U zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj se smanjio broj vjernika koji redovito prakticiraju vjeru, a posebno je došlo do drastičnog pada povjerenja u Crkvu kao instituciju - piše Slobodna Dalmacija.
Prije dva desetljeća 62,8 posto ispitanika iskazivalo je povjerenje u Crkvu, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine samo 38,4 posto.
Broj onih koji nemaju baš nimalo povjerenja u Crkvu povećao se sa 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018. godine.
Smanjen je i udio vjernika koji tjedno pohađaju vjerske obrede, sa 31,4 posto u 1999. godini na 22,6 posto u 2018. godini. Manji je i broj onih koji idu na misu najmanje jednom na mjesec, sa 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018. Istodobno broj onih koji ne idu na misu povećao se s 10,4 posto 1999. na 19,6 posto 2018. godine.
Osobna religioznost koju njeguje više od trećine hrvatskih građana i dalje stabilna kao i prije 20 godina.
Religioznosti, i crkvenoj i osobnoj, u Hrvatskoj su i dalje sklonije žene kao i osobe s nižim stupnjem obrazovanja.
Također religioznije su osobe čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja, ljudi iz manjih mjesta, kao i oni desne političke orijentacije.
Sve su to podaci iz straživanja koje su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta i Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta.
Istraživanje na temu "Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. godine" objavljeno je u najnovijem broju znanstvenog časopisa Društvena istraživanja.
U njemu se na osnovi triju valova Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study) provedenoga u Hrvatskoj 1999., 2008. i 2018., analiziraju religijske promjene u hrvatskom društvu.
Rimokatolicima se 1999. smatralo 86,3 posto ispitanih, a lani ih je bilo šest posto manje. U istom razdoblju porastao je broj građana koji se ne smatraju pripadnicima nijedne vjere, s 11,3 posto na 17,9 posto. Više je i deklariranih ateista - 5,4 posto u odnosu na 2,9 posto koliko ih je bilo prije 20 godina.
Autori studije navode kako su crkvenoj religioznosti skloniji građani desne političke orijentacije, te zaključuju kako je došlo do jačanja veze između desne političke opcije i crkvene religioznosti. Da je religioznost bila snažna osnovica društvene mobilizacije dijela vjernika proteklih godina, između ostaloga vidi se u organizaciji referenduma o definiciji braka, organizaciji "hoda za život", molitvenim skupinama ispred bolnica, protivljenju ratifikaciji Istanbulske konvencije i sl.
U istraživanju je zamijećena i polarizaciju među građanima pa tako u 2018. godini 40,5 posto stanovništva ne pohađa vjerske obrede nikada ili rijetko, a s druge strane 34,9 posto to čini redovito (mjesečno i češće).
Na pitanju tješi li ih ili ohrabruje vjera ili ne, uočljiv je nešto manji pad broja ispitanika koji smatraju da ih vjera tješi i ohrabruje (sa 74,1 posto 1999. na 69,1 posto 2018.), dok se udio onih koji smatraju suprotno povećao sa 16 posto 1999. na 24,4 posto 2018. godine.
Iako građani sve više sumnjaju u to da Crkva daje odgovore na moralne probleme i na duhovne potrebe ljudi, u porastu je udio građana koji drže da Crkva dobro odgovara na socijalne probleme.
Odgovori na pitanje o molitvi Bogu izvan vjerskog obreda, vrlo su slični kao i 1999. godine. Lani se oko 40 posto ispitanika svakodnevno molilo Bogu, dok to nikada nije činilo njih 20 posto. Prije dvadeset godina svakodnevno se molilo 37,3 posto, a nikada 18,6 posto.
