U srijedu s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, dr.sc. Margareta Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti održat će predavanje pod naslovom "PISA 2018 u Hrvatskoj: zašto su ostvareni rezultati društveno relevantni?".
Predavanje se održava u sklopu ciklusa javnih predavanja i diskusija „Javna sociologija" u organizaciji Odjela za sociologiju.
U prosincu 2019. objavljeni su rezultati najnovijeg, sedmog ciklusa PISA istraživanja – PISA 2018. PISA, odnosno Međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika, najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje se provodi od 2000. s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava. U istraživanjima sudjeluju petnaestogodišnji učenici koji se u toj dobi bliže završetku obveznog obrazovanja pa se želi ispitati je li im obrazovni sustav uspio osigurati stjecanje ključnih kompetencija u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti.
U ovome je ciklusu sudjelovalo 79 zemalja, a ukupno je testirano više od 600.000 učenika. U Republici Hrvatskoj ispitivanje je provedeno u 179 srednjih i četiri osnovne škole, a ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika. Osim testa kojim se ispitivalo znanje i vještine, učenici i njihovi roditelji, te ravnatelji škola, ispunili su upitnike kojima su prikupljeni podaci koji se koriste kako bi se objasnilo koje su karakteristike obiteljskog i školskog okružja povezane s postignutim uspjehom.
U ovome su ciklusu hrvatski učenici ostvarili rezultat lošiji od prosjeka u sva tri ispitna područja. Pritom u visokim udjelima ne dostižu osnovne razine pismenosti, dok najbolje rezultate postiže njih manje od 5%. Djevojčice u prosjeku postižu značajno bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti, a dječaci u matematičkoj, što pokazuje da u Hrvatskoj još uvijek postoje razlike u obrazovnoj socijalizaciji djevojčica i dječaka koje se ne mogu tumačiti isključivo kao urođena razlika u sposobnostima.
Detaljnijim je analizama dobiveno da bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti postižu gimnazijalci, učenici koji su pohađali vrtić te koji su rano počeli koristiti digitalne uređaje i internet. Iako učenici koji su višeg socioekonomskog statusa također postižu bolje rezultate, za Hrvatsku je zabilježen visok udio tzv. akademski otpornih učenika koji usprkos svom lošijem ekonomskom položaju postižu visoke rezultate. Analiza zadovoljstva životom pokazala je da su hrvatski učenici u velikom udjelu zadovoljni svojim životom (76%), pri čemu je indikativno da su oni koji postižu bolje rezultate nezadovoljniji. Važnost postignutih rezultata ogleda se u njihovoj relevantnosti na društvenoj razini, pri čemu se nerijetko uspjeh na PISA istraživanju povezuje s mogućim ekonomskim razvojem zemalja sudionica.
Nadalje, prilikom oblikovanja i razvoja obrazovnih politika indikatori PISA istraživanja iskoristivi su u moderiranju i smanjenju društvenih i socioekonomskih nejednakosti pridonoseći tako ostvarivanju jednakosti (obrazovnih) šansi. U analizama i interpretacijama dobiveni se rezultati smještaju u širi društveni kontekst te se razmatra na koji bi se način oni mogli iskoristiti za unapređenje hrvatskog obrazovnog sustava.