StoryEditorOCM
ForumBROJKE NE LAŽU

Crna COVID statistika drži nas na neslavnom europskom vrhu: službeno imamo 6692 mrtvih. Neslužbeno: Možda 1800 više!

Piše Marina Karlović-Sabolić/PSD
22. travnja 2021. - 17:42

Mi smo na vrhuncu trećeg vala! Epidemija bukti, brojke su nam velike – objavio je u srijedu ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, piše Slobodna Dalmacija.

U protekla 24 sata zabilježeno je čak 3117 novih slučajeva. Preminulo je 49 osoba. Da stvar bude gora, Hrvatska - ako se gleda kroz prizmu sedmodnevne incidencije - trenutačno ima najgoru epidemiološku sliku u cijeloj Europi. U proteklih tjedan dana broj novozaraženih u Hrvatskoj narastao je za 19 posto: 3736 na milijun ljudi, što je najviše u Europi.

Posljednjih dana tri se hrvatske županije također nalaze u neslavnom europskom vrhu po broju novih slučajeva. Primorsko-goranska županija je i dalje najgora europska regija, Varaždinska zauzima šesto, a Međimurska sedmo mjesto.

Bukti zaraza

- Udio pozitivnih u broju testiranih govori da epidemija još uvijek traje i bukti, no trebamo se držati mjera i situacija će jenjavati. Imamo strategiju da se mjere donose na županijskim razinama, ako brojke skoče, donosit će se i na nacionalnoj razini. U ovom trenutku dali smo povjerenje županijskim razinama - poručio je Capak.

I Željka Karin, voditeljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, upozorila je na velik broj novooboljelih na prostoru županije, u posljednja 24 sata u Splitsko-dalmatinskoj županiji potvrđena je zaraza koronavirusom kod 462 osobe, a pet osoba je umrlo.

- Ovo je jedna od većih brojki, u ovom valu najveća. Situacija nije zadovoljavajuća, brojke nam eskaliraju – ustvrdila je Karin, pojašnjavajući kako je riječ uglavnom o britanskom soju koji se brzo širi. A s velikim brojem zaraženih dolazi i velik broj umrlih.

Do sada su prema službenim statistikama do 21. travnja od posljedica zaraze koronavirusom preminule 6692 osobe. Što je s 1638 umrlih na milijun stanovnika jedan od gorih europskih rezultata.

U Španjolskoj, u kojoj su štićenici staračkih domova ostavljani da umru sami bez ikakve skrbi, ta brojka iznosi 1651. U Francuskoj, u kojoj je stanje u pojedinim razdobljima također bilo alarmantno, ona je 1554 umrlih na milijun stanovnika. A u Švedskoj, koja je dugo kritizirana zbog svojeg liberalnog odnosa prema pandemiji, zabilježeno je 1366 umrlih na milijun stanovnika.

Hrvatska u početku nije bila tako loša. U jeku prvoga vala, u travnju 2020. godine, u Hrvatskoj prema službenim podacima smrtnost je bila 3,7 posto manja nego je bila smrtnost u istome mjesecu od 2016. do 2019. U isto vrijeme smrtnost u EU-u u travnju prošle godine bila je povećana za 25 posto. Uglavnom isključivo zbog epidemije.

Problemi su došli s drugim valom. Hrvatska je zabilježila najveći skok broja umrlih u odnosu na isto razdoblje prije epidemije u prosincu prošle godine od čak 60,4 posto. Prosjek u Europskoj uniji tada je iznosio 30 posto povećane smrtnosti. Stanje se u veljači stabiliziralo.

image
Veliki broj preminulih u istočnoj Njemačkoj za vrijeme vrhunca korona-pandemije
Jens Schlueter/AFP

Hrvatska je tada ponovno imala bolju statistiku od prosjeka Europske unije. Broj umrlih u Hrvatskoj bio je veći za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u EU-u smrtnost uvećana za 5,3 posto, piše Slobodna Dalmacija.

No, što ako je ta brojka još i veća?

Autori Facebook stranice Osnove bakologije, na kojoj argumentima i brojkama pokušavaju osporiti stavove protivnika strožih mjera Gordana Lauca i Nenada Bakića, upozoravaju na podatak o tzv. višku smrtnosti.

U godini epidemije on je, od ožujka 2020. do veljače 2021., iznosio 7317. U tom razdoblju zabilježeno je 5526 umrlih od korone. Višak smrtnosti iznosi 1800, no on nije pripisan koronavirusu. Glavnina tog viška dogodila se u prosincu 2020., mjesecu u kojem je od korone službeno umrlo najviše ljudi.

Iz čega bi se možda moglo zaključiti da je dio njih preminuo od posljedica epidemije, iako zbog niza okolnosti nisu na COVID-19 bili testirani, niti se on u službenim dokumentima navodi kao uzrok smrti.

Jesu li ove interpretacije točne ili nisu vidjet će se tek kad epidemija završi i kad se budu mogle usporediti brojke s njezina početka i njezina kraja.

Ono što brine jest činjenica da Hrvatska, kada je riječ o broju umrlih, ponovno srlja k neslavnim rekordima. I da se tom broju ne nazire kraj.

Nije dobro


HRVATSKA
- 1638 umrlih na milijun stanovnika

ŠPANJOLSKA
- 1651 umrli na milijun stanovnika

FRANCUSKA
- 1554 umrlih na milijun stanovnika

ŠVEDSKA
- 1366 umrlih na milijun stanovnika

28. prosinac 2024 17:00