Nakon prethodno uspješno provedene operacije Maslenica, na današnji dan, prije točno 28 godina započela je vojno redarstvena akcija „Medački džep“. Za vrijeme borbi pa sve do povlačenja hrvatskih snaga, od 9. do 17. rujna 1993., poginulo je šest pripadnika Hrvatske vojske i sedam specijalaca MUP-a, a 53 su branitelja ranjena.
Tijekom 1992. godine na ličkom bojištu nije bilo oružanih sukoba većih razmjera, no zbog poraza u operaciji „Maslenica“, 1993. godine paravojne postrojbe samoproglašene Republike Srpske Krajine pojačali su topničke udare i pokrenuli diverzantske akcije posebice na potezu Medak – Gospić.
Nakon što su u napadu na specijalne jedinice MUP-a na Velebitu, na području Debele Glave poginula dva, a ranjena tri policajca, Glavni stožer HV-a, očekujući slične akcije, zapovjedio je izvođenje napadne operacije kodnog imena „Džep 93“. Operacija je planirana na prostoru od oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dužinu, a taj klin koji se usjekao u bojišnicu, prijetio je Gospiću te otvarao mogućnost vojnog presijecanja Velebita.
Operacija je bila vješta i munjevita, rezultirala je promjenom ravnoteže snaga, no na nju je pala velika sjena zbog ratnih zločina: paljenja srpskih kuća, ubijanja staraca te maltretiranja i mučenja zarobljenih vojnika.
Nekadašnji SDP-ov ministar, sadašnji eurozastupnik Fred Matić osobno je 2013. godine, dok je bi u Milanovićevoj vladi došao na proslavu obljetnice akcije „Medački džep“ i poručio da je ona u hrvatskom narodu priznata oduvijek te da je u istom rangu kao i druge oslobodilačke akcije.
I danas nam kaže kako je ta operacija bila nepravedno marginalizirana te da je prostor Medačkoga džepa imao veliko strateško značenje za komunikaciju između Zagreba i Splita te Zagreba i Rijeke.
Smatralo se da ona strana koja kontrolira Velebit, ujedno kontrolira i sveukupnu borbenu situaciju. Operacija je otpočela granatiranjem neprijateljskih položaja, 9. rujna 1993., a u dva dana hrvatske su snage ušle u Divoselo, Čitluk i dijelom Počitelj. Nakon što je okružen Medački džep, pobunjenici su odgovorili granatiranjem hrvatskih gradova i bojišnice dalekometnim raketnim sustavima M-87 Orkan i 9K52 Luna gdje su se na meti našli Karlovac, Sisak i zagrebačko predgrađe Lučko.
- Ne može nekoliko stotina momaka koji su deblokirali Gospić i spriječili stalna granatiranja civila odgovarati za nekoliko majmuna i zlikovaca koji su se ogriješili o ratne zločine. Potpuno je nepravedno pala sjena na tu osloboditeljsku akciju kao i na vojnike i policajce koji su hrabro i otvorena srca išli oslobađati okupirani teritorij svoje zemlje.
Ja sam svojedobno, dok sam bio ministar branitelja s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem razgovarao i kako ćemo u dogledno vrijeme uvesti neka nova odlikovanja i medalje, pa i s imenom Medačkog džepa za zaslužne pojedince i postrojbe, no to se nažalost izjalovilo, jer su došli drugi problemi, a pred Ministarstvo su nam zasjeli šatoraši, prisjeća se Matić.
Problem je kaže, što naše pravosuđe kao i u milijun drugih stvari nije na vrijeme odradilo svoj posao i odmah kaznilo odgovorne.
- Kažu da je pravda spora, ali dostižna, no zbog kasne pravde u ovom slučaju naši su vojnici nepravedno nosili stigmu i morali se dvadeset godina sramiti zbog sudjelovanja u sjajnoj oslobodilačkoj akciji koju je umrljalo nekoliko pojedinaca, od kojih su neki, eto tek ove godine, nakon punih 28 godina, pravomoćno osuđeni - konstatirao je Matić.
Za zločine u Medačkom džepu osuđen je ratni zapovjednik 9. gardijske brigade Mirko Norac u prvom postupku koji je hrvatskom pravosuđu prepustio Haški sud. Osuđen je po zapovjednoj odgovornosti, a ne kao neposredni izvršitelj zločina, dok je u istom postupku oslobođen general Rahim Ademi.
Prošle godine u svibnju Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je ratni zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade “Vukovi” Josip Krmpotić osuđen na tri godine zatvora jer je naredio paljenje i uništavanje kuća u srpskim selima, dok je oslobođen za ubojstva ratnih zarobljenika.
U siječnju ove godine, Vrhovni je sud bivšem pripadniku 9. gardijske brigade Josipu Mršiću potvrdio presudu od tri godine zatvora zbog ratnog zločina nad civilima. Optužnica ga je teretila da je za vrijeme akcije Medački džep, zajedno sa također osuđenim Veliborom Šolajom, ubio stariju ženu. Konstatirano je kako je Mršić kao profesionalni vojnik počinio kazneno djelo, "lišavajući života nenaoružanu žensku osobu starije životne dobi pred očima pripadnika svoje postrojbe kojima je trebao služiti kao primjer".
Vrhovni sud je ustvrdio da odmjerena kazna odgovara stupnju krivnje optuženika i pogibeljnosti kaznenog djela. "Izrečena kazna sadrži dostatnu moralnu osudu za zlo koje je optuženik počinjenjem djela prouzročio i dostatnu društvenu osudu za počinjenje djela. Izricanje blaže ili strože kazne nije opravdano", zaključio je najviši sud.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....