduzimanje imovinske koristi, smatrajući da Vidošević ne može dokazati da je tih 33,4 milijuna kuna stekao na zakonit način. Međutim, tijekom dokaznog postupka pokazalo se da su navedeni nalaz i mišljenje napravljeni manjkavo.
Jedan od većih propusta bio je što u prihode Nadana Vidoševića nisu uračunali iznose koje je on dobivao kao član nadzornih odbora i skupština, zatim isplate udjela u dobiti, te novac koji je dobivao od iznajmljivanja nekretnina. USKOK je u svom zahtjevu tvrdio kako postoji nerazmjer imovine od 33,4 milijuna kuna, ali je Nadan Vidošević uspio dokazati da je od toga 24,2 milijuna kuna zakonito stekao.
Tako se nerazmjer u prihodima i rashodima spustio na 9,2 milijuna kuna, što je manje od iznosa koji mu se stavljao na teret kao protupravno stečenog.
Izvlačenje novca
Uz Vidoševića je, zbog izvlačenja novca iz HGK-a, na dvije godina zatvora osuđena i njegova dugogodišnja najbliža suradnica Zdenka Peternel, dok su bivša voditeljica računovodstva HGK-a Josipa Miladinov i njezina zamjenica Jasna Mikić nepravomoćno oslobođene optužbi.
USKOK je odustao od progona Jadranke Ivčić, nekadašnje potpredsjednice Nadzornog odbora "Kraša", optužene zbog nabave bagera za Vidoševićevo imanje u Gorskom kotaru. Preostalih četvero optuženika za izvlačenje milijuna iz HGK-a je prije suđenja priznalo počinjenje kaznenog djela te su nagrađeni blažim kaznama i presudama na društveno koristan rad nakon nagodbe s tužiteljstvom.
Nagodbe su potpisali: Igor Premilovac, marketinški stručnjak Davor Komerički, zatim Vidoševićeva nekretninska savjetnica Vesna Rodić te Jasna Mrakovčić Grubić, koja je priznala da je uz Vidoševića iz HGK-a izvlačila novac lažirajući kupnju umjetničkih slika.