Svi se u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nadamo i očekujemo da se s dolaskom hladnijih dana, kada ljudi sve više borave u zatvorenom prostoru, neće pojaviti još neki novi soj gripe, kao što je prije određenog broja godina to bila tzv. svinjska gripa.
To bi bilo pogubno u ovoj sadašnjoj situaciji, kada bilježimo ogromne brojke u porastu zaraženih od COVID-19 virusa (koronavirus). Stoga SZO želi da se u svijetu što prije započne s cijepljenjem protiv sezonske gripe kako bi broj zaraženih tim sezonskim oboljenjem bio što manji, jer veliki broj zaraženih gripom predstavlja ogromnu opasnost za one koji obole od koronavirusa.
Naime, treba izbjeći preopterećenost zdravstvenih kapaciteta gripom, kako bi imali slobodne krevete za one koji su zaraženi koronavirusom, kazuje nam dr. Antoinette Kaić-Rak, predstavnica SZO-a za Hrvatsku.
Da obična gripa nije mačji kašalj, pokazuju i godišnje brojke.
Opasnije oboljenje
- Od tzv. obične gripe u svijetu godišnje, odnosno u sezoni gripe obolijevaju stotine milijuna ljudi. Od te brojke njih između tri i pet milijuna oboli od težih oblika gripe, a 650 tisuća ljudi umre direktno od posljedica gripe. Dakle, radi se o vrlo opasnom oboljenju i ljudi ga moraju ozbiljno shvatiti ako žele da zdravstveni sustavi u svim zemljama svijeta, pa tako i Hrvatskoj, budu u mogućnosti normalno funkcionirati i skrbiti za oboljele od koronavirusa.
Hrvatska je za predstojeću sezonu gripe naručila 300 tisuća doza cjepiva, a još 60 tisuća doza cjepiva biti će naručeno preko zajedničke EU nabave, kazuje dr. Kaić-Rak.
Dakle, u cijeloj sezoni gripe, koja traje od početka studenoga do početka travnja, dakle nekih šest mjeseci, u svijetu od tog sezonskog oboljenja umre oko 650 tisuća ljudi. Ta brojka jest ogromna, ali nije ni približno velika kao ona koja će biti na kraju borbe protiv koronavirusa, koji je očigledno kudikamo opasnije oboljenje od gripe.
A to pokazuju i brojke.
Do jučer u 12 sati u svijetu je od koronavirusa umrlo 648,819 tisuća ljudi, a kraj se još uvijek ne nazire. Kako smo nedavno pisali, ako se do kraja godine nastavi trenutačni dnevni trend porasta broja oboljelih od koronavirusa, koji je oko 250 tisuća, do kraja godine će u svijetu biti oko 55,6 milijuna oboljelih i oko 2,2 milijuna umrlih od koronavirusa (ako stopa smrtnosti ostane oko 4,2 posto).
- Uočavamo akceleraciju pandemije koronavirusa. Unatrag četiri dana imamo više od milijun oboljelih. Oko 50 posto svih svjetskih slučajeva koronavirusa otpada na tri velike države: SAD, Brazil i Indija. U Euroaziji imamo u posljednja 24 sata (s četvrtka na petak) 22.962 nova slučaja, i to najviše u pet država (Rusija, Izrael, Kazahstan, Španjolska i Rumunjska). Dosta ozbiljna situacija je u Srbiji, Kosovu, BiH, Kirgistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu, kazuje dr. Kaić-Rak.
Zanimalo nas je kakva je situacija u Hrvatskoj iz perspektive SZO-a?
Hrvatska pod nadzorom
- Hrvatska, moram reći, redovito prijavljuje nove slučajeve zaraze koronavirusom. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, kako je vidimo mi iz SZO-a, ona je za sada još uvijek dobra. Naime, dobra situacija je sve do tada do kada određena država može osigurati svima sigurnu zdravstvenu zaštitu, do kada može detektirati nove slučajeve zaraze i do kada zdravstvenu situaciju može držati pod kontrolom.
Budući da Hrvatska sve to može, situacija je nas iz SZO-a vrlo dobra. Jako je bitno da se ljudi pridržavaju donesenih mjera, pa će i slučajeva koronavirusa biti manje - zaključuje dr. Kaić-Rak.
COVID-19 se i dalje širi i više se nitko ne zanosi razmišljanjima da će nestati.
- Nestati neće, a kako se sve više ljudi budu družili u zatvorenim prostorima, postoji realna opasnost od njegova dodatnog širenja. No, želimo vjerovati da ćemo pandemiju koronavirusa moći držati pod kontrolom, a da bismo u tome uspjeli, moraju nam pomoći sami građani, koji se moraju pridržavati mjera i u što većem broju se cijepiti protiv sezonske gripe - govori dr. Kaić-Rak.
Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Italija već su se poodavno "predbilježili" za kupnju cjepiva protiv koronavirusa, tako da će moći, čim ono ugleda "svjetlo dana", cijepiti svoje državljane spasonosnim cjepivom. Zanimalo nas je gdje je u Hrvatska u cijeloj toj priči i hoćemo li i mi u Hrvatskoj među prvima dobiti cjepivo ili ćemo ga dobiti tek kada se svi oni koji su se predbilježili namire?
- Istina je da su Francuska, Njemačka, Nizozemska i Italija već potpisale ugovore s "AstraZenecom", velikom međunarodnom farmaceutskom korporacijom, koja zajedno sa Sveučilištem u Oxfordu radi na otkrivanju cjepiva. Oni su kod te korporacije naručili 400 milijuna doza cjepiva.
Međutim, u međuvremenu je održan sastanak na razini ministara zdravstva EU i donesena je zajednička strategija nabave cjepiva, tako da nitko u Hrvatskoj ne treba strahovati da Hrvatska neće na vrijeme dobiti cjepivo. S time su složile i ove velike europske države, naravno dok se god ne radi protivno njihovim interesima, kazuje dr. Kaić-Rak.
Zanimalo nas je hoće li cjepivo dobiti prvo bogatije zemlje svijeta ili će i onim siromašnijima zemljama biti omogućeno da odmah, čim cjepivo dođe na tržište, cijepe svoje građane.
Sve na vrijeme
- SZO ne štiti bogate zemlje svijeta i ne protežira ih, već nastojimo da i one zemlje koje spadaju u skupinu siromašnijih zemalja dobiju cjepivo na vrijeme. Zbog toga je "Gavi" fond (Globalni fond za osiguranje cjepiva) u suradnji sa SZO-om ispregovarao oko 700 milijuna doza cjepiva za siromašnije zemlje - pojašnjava dr. Kaić-Rak.
Prije negoli cjepivo dođe na tržište, mora imati odobrenje za distribuciju.
- Koje će se cjepivo kupiti, odlučit će na razini EU-a posebno oformljena komisija, koja će imati potpuni uvid u cjepiva koja se nude na tržištu, od njihove cijene, sigurnosti... Što bude veća narudžba cjepiva, cijena će mu biti niža. Na kraju moram istaknuti da SZO predviđa da će krajem 2021. godine postojati na tržištu dovoljna količina cjepiva protiv koronavirusa za cijeli svijet - zaključuje dr. Antoinette Kaić-Rak.