"HEP je u više navrata obavijestio resorno ministarstvo i predsjednika Skupštine HEP-a o nastalim problemima s viškovima plina. Nije bilo odgovora", stoji, među ostalim, u očitovanju koje potpisuje kompletna Uprava HEP-a na čelu s Franom Barbarićem, a koje je na devet stranica poslano saborskom Odboru za gospodarstvo na kojem će se sutra raspravljati o velikoj plinskoj aferi.
Saborski će zastupnici sutra u 15 sati na inicijativu potpredsjednice Odbora za gospodarstvo Anke Mrak Taritaš pokušati raspetljati kontroverze i odgovornost za plinsku aferu - tko je odgovoran za milijunske gubitke zato što je HEP-ov plin koji se kupovao po cijeni od 47 eura po megavatsatu kroz viškove u lipnju prodavan na aukcijama i za jedan cent. Na tematsku sjednicu pod nazivom "Izvješće o problematici kupnje i prodaje plina prema uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije" pozvani su svi akteri afere: ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i prvi ljudi Hrvatske elektroprivrede, Plinacroa, Hrvatske energetske regulatorne agencije i Hrvatskog operatora tržišta energije.
Uprava HEP-a u svom je očitovanju detaljno objasnila kako je došlo do viškova plina, zašto ga nisu ni na koji način mogli koristiti, osim da ga ostave u sustavu i da se onda plin koji se kupovao po 47 eura prodaje na aukcijama i za jedan cent po megavatsatu, a u opširnom dopisu sada i službeno optužuju ministra gospodarstva Davora Filipovića da su ga upozoravali na problem i da nije reagirao.
"HEP nije dobio odgovor resornog ministarstva, koje kao predlagatelj potrebnih odluka, izmjena Uredbe i kao predlagatelj zakona i regulativa iz područja energetike nije reagirao nužnim mjerama te time nije omogućio HEP-u niti jedan mogući izlaz iz ove situacije osim da nastavi provoditi Uredbu koja jasno propisuje način raspolaganja plinom preuzetim od Ine", piše u zaključnim točkama očitovanja do kojeg smo došli.
Iako iz HEP-a nisu Odboru dostavili dopise Ministarstvu, na znanje premijeru, koje je u utorak objavio Nacional - a iz kojih je vidljivo da je Barbarić više puta upozoravao na problem počevši od siječnja, puno prije lipnja, kada su viškovi nastali - ipak u svom očitovanju saborskom Odboru navode kako su "kontinuirano izvještavali Ministarstvo gospodarstva". To je vidljivo i iz tablice koju su dostavili. Teško je ne primijetiti kako kao adresate navode samo Ministarstvo, ali ne navode da su iste dopise slali i premijeru na znanje. Tako je u tablici pobrojano kada su slani dopisi i o čemu. Prema onome što su naveli u tablici, to su upravo ti dopisi koje je objavio Nacional.
Prvi je poslan još 27. siječnja s predmetom "Provedba Uredbe i Odluke na plinskom tržištu RH". Zatim je 1. veljače išla požurnica za taj dopis, a onda novi dopis ide 13. veljače. S istim predmetom dopis ide i 27. ožujka, a zaključno i 5. travnja, kada je, osim na Ministarstvo, dopis išao i državnom tajniku Ivi Milatiću i ravnateljici Uprave za energetiku Kristini Ćelić. Taj dopis, poznato je, nije išao na znanje premijeru, a zanimljiv je jer u njemu HEP prvi put spominje da će višak plina koristiti za svoje potrebe ili će ga prodati na tržištu u zemlji ili inozemstvu.
Taj dopis važan je Ministarstvu gospodarstva, u kojem smatraju kako je to dokaz da su iz HEP-a imali ideju kako se riješiti viškova te kako im za to nije bila potrebna izmjena Odluke i Uredbe. Na taj dopis Ministarstvo nije reagiralo i smatrali su da će se na taj način riješiti problem, no znamo da je plin ipak ostao u sustavu i da je prodavan u bescjenje.
"Naravno da su to mogli napraviti. Valjda znaju što mogu, a što ne mogu. Tko im je branio da prodaju plin ili da ga koriste za svoje potrebe? Nigdje u Uredbi i Odluci ne piše da ga treba odlagati u cijevima i prodavati po smiješnim cijenama", poručuje naš izvor iz Ministarstva gospodarstva.
S druge strane, HEP u svom očitovanju saborskom Odboru tvrdi suprotno.
"Razmatrane su mogućnosti prodaje viškova plina na domaćem i/ili inozemnom tržištu te korištenje viškova plina za vlastite potrebe, što HEP nije mogao provoditi budući da navedeno nije u skladu s Uredbom i Odlukom te bi predstavljalo grubo kršenje propisanih odredbi", ističu u HEP-u.
U Ministarstvu su govorili i da je HEP mogao skladištiti viškove u drugim zemljama. U HEP-u potvrđuju da je i to bila opcija, ali da su skladišta jednostavno bila puna i da bi uz sve to potencijalno skladištenje plina izvan granica Hrvatske predstavljalo potpuno negiranje jednog od ključnih ciljeva Uredbe, a to je da hrvatski plin ostaje u Hrvatskoj.
"HEP je tijekom siječnja i veljače 2023. razmotrio mogućnost skladištenja prirodnog plina u Mađarskoj kao najbližoj zemlji koja raspolaže znatnim skladišnim kapacitetima. Za skladišnu godinu 2023./2024. nije bilo raspoloživih kapaciteta skladištenja prirodnog plina", piše u HEP-ovu očitovanju saborskom Odboru.
Potpredsjednica Odbora kaže kako su svi potvrdili dolazak, Mrak Taritaš otkriva i da su predstavnici institucija poslali svoja očitovanja.
"Svi kažu da su radili svoj dio posla, ali netko je trebao reći da se prestane s kupovinom plina od Ine jer se znalo da će nastati višak. Tražili smo dokumentaciju i objašnjenje, pitali ih za sve anomalije, a dobili smo formalne odgovore u kojima se predsjednici uprava pozivaju na zakone, opisuju procedure i konstatiraju da su spomenute anomalije vidjeli i uočili", kaže Mrak Taritaš.
HEP je u svojim službenim očitovanjima ponovio ono što je govorio i medijima, da su o višku plina više puta alarmirali Ministarstvo gospodarstva da se izmijeni uredba koja je definirala da moraju otkupljivati domaći plin od Ine po reguliranoj cijeni od 41, odnosno kasnije od 47,6 eura. Podzemno skladište plina Okoli napunilo se do kraja, nastao je višak koji se automatski prodavao putem Plinacroova sustava na aukcijama. Iako je HEP tvrdio da su o tome obavijestili Ministarstvo, iz Ministarstva su odgovarali da to nije točno.
Od listopada prošle godine do kraja lipnja HEP je, objavili su u očitovanju, prema reguliranoj cijeni nabavio plin ukupne vrijednosti od 85,1 milijun eura, čija bi tržišna vrijednost bila oko 455 milijuna. Uštedjeli su 370,6 milijuna eura. HEP je i nakon sezone grijanja, kad se cijena plina stabilizirala, nastavio otkupljivati Inin plin.