Njemačka se suočava s valom bankrota kao rezultatom politike sankcija Rusiji – dramatično je u četvrtak upozorio predsjednik Bundestagova odbora za energiju i klimu Klaus Ernst, politički ekonomist i energetski stručnjak iz redova njemačke parlamentarne stranke Die Linke (Ljevica).
Citirajući ranije izjave kancelara Olafa Scholza (SPD) da bi sankcije trebale puno jače pogoditi Rusiju nego Europu, njemački parlamentarac je u objavi na Twitteru poručio da sankcije postižu suprotan efekt od željenog:
- Sad smo uveli sedam paketa sankcija i Gazprom ostvaruje rekordne profite. Istovremeno, prijeti nam val bankrota. Stoga: pregovarajte s Rusijom otvorenog uma – apelirao je Ernst.
Njegove riječi dobile su materijalnu potvrdu samo dan kasnije, u petak, kada je Savez komunalnih poduzeća Njemačke (VKU) objavio da bi struja dogodine mogla poskupjeti za 60 posto:
- Iduće godine očekujemo porast cijena električne energije od prosječno 60 posto - rekao je glasnogovornik VKU-a.
Budući da je plin u Njemačkoj, ovisno o ponuđaču, već poskupio između 30 i 60 posto u usporedbi s vremenom uoči rata u Ukrajini, ne čudi da je zadnje ispitivanje javnog mnijenja – koje je proveo njemački javni servis ARD – pokazalo kako čak 40 posto njemačkih građana strahuje da u budućnosti neće moći podmiriti cijene za struju i plin ili da će to uspjeti „samo uz velike poteškoće”.
‘Potpuno smo u rukama Rusije‘
Nekoliko dana ranije još je jedna parlamentarna zastupnica stranke Die Linke prozvala njemačku vladu jer je uspjela uvući zemlju u puni „ekonomski rat” sa svojim najvećim dobavljačem energije, Rusijom. Govorimo o bivšoj čelnici ove partije Sahri Wagenknecht, koja je u obraćanju Bundestagu rekla da su sankcije Rusiji „fatalne” za samu Njemačku.
Navodeći da su cijene energenata „izmakle kontroli”, Wagenknecht je upozorila da će njemačka ekonomija uskoro „biti samo podsjetnik na dobra stara vremena”, te je pozvala njemačku vladu da ukine sankcije i okrene se pregovorima s Rusijom.
Rečeni Die Linkeov dvojac još od početka srpnja ističe nužnost promjene njemačke politike prema Rusiji. Ernst se već tada, u intervjuu za list Rheinische Post, založio za pregovore s Rusijom o sigurnoj opskrbi plinom, te za puštanje u pogon plinovoda Sjeverni tok 2 (koji je već napunjen plinom, ali Berlin odbija izdati nužni certifikat), navodeći da bi prekidi u opskrbi plinom mogli prouzročiti „nepopravljivu štetu njemačkoj industriji”.
- U kontekstu naglog rasta cijena u Njemačkoj, nemoralno je zadržati sankcije protiv Rusije kao da se ništa ne događa. (...) Potpuno smo u rukama Rusije. Energetske sankcije nisu naštetile Rusiji, nego Njemačkoj - poručio je tada Ernst.
‘Suočimo se s istinom!‘
Tih je dana i Wagenknecht, u video-poruci objavljenoj na YouTubeu, ustvrdila da je politika sankcija „potpuno zakazala” i da ekonomski rat s Rusijom „sve više postaje noćna mora”, te da bez isporuke ruskog plina Njemačkoj „prijeti katastrofa kakvu nismo doživjeli od svjetske ekonomske krize u doba Weimarske Republike”.
- Suočimo se s istinom: zapadne sankcije ne uništavaju Rusiju, one uništavaju Njemačku! Putin svoje sirovine prodaje u druge zemlje, a njegovi džepovi su puni zbog poskupljenja energenata, dok su novčanici ljudi u ovoj zemlji sve prazniji. Zato zaustavite ovo ludilo! Možemo i moramo prekinuti ekonomski rat i ukinuti sankcije – pozvala je tada Wagenknecht.
Negdje od kraja srpnja takvu su retoriku počeli usvajati i njemački političari s drugih dijelova ideološkog spektra, kako oni s konzervativne desnice, tako i oni s liberalnog centra. Među prvima je skepsu prema politici sankcija izrazio potpredsjednik najjače oporbene partije CDU i premijer pokrajine Saske Michael Kretschmer, koji je za list Die Zeit ustvrdio da će ruski plin Njemačkoj biti nužan još najmanje pet godina.
- Čitav naš ekonomski sistem je u opasnosti od kolapsa. Ako ne budemo oprezni, Njemačka bi mogla postati deindustrijalizirana – upozorio je Kretschmer, poručivši da bi prekidanje veza s Rusijom bilo „apsurdno i opasno za Njemačku”.
Deindustrijalizacija Njemačke
U istom tonu nastupio je i glavni tajnik bavarskog CSU-a (koji je u koaliciji s CDU-om od 2005. do 2021. vladao Njemačkom) Martin Huber, koji je u razgovoru za list Münchner Merkur istaknuo da mnogi njemački građani „brinu kako će preživjeti zimu s ovom inflacijom i manjkom energenata”.
- To su pitanja koja nas moraju zabrinuti. Situacija je dramatična. (...) Podržavamo Ukrajinu iz uvjerenja, ali moramo misliti i na svoje građane: smrzavanje radi mira nije održiv koncept – poručio je čelnik CSU-a.
Konačno, sredinom kolovoza na promjenu kursa prema Rusiji pozvao je i prvi visoki dužnosnik iz redova vladajuće koalicije, sâm potpredsjednik njemačkog parlamenta Wolfgang Kubicki iz liberalne stranke FDP, koji je poručio da prioritet vlade treba biti stabilna opskrba plinom, te da bi Njemačka stoga trebala otvoriti plinovod Sjeverni tok 2.
- Trebali bismo požuriti i otvoriti Sjeverni tok 2 kako bismo preživjeli zimu – rekao je Kubicki u razgovoru za Redaktions Netzwerk Deutschland.
Svi ti njemački političari koji zadnjih tjedana učestalo pozivaju na reviziju antiruske politike zapravo samo ponavljaju ono što su vodeći njemački industrijalci i šefovi najvećih njemačkih sindikata ustvrdili još u travnju, kada su poručili da bi embargo na rusku naftu i plin već u roku od par tjedana slomio ili bar opasno ugrozio njemačku industriju.
- Brzi embargo na plin doveo bi do gubitka proizvodnje, zatvaranja tvornica, deindustrijalizacije i dugoročnog gubitka radnih mjesta u Njemačkoj - objavili su još 18. travnja u zajedničkoj izjavi šef Konfederacije njemačkih udruženja poslodavaca (BDA) Rainer Dulger i vođa Njemačke konfederacije sindikata (DGB) Reiner Hoffmann.
Pet mjeseci kasnije još uvijek u Njemačkoj traju rasprave oko smisla i posljedica antiruskih sankcija. A jesen stiže, dunjo moja, rekao bi pjesnik.