Države članice Europske unije ipak bi mogle, u određenim okolnostima, zabraniti proizvođačima cjepiva izvoz izvan Europske unije, iako su danima govorile kako uvođenjem mehanizma transparentnosti samo žele dobiti informacije koje se količine cjepiva izvoze i kamo.
Cijela priča oko moguće zabrane izvoza je krenula nakon što se saznalo da je određena količina cjepiva AstraZenece, proizvedena u EU, otišla u Veliku Britaniju, a prema ugovoru AstraZenece s tom državom ono što se proizvodi u UK mora najprije ići za njihove potrebe.
Dakle, EU države bi mogle, u određenim okolnostima, zabraniti primjerice izvoz cjepiva Pfizera, koja se proizvode u Belgiji, u Veliku Britaniju.
Velika Britanija je daleko ispred svih država EU u kampanji cijepljenja stanovništva, što je dodatni razlog za napade na EU institucije koje se kritizira da su svojom sporošću i birokracijom doveli do situacije da nema dovoljno cjepiva.
Iako još uvijek nije objavljen ugovor EU s AstraZenecom, šef ove tvrtke se izvlačio kako oni nemaju ugovorne obveze dostaviti određenu količinu cjepiva u određenom roku nego da, prema ugovoru, moraju samo „dati sve od sebe“, što nije isto.
Teško da je bio propust EK?
Gotovo je nevjerojatno, ako je to točno, da Europska komisija, poznata po tome da stotine puta mjeri svaku riječ kada sastavlja draft nekih dokumenata, dopusti takav propust. A to može biti slučaj i s drugim proizvođačima čija cjepiva čekaju odobrenje ili su u završnim fazama testiranja učinkovitosti.
Izvori navode da EU neće zabranjivati već će regulatori svake države članice moći zatražiti informacije od proizvođača i u određenim trenucima odbiti dopuštenja za izvoz.
- U idealnom svijetu ne bismo o ovome uopće razgovarali, cijela priča o cijepljenju bi išla glatko bez problema. Nažalost, ne živimo u idealnom svijetu i vidjeli smo prošli tjedan da stvari ne idu uvijek kako treba, rekao je taj izvor EU spomenuvši da neke države iz drugih dijelova svijeta, ali i “u susjedstvu”, misleći na Veliku Britaniju, idu u pravcu ograničavanja izvoza pa EU mora i na to odgovoriti.
Konkretne kriterije prema kojima bi se izvoz mogao zabraniti Komisija će objaviti sutra, a usvajanje mehanizama bi se trebalo dogoditi u roku od nekoliko dana.
Na štetu siromašnih
Iako je motiv ovih mjera EU bio sukob s AstraZenecom, zbog Velike Britanije, novi mehanizmi bi mogli ići na štetu siromašnih država u svijetu. To bi bilo suprotno od onoga što stalno govori EU, da će pomoći svima da dođu do cjepiva, pa i platiti za to.
Stručnjaci iz EU su tumačili kako se moguće ograničenje izvoza neće odnositi na međunarodnu inicijativu Covax, preko koje će se osigurati najveći dio cjepiva za države u razvoju i siromašne države. EU je za taj projekt već dao preko 850 milijuna eura. Međutim prve doze u okviru Covax programa će stići kasnije tijekom godine. Do tada bi, ako bi se planovi ostvarili, većina stanovništva EU već bila procijepljena.
Dakle, EU s jedne strane plaća kako bi se osigurala cjepiva za države širom svijeta, ali ne isključuje mogućnost zabrane izvoza doza koja budu proizvedena na tlu EU.
Ubrzo bi se najveći dio cjepiva, uključujući i ona iz AstraZenece, mogla proizvoditi u pogonima u Indiji. Pravi kaos bi nastao kada bi Indija isto tako zabranila izvoz tih cjepiva dok ne procijepi prvo svoje stanovništvo. Zato se i u EU nadaju da će brzo sve „doći na svoje mjesto“ i da će kampanja cjepiva ići prema planu, uz očekivano povećanje proizvodnje do sada odobrenih cjepiva i odobravanje novih vrsta.