S potopljene ruske raketne krstarice Moskva, zapovjednog broda ruske Crnomorske flote, vjerojatno je spašeno samo nekoliko desetaka ljudi prije nego što su ju ranije ovog tjedna potopile ukrajinske rakete, pokazuju najnovija izvješća, piše Telegraph. Na brodu je bila posada od 510 ljudi.
Ruskoj vojsci trebao je gotovo cijeli dan da priznaju sramotan gubitak svog najvećeg ponosa.
Rusi i dalje tvrde da je raketna krstarica Moskva potonula u olujnim vodama nakon požara i eksplozija uzrokovanih streljivom koje je bilo uskladišteno na brodu. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je Moskva potonula za vrijeme pokušaja tegljenja u luku po olujnom vremenu.
No Sjedinjene Američke Države potvrdile su da je brod pogođen dvjema ukrajinskim raketama Neptun te da je upravo to izazvalo požar i potonuće krstarice.
Ruske vlasti također su tvrdile da je svih 510 članova posade Moskve evakuirano te da su prevezeni na sigurno u Sevastopolj na Krimu, koji je Rusija anektirala.
U tekstu koji je objavila ruska državna novinska agencija Tass prvotno se tvrdilo da je "cijela posada" evakuirana. No kasnije je iz teksta maknuta riječ "cijela". No skoro dva dana nakon potonuća broda, i dalje nema ni traga nekom od navodno preživjelih članova posade.
U slučaju da je većina posade zbilja poginula, ovaj incident mogao biti najveći pojedinačni ruski vojni gubitak još od Drugog svjetskog rata te bez sumnje najveći gubitak u ratu u Ukrajini.
Ruska državna televizija dosad nije objavila nijednu snimku ili fotografiju članova posade koji su se navodno sigurno vratili doma, što je vrlo neobično.
No nekoliko desetaka ljudi okupilo se u petak na bdjenju na trgu u Sevastopolju. Na pogrebnom vijencu koji je položen ispod spomenika Ruskoj mornarici pisalo je "Za Moskvu i njezinu posadu". No ne zna se što im se dogodilo.
Nekoliko desetaka ljudi navodno je ipak spašeno s broda prije nego što je potopljen. Litvanski ministar obrane Arvydas Anusauskas rekao je da su najmanje 54 osobe evakuirane na tursko plovilo nakon što je u četvrtak u ranim jutarnjim satima s Moskve odaslan poziv u pomoć.
Visoki američki obrambeni dužnosnik u petak je novinarima rekao kako Washington vjeruje da je na brodu bilo više žrtava, ali nije htio iznositi dodatne detalje. Ukrajinski dužnosnici pak tvrde kako nitko s broda nije spašen te da je među poginulima i kapetan Anton Kuprin.
- Vidjeli smo da su im drugi brodovi pokušali pomoći, ali čak su i prirodne sile bile na strani Ukrajine jer zbog oluje nisu mogli evakuirati i spasiti posadu, rekla je glasnogovornica vojske u južnoj Ukrajini.
Savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Geraščenko rekao je kako je "eksplozija na Moskvi bila toliko snažna da je brod potonuo u samo nekoliko minuta. "Ruske vlasti skrivaju istinu od obitelji i prijatelja članova posade. Svi s Moskve su poginuli", rekao je.
Gubitak Moskve posebno je neugodan za ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se iznimno ponosi ruskom mornaricom. "Putin voli svoju mornaricu. Kada je došao na vlast, prvo u što je ulagao bila je upravo mornarica", rekao je bivši šef Britanske kraljevske mornarice. I službenik Pentagona kaže kako je uništenje Moskve "veliki udarac" za Kremlj. - A tu je i aspekt ponosa, dodao je.
Krstarica Moskva, inače, ima simbolično značenje za Ukrajinu jer je sudjelovala u prvim danima invazije u napadu na Zmijski otok u Crnome moru, blizu rumunjske granice, na kojemu je zarobljeno 19 pripadnika ukrajinske ratne mornarice koji su poslije razmijenjeni za ruske zarobljenike.
Prema navodnoj audio snimci zabilježenoj krajem veljače, dok su se Rusi približavali ukrajinskom garnizonu na Zmijskom otoku, ruski časnik je pozvao na predaju, no dobio je neočekivan odgovor.
'Ovo je ruski vojni ratni brod. Predlažem da odložite oružje i predate se kako biste izbjegli krvoproliće i bespotrebne žrtve. Inače ćete biti bombardirani', čula se poruka s ruske strane, na što je ukrajinski vojnik odgovorio: 'Ruski ratni brodu, je** se.'
Zakazala protuzračna obrana krstarice?
Raketna krstarica Moskva, klase Slava, bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i jedno od njezinih najteže branjenih sredstava, rekao je za BBC pomorski stručnjak Jonathan Bentham s Međunarodnog instituta za strateške studije.
Krstarica je bila opremljena troslojnim sustavom protuzračne obrane koji mu je, ako je ispravno funkcionirao, trebao dati tri prilike za obranu od napada projektila Neptun.
Uz raketnu obranu srednjeg i kratkog dometa, obrana je uključivala i šest sustava radarski kontroliranih protuzrakoplovnih topova velike brzine (CIWS) kao posljednje sredstvo proturaketne obrane.
"Sustav može ispaliti 5000 metaka u minuti, stvarajući zapravo zid od topovskih zrna oko krstarice, njegove posljednje linije obrane", rekao je Bentham za BBC. Ako se dokaže da je udar došao iz projektila, to "postavlja pitanja o sposobnostima modernizacije ruske površinske flote", dodao je.
Ukrajinski izvori tvrde da su protuzračnu obranu krstarice "zaposlili" lažnim napadima bespilotnih letjelica Bajraktar, kako bi što kasnije reagirala na udar protubrodskim raketama.
Sustav krstarećih raketa Neptun dizajnirali su ukrajinski vojni inženjeri kao odgovor na rastuću pomorsku prijetnju koju je Rusija predstavljala u Crnom moru, nakon njezine aneksije Krima 2014. godine.
Ukrajinska mornarica je tek u ožujku prošle godine primila prvu isporuku projektila Neptun dometa 300 km (186 milja).
Raketna krstarica Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je nastradao od početka rata. U ožujku Ukrajina je priopćila da je uništila veliki desantni brod Orsk, u Azovskom moru.