"Kancelarka smatra problematičnim potpuno ukidanje računa izabranog predsjednika Donalda Trumpa", rekao je Steffen Seibert, glavni glasnogovornik njemačke šefice vlade Angele Merkel, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u Berlinu. U prava poput slobode govora “može se zadirati, ali po zakonu i unutar okvira definiranog zakondavnim sustavaom, a ne prema korporativnoj odluci”, dodao je Seibert.
Twitter, društvena mreža koja je postala ključni alat američkog predsjednika Trumpa u obavljanju svoje funkcije, preko koje je slao političke poruke, odluke pa i smjene ministara, nakon provale skupine sljedbenika newyorškog milijardera u Kongres je donio odluku da mu suspendira račun. Nakon toga mu je račun u potpunosti zatvoren. Nakon što je onemogućeno korištenje Trumpovog privatnog računa @realDonaldTrump, Twitter je uklonio i službeni račun američkog predsjednika - @POTUS (kratica za Predsident of the United States). Twitter je kao razlog naveo “rizik daljnjeg poticanja nasilja nakon nereda Trumpovih pristaša u Washingtonu”. Isti je korak zatim poduzeo i Facebook.
Seibert je prenio razmišljanja gospođe Merkel kako bi američka valda trebala slijediti Njemačku u prihvaćanju zakona koji bi ograničili raspirivanje negativnih strasti preko društvenih mreža umjesto da takve odluke prepusti Twitteru i Facebooku koji mogu kreirati sami svoja pravila. Njemačka je zakon protiv širenja govora mržnje prihvatila 2018. godine. I zbog toga je Seibert podržao raniju odluku Twittera da neke od poruka na Trumpovom računu definira kao “one koji zavode na pogrešne zaključke”.
Taj je stav podržao i Clément Beaune, francuski ministar za europska pitanja. Rekao je da je bio "šokiran" kad je vidio da privatna tvrtka donosi tako važnu odluku.
"O ovome bi trebali odlučiti građani, a ne izvršni direktor", rekao je u za Bloomberg TV. "Potrebna je javna regulacija velikih mrežnih platformi”, dodao je. I tako otvorio pitanje koje već dulje vremena nije definirano - jesu li društvene mreže samo platforme ili ih treba smatrati medijima koji moraju snositi odgovornost za objavljeno.
Još je oštriji bio Bruno Le Maire, francuski ministar financija koji je rekao da za “regulaciju digitalnih divova ne može biti odgovorna sama digitalna oligarhija”. “Šokiran” tom odlukom, ministar je osudio “prijetnju” te “digitalne oligarhije” za “države i demokracije” i ustvrdio da su “suvereni naroda”, “države” i “pravosuđe” jedini legitimni za “regulaciju digitalnih divova”.
Francuska je jedna od zemalja koja je ušla u sukob s Trumpovom administracijom oko pitanja reguliranja digitalnih moćnika primarno po pitanju oporezivanja, ali i kad je riječ o nužnom plaćanju korištenja vijesti izdavačkoj industriji. Na tom je temelju i EU krenula u reguliranje rada najvećih digitalnih tvrtki među kojima je Twitter, pa Facebook, Amazon, Apple, Microsoft, Google i drugi s ciljem da regulator ima pravo natjerati plaforme da uklone nezakonit sadržaj. U SAD-u je taj europski potez naišao na reakciju, ali vrlo blagu pa je skupina zastupnika krenula u kreiranje zakonodavstva koje bi zrcalilo europski GDPR.
Francuska vlada pokušala je 2020. zakonskim putem regulirati govor mržnje na internetu, no Ustavno vijeće odbacilo je u lipnju tu inicijativu, ocijenivši da zadire u slobodu izražavanja. Glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attall je s tim u vezi kazao da „postoji razlika između ublažavanja sadržaja i onemogućavanja izražavanja”. Attall se oglasio i u ponedjeljak i ocijenio je da je "ušutkavanje” jedne osobe na društvenim mrežama, koje su postale “oblik društvenog prostora”, dvojbeno zbog "izostanka kriterija posebno propisanih zakonom” za takve slučajeve.