11:30 - Globalno zatopljenje vjerojatno će uzrokovati ekstremne vremenske neprilike u dijelovima svijeta gdje ranije nije bilo takvih događanja.Katastrofe izazvane visokim razinama mora, a koje su zabilježene jednom u sto godina, mogle bi se sada dogoditi jednom ili dva puta u samo jednom desetljeću. Velike požare možemo očekivati i tamo gdje ih prije nikada nije bilo.
11:15 - Znanstvenici i novinari složili su se kako je jezik korišten u ovom izvješću, dobrim dijelom, prilagođen općoj populaciji, te da su zaključci izvedeni puno jasnije nego što je to bio slučaj kod ranijih dokumenata IPCC-a. Cilj je, između ostaloga, i obrazovati srednjoškolce o klimatskim promjenama.
10:50 - Svaka ispumpana tona ugljičnog dioksida povećava rizik od ekstremnih vrućina, poplava i suša. Korelacija je jasna i dokazana, zaključak je radne skupine koja se bavi fizikalno-znanstvenim osnovama klimatskih promjena.
10.45 - Ljudske aktivnosti, bez sumnje, glavni su uzrok toplinskim valovima, zagrijavanju oceana, te povlačenjima ledenjaka. Temperatura će usljedećih dvadeset godina zasigurno porasti za 1.5C, no još uvijek je moguće zaustaviti rast iznad te brojke.
10:40 - Nikada nisu bile zabilježene veće emisije ugljičnog dioksida u povijesti, razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, a razine leda na arktičkom moru najniže su u posljednjih 1000 godina.
10:15 - "Današnje izvješće radne grupe IPCC-a crveni je alarm za čovječanstvo", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres, javlja BBC. Zbog emisija štetnih plinova mogli bi već u sljedećih deset godina očekivati nove značajne poraste temperatura. Znanstvenici smatraju da ne možemo isključiti mogućnost kako će se do kraja stoljeća razina mora povisiti za 2 metra.
Pet važnih činjenica:
- Temperature će dra,atično rasti sve do 2040. godine. Biti će ekstremno vruće u nekim regijama.
- Arktik će vjerojatno biti jedan mjesec bez leda. To će se dogoditi do 2050 godine.
- Sve češće će se pojavljivati ekstremni događaji kakvi nisu zabilježeni u povijesti.
- Biti će sve više požara kakve ovih dana viđamo u Grčkoj, Makedoniji, Turskoj...
RANIJE:
IPCC, međuvladino povjerenstvo o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo UN -a za procjenu znanosti povezane s klimatskim promjenama, upravo objavljuje rezultate velikog, šestog po redu izvješća o procjeni ljudskih aktivnosti na klimatske promjene i globalno zagrijavanje, prenosi Jutarnji.
U znanstvenoj zajednici ova konferencija smatra se jednom od najvažnijih u povijesti, a prema prvim najavama, ono što stoji u izvješću dosta je zabrinjavajuće. Izvješća o znanstvenoj procjeni objavljuju se svakih 6 do 7 godina. Posljednje, Peto izvješće o procjeni, dovršeno je 2014. godine i stvorilo je temelje nastanku Pariškog sporazuma.
Procjene IPCC -a ključni su doprinos međunarodnim pregovorima za borbu protiv klimatskih promjena, a njihova izvješća izrađuju se i recenziraju u nekoliko faza, čime se jamči objektivnost i transparentnost.
Znanstvenici IPCC -a tako pregledavaju tisuće znanstvenih radova objavljenih svake godine kako bi pružili opsežan sažetak onoga što je poznato o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima te kako se mogu smanjiti mogući rizici.
IPCC ima tri radne skupine: Radna skupina I, koja se bavi fizikalno -znanstvenim osnovama klimatskih promjena; Radna skupina II, koja se bavi utjecajima, prilagodbom i ranjivošću; i Radna skupina III, koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. Također ima Radnu skupinu za nacionalne popise stakleničkih plinova koja razvija metodologije za mjerenje emisija i uklanjanja.
Na svom 41. zasjedanju u veljači 2015. godine, IPCC je odlučio izraditi Šesto izvješće o procjeni. Vjeruje se kako će jedna od ključnih stavki ovoga izvješća biti upozorenje kako metan igra sve veću ulogu u pregrijavanju planeta. Plin bogat ugljikom, nastao uzgojem životinja (ponajviše goveda), iz bušotina plina nastalog iz škriljevca, ali i iz loše obavljene ekstrakcije nafte i plina tradicionalnim načinima, zagrijava svijet daleko učinkovitije od ugljičnog dioksida, te ima potencijal zagrijavanja čak 80 puta veći od CO2.
Europska komisija već je donijela niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.
Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.
Predsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, zastupnica Iratxe García Peréz izjavila je kako će postizanje EU klimatskih ciljeva biti najambiciozniji politički projekt našeg doba.
Istaknula je kako je to projekt u kojem će svi morati dati svoj doprinos, ali katastrofalno bi bilo kad ono što se traži od građana ne bi bilo socijalno.
- Uvjereni smo da je novi socijalni fond za klimu važan dio odgovora i zalažemo se za to da će imati stvarne učinke. To bi također trebalo pomoći najugroženijima i biti učinkovito sredstvo protiv energetskog siromaštva - izjavila je predsjednica eurosocijalista.