Ove godine, u suradnji s Gradom Zadrom i Goethe-Institutom Kroatien iz Zagreba, Društvo arhitekata Zadar organizira 5. po redu Gradionicu s temom javne pješačke površine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Grada Zadra, Zadarske županije te Goethe-Instituta Kroatien.
- Ovo će biti prva godina u kojoj, osim standardnog dijela Gradionice, imamo i Gradionicu MINI (od 7. do 12. ožujka) s učenicima srednje Strukovne škole Vice Vlatkovića i Tehničke škole Zadar koje će mentorirati arhitektonski berlinski kolektiv ConstructLab. Oni će napraviti ekstenzije pješačke staze u Ulici Stjepana Radića koje omogućuju zadržavanje, okupljanje i spontano sjedenje, a koje će biti postavljene od 12. ožujka - stoji u objavi DAZ-a.
Standardni dio - Gradionica MAXI biti će popraćen predavanjima arhitekata u Kneževoj palači i vođenjem po gradu s temom javnih pješačkih površina: Bogdan Marov, Pero Marušić, Ana Dana Beroš, Dinko Peračić i Idis Turato održat će zanimljiva predavanja za sudionike i javnost.
Timove Gradionice MAXI (od 14. do 19. ožujka) ove će godine voditi renomirani hrvatski arhitekti Ana Dana Beroš, Dinko Peračić i Idis Turato, a sudjelovat će studenti različitih fakulteta iz različitih gradova. Gradionica MAXI će se provesti online.
Izložba radova Gradionice bit će in situ 2. travnja, u Ulici S. Radića zajedno s dodjelom vrijednih nagrada sudionicima. I ove godine će se radovi ocjenjivati, a u ocjenjivanju će kao treći član uz mentore i uz goste kritičare sudjelovati publika (opća javnost) putem društvenih mreža.
Gosti kritičari će ove godine biti pročelnici gradskih upravnih odjela: Dina Bušić, Ante Čurković i Darko Kasap.
Svi prijavljeni sudionici trebaju biti u timovima od minimalno dvije osobe. Timovi smiju biti interdisciplinarni, ali bar pola članova tima treba biti arhitektonske struke, bilo studenti arhitekture bilo arhitekti.
TEMA 5. Gradionice
Zadar je grad koji svoju mrežu pješačkih zona već dugi niz godina nije širio te se ona i dalje odnosi na ograničenu površinu zadarskog poluotoka – povijesnog grada. U povijesnim previranjima s kraja 19. i početka 20. stoljeća formirale su se pješačke površine na tom prostoru koje su do danas kvantitativno ostale gotovo nepromijenjene.
Današnji način života u urbanim sredinama podrazumijeva i intenzivnu konzumaciju javnog gradskog tkiva od kojeg je upravo javna pješačka površina u svojim nebrojenim oblicima i vrstama korištenja najpotentnija. To je prostor najslobodnijeg kretanja i prostor direktne prezentacije kulture življenja. Mediteran, a osobito Dalmacija, sredina je u kojoj je boravak na otvorenom medij te kulture. Upravo zato kao jedna od najaktualniji tema nameće se tema širenja pješačkih površina u trenutku kada se iste podređuju svim ostalim oblicima kretanja, a osobito osobnom kolnom prometu.
Promatrajući situaciju okvirima suvremenog urbanizma i na tragu pozitivnih europskih i svjetskih primjera, potpuno neopravdano parkirna mjesta zauzimaju pješački prostor, a ceste se šire na uštrb pješačkih koridora. S druge strane, Grad Zadar postaje grad dvaju centara: s jedne strane povijesni centar koji je sve više orijentiran turistima te s druge strane novi centar koji se nametnuo kao centar javnih i društvenih funkcija orijentiranih lokalnom stanovništvu – prostor bivše vojarne u Ulici Stjepana Radića.
Vezu između ta dva centra danas čini most i Ulica S. Radića - jedna od najprometnijih gradskih ulica – prava gradska aorta. Oblikovana profilom ulice s drvoredima obostrano, pješačkim obostranim koridorom te cestom širine triju traka. U donjem dijelu cesta je jednosmjerna s dvije trake divljeg parkinga. U gornjem dijelu cesta je dvosmjerna s jednom trakom divljeg parkinga. Ulica je nedavno dobila novo ruho partera, ali pročelja koja formiraju ulicu još ne prate njezinu nedvojbenu reprezentativnost i značaj.
U ulici se nalazi veliki niz poslovnih prostora, ugostiteljskim terasama uzurpiranih džepova javnih površina i dugački niz divljih parkinga. Iz tog razloga nameću se pitanja:
- Može li Ulica Stjepana Radića biti pješačka veza između starog centra (Poluotoka) i novog centra (bivša vojarna)?
- Je li to ostvarivo?
- Ako je, kako?
- Može li ona biti mjesto zaustavljanja i boravljenja?
- Može li biti primjer nove prakse s naglaskom na širenje pješačkih i zelenih površina?
- Može li u njoj pješak biti superioran kolnom prometu?
- Može li Ulica Stjepana Radića biti bez automobila?
