Mirella Rodin sutkinja je Općinskog suda u Rijeci koja je unijela nemir u pravne i političke krugove. Naime, na dnevni red sutkinji je stigao jedan predmet protiv RBA zadruge. Umjesto da sudi po Škibolinom zakonu, Rodin šalje upit Europskom sudu pravde propitujući je li taj zakon, koji je mnogim oštećenim građanima bio slamka spasa, uopće u skladu s europskim pravom, piše dnevnik.hr.
''Na takav način opstuirati redovan tijek postupka. Mi dolazimo do apsolutne pravne nesigurnosti. I u krajnjoj liniji do ugroze nacionalnih interesa'', ističe odvjetnik Milko Križanović.
Cijela priča događa se prije više od 10 godina. Brojni hrvatski građani koji nisu bili kreditno sposobni ni u jednoj banci u Hrvatskoj, primamljive ponude za kredite dobivaju od austrijskih kreditno štednih zadruga, ni ne sluteći u kakvu se agoniju upuštaju.
U jednom trenutku otplate sve polazi po zlu. Mijenjaju se kamate, iznosi rata, a brojni građani ostaju bez onoga što su založili, vrijednih nekretnina.
Tragične priče
Sve više tragičnih priča izlazi u javnost. Koliko je građana kojima su nekretnine na kocki, nitko ne zna.
''Vi morate registrirat svaki kredit kada je bio, tko ga je uzeo, kakva je kamata, rok otplate, valuta i sve ostale detalje i to negdje mora postojati u registru HNB-a. Međutim, oni nisu nikada se usudili, čak niti grubo reći ima 100.000 kredita ili ima 500 kredita'', priča saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić.
Ekipa emisije Provjereno ih je zato uspjela dobiti. Od 2004. godine pa do danas, HNB je evidentirao točno 1519 takvih kredita. U Hrvatsku je plasirano više od 6 i pol milijardi kuna. Ono što je HNB više puta poručivao jest kako zadruge nisu imale njihovu dozvolu za rad u Hrvatskoj. Nisu imale registrirana predstavništva, nego su radile preko posrednika i javnih bilježnika na teritoriju RH.
''Ja sam cijeli kredit realizirala kod posrednika u Varaždinu. On je sve realizirao, dao mi je novac. Dakle, ne preko institucija RH, a rate sam uplaćivala na njegov račun'', ispričala je za Provjereno 2016. godine Božena Dugan.
Novi zakon upitan
Pokušaji političara da riješe problem brojnih građana koji su ostajali bez krovova nad glavom, bili su bezuspješni.
''Riječ je o najvećoj bankarskoj prijevari u modernoj povijesti hrvatskog društva'', rekao je prije dvije godine bivši saborski zastupnik Damir Kajin.
Deset godina poslije, jednoglasno je donesen zakon koji je trebao zaštititi građane od gubitka svojih domova, zbog navodno ilegalnih kredita, tzv. Škibolin zakon. Građanima je napokon laknulo. Ono što je taj zakon utvrdio jest pojam neovlaštenog vjerovnika.
''Neovlašteni vjerovnik je onaj koji je nudio ili pružao usluge na teritoriju Republike Hrvatske, a nije imao dozvolu Hrvatske narodne banke. Zašto je bitno nudio ili pružao? Zato što su Raiffeisen zadruge, i ostale neke kreditne institucije, nudile ili pružale usluge putem posrednika na teritoriju Republike Hrvatske. Danas zadruge u ovoj pravomoćnoj presudi kad čitamo, oni opovrgavaju i kažu, mi nismo uopće imali posrednike'', objašnjava nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola.
Donesen je tako zakon na koji se građani mogu pozivati u pojedinačnim tužbama u kojima su pokušavali dokazati ništetnost kredita. Ovrhe su se počele odgađati, a presude protiv zadruga donositi.
I onda je takav jedan slučaj došao na stol sutkinje s početka priče, Mirele Rodin. Umjesto da se rasprava vodi oko ništetnosti tog kredita, u pitanje dolazi Škibolin zakon. Sutkinja pita Europski sud u Luksemburgu je li on u skladu s europskim pravom. Milko Križanović, odvjetnik koji vodi više od 200 postupaka građana protiv austrijskih zadruga, smatra kako je za hrvatske građane to, ne korak unatrag, već korak u provaliju.
Riječ stručnjaka
''Zapravo se dovodi u pitanje i funkcija zakonodavne vlasti, autonomije države da svojim zakonskim uređenjem regulira nekakve negativne pojavnosti u njegovom društvu'', kaže Križanović.
I dok u fokus javnosti dolazi sutkinja koja propituje zakon, Općinski sud u Rijeci ističe kako će se na taj način raščistiti sva sporna pitanja. Da pitanje nije postavila sutkinja Rodin, mogao je to biti bilo tko s Vrhovnog suda. To potvrđuje i profesorica europskog prava iz Rijeke, i upozorava na slučaj iz Francuske.
''Nedavno je pred sudom EU označena odgovornom zbog toga što njezin najviši sud nije postavio prethodno pitanje u jednom predmetu, a trebao je. Sada će Francuska iz državnog proračuna platiti naknadu štete osobi koja je oštećena zbog toga što je francuski sud pogrešno primjenio pravo'', objašnjava Ivana Kunda, profesorica prava u Rijeci.
Ekipa emisije Provjereno pokušala je doći do gospođe čiji je predmet preokrenuo cijelu priču. Član njezine obitelji poklopio im je slušalicu. Zato su nazvali njezinog odvjetnika i odvjetnike RBA zadruge, no na razgovor je pristao samo odvjetnik oštećenice Miroslav Vitaljić. Njezin je odvjetnik rekao kako se sutkinji u ovom slučaju ne može ništa predbaciti jer je postupila prema zakonu te da je na takve stvari trebao paziti onaj tko je zakon i pisao.
Zakon se primjenjuje retroaktivno
Ključno pitanje koje je sutkinja postavila tiče se slobode protoka kapitala. Naime, kada su RBA zadruge pružale kredite na teritoriju Hrvatske, prije ulaska u Europsku uniju, morale su imati odobrenje za rad HNB-a, a nisu ga imale. Nakon ulaska u Uniju kapital slobodno kola, ali i bez dozvole HNB-a.
Škibolin zakon primjenjuje se retroaktivno. To znači da se odnosi na ugovore sklopljene u prošlosti kada su RBA zadruge poslovale bez dozvole HNB-a. Postavlja se pitanje hoće li sud uspoređivati taj zakon s današnjim zakonima europske unije ili onima koji su bili na snazi kada su se krediti nudili. ''On će svakako uzeti u obzir cjelokupno europsko pravo. Republika Hrvatska također ima pravo iznijeti svoju argumentaciju pred sudom Europske unije i obraniti svoj zakon i svoje zakonodavstvo'', ističe profesorica Kunda.
Da se za to izbori je na zamjeniku ministrice vanjskih poslova, Tomi Galliju koji nije smio stati pred kameru jer je postupak još u tijeku. Sud je u svibnju dobio i mišljenje Europske komisije. Ekipa emisije Provjereno došla je do tog tajnog dokumenta. Europska komisija smatra da zakon nije u skladu s pravom EU. Ipak, to mišljenje ne obvezuje sud u Luksemburgu da odluči isto.
Ništetnost
''Nakon što je zakon stupio na snagu, jako puno ljudi je diglo tužbe za utvrđenje ništetnosti i puno ljudi je dobilo nepravomoćnim presudama i sada čekaju pravomoćne presude. I u slučaju da Europski sud neki članak zakona anulira, sudovi bi se možda držali te presude i onda bi došlo do cijelog obrata situacije. Ljudi bi izgubili i sudski postupci bi pali na njih'', ističe Škibola.
Još jednom bi sve palo na građane. Kao što je na njih izgleda pala i sva odgovornost podizanja kredita kod austrijskih zadruga koje nisu imale dozvolu, a nitko nikada iz HNB-a ili Ministarstva financija nije odgovarao što su institucije potpuno podbacile.
''Najpoštenije bi bilo da je država riješila taj problem bez uplitanja sudova i bez uplitanja Europske unije, a ne sada kako su oni donijeli taj zakon da se dužnik mora tužiti na sudu, dokazivati ništetnost i onda još te presude mogu otići na višu instancu, dakle na sudu Europske unije'', smatra Branimir Bunjac iz Živog zida.
Agonija najmanje 1500 hrvatskih obitelji suočenih s ovrhama i deložacijama, gubitkom domova, očito se nastavlja.