‘Haraju‘ li nakupci, profiteri i pljačkaši razorenom Banovinom? U sisačkoj policiji doznali smo koliko su kaznenih djela zabilježili od 29. prosinca

Društvenim mrežama i dijelom internetskih medija proširila se ovih dana informacija da selima i mjestima na području Banije pogođenim jakim potresom kruže nakupci koji nesretnim ljudima, iskorištavajući nevolju u kojoj su se našli "igrom prirode", nude za njihovu stoku mizerne svote novca, puno manje od tržišne vrijednosti.

Takva je vijest dobila i "službenu" potvrdu u riječima Borisa Miloševića, potpredsjednika Vlade RH koji je prije nekoliko dana kazao da su do njega došle informacije da "po selima kruže poljoprivredni nakupci, nudeći daleko, daleko ispod tržišne cijene novac da bi kupili od ljudi njihovu teško stečenu stoku".

- To je za mene ravno čistom ratnom profiterstvu. Htio bih apelirati na ljude da ne prodaju svoju stoku, nego neka se obrate svojim dosadašnjim poljoprivrednim savjetnicima. Ako stvarno žele prodati stoku, Ministarstvo poljoprivrede će ih spojiti s ovlaštenim dobavljačima koji će im ponuditi fer, tržišnu cijenu - pojasnio je Milošević.

I zaista, mnogi će se složiti s tim da one koji se u ovim teškim vremenima bave ovakvim iskorištavanjem tuđe nevolje treba proglasiti profiterima koji zaslužuju teške kazne.

Policija na terenu

Da ne bi sve ostalo na naklapanjima po društvenim mrežama, pitali smo Policijsku upravu Sisačko-moslavačku kakvo je stvarno stanje na terenu, bilježe li oni povećanje kriminala, raste li broj krađa, teških krađa, provala...? Jesu li i koliko prijava dobili o nakupcima?

- Od 29. prosinca 2020. godine na područjima pogođenim potresima, evidentirali smo jedno kazneno djelo. Radi se o kaznenom djelu teške krađe na području Siska (u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda nepoznati počinitelj je provalio u stan 66-godišnje žene te ukrao televizor i nakit).

Vezano za informacije koje su se pojavile po društvenim mrežama da po mjestima pogođenim potresom kruže nakupci, nudeći daleko ispod tržišne cijene novac da bi kupili od ljudi njihovu teško stečenu stoku i zemlju, obavještavamo Vas da ova policijska uprava nije zaprimila dojave građana o nakupcima stoke i zemlje.

Policijski službenici pojačano obilaze mjesta pogođena potresom te zaustavljaju i kontroliraju vozila namijenjena za prijevoz stoke. Objave koje se pojavljuju na društvenim mrežama, bez konkretnih informacija i činjenica, i koje policija nije zaprimila, niti je o njima obaviještena od oštećenih građana ili mogućih svjedoka kaznenih djela ili prekršaja, samo štete građanima te unose nemir i nesigurnost - poručili su iz PU Sisačko-moslovačke, napominjući i da je na terenu pojačan broj policajaca te im se građani mogu obratiti u svakom trenutku.

Vratimo se malo na riječi potpredsjednika Vlade. Radi li se u ovim situacijama zaista o ratnom profiterstvu ili nekom drugom kaznenom djelu? I ima li uopće u ovakvom postupanju, koje je bez ikakve sumnje sramotno i nemoralno, ikakvog kaznenog djela?

Na tu temu porazgovarali smo s odvjetnikom dr. sc. Damirom Primorcem, bivšim sucem splitskog Županijskog suda, koji kaže da ga "ne bi iznenadilo, iako za to nije osobno ni preko medija čuo, da je bilo i onih koji su stanje ove prirodne nepogode u Banovini iskoristili za stjecanje protupravne imovinske koristi činjenjem raznih kaznenih djela, npr. krađe, teške krađe i dr."

- Nažalost, uvijek postoji manji broj osoba koje u takvim trenucima prvenstveno gledaju svoju osobnu koristi, zanemarujući pri tome opće dobro i teško stanje drugih. Ako kojim slučajem i ima takvih, naravno da oni trebaju kazneno odgovarati za svoje ponašanje, ali sam siguran da ispadi pojedinaca ne mogu zasjeniti sve ono ljudsko dobro glede pružanja pomoći koje se dogodilo nakon potresa u Banovini - kaže Primorac i pojašnjava pravni aspekt ovih situacija.

Lihvari i zelenaši

- Zakon o obveznim odnosima, među ostalim, propisuje kako je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog i dr., ugovori za sebe ili za nekoga trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugome dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti. U ovom slučaju radilo bi se o zelenaškom (lihvarskom) ugovoru.

Dakle, da bi se radilo o zelenaškom ugovoru potrebno je ispuniti kumulativno dva uvjeta: korištenje stanjem nužde drugoga (teške situacije) i nerazmjer davanja.

Pod stanjem nužde podrazumijeva se takvo ekonomsko stanje u kojemu se nalazi neka osoba da joj je jedini izlaz da iziđe iz takve situacije zaključiti za sebe nepovoljan zelenaški ugovor. Takva situacija, odnosno postojanje nužde, jasno je da može nastati i nakon potresa, kada su mnogi ljudi prisiljeni prodavati svoju imovinu kako bi izišli iz svoje teške situacije (radi se o egzistencijalnoj nuždi).

Drugi uvjet koji treba biti ostvaren jest očiti nerazmjer između onoga što je kupac dao, odnosno primio. Ovdje bi se radilo o situaciji kada kupac ostvaruje nerealnu dobit, primjerice ako kupuje određenu nekretninu za 20 tisuća kuna, iako je njezina stvarna cijena 80 tisuća kuna - kaže Primorac. Kazna bi mogla biti i do tri godine zatvora.

- Ako se počinitelj s takvim radnjama bavio kao djelatnošću ili njima pribavi znatnu imovinsku korist (koja prelazi svotu od 60.000,00 kuna), tada će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina - zaključuje bivši splitski sudac.