- Interes Kine i kineskih tvrtki za Hrvatsku postoji, ali prema našim saznanjima, konkretnih investicija u Hrvatskoj za sada nema, osim, prema medijskim napisima, ulaganja kineske Camel grupe u Rimac automobile te u bicikle Greyp. U medijima je također najavljeno ulaganje tvrtke Zhongya nekretnine u kupnju i obnovu hotela Toplice te početak gradnje rezidencijalnih vila i bungalova u Krapinskim Toplicama - odgovorili su nam iz Hrvatske gospodarske komore. Dodaju pritom da ih često posjećuju kineska izaslanstva., piše Gordana Grgas za Novac.hr.
Zanimalo nas je, naime, gdje su kineski investitori zaista prisutni u Hrvatskoj te kakva su očekivanja nakon što je kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation dobio gradnju Pelješkog mosta.
Za početak, u HGK vjeruju da će kineske tvrtke angažirane na gradnji Pelješkog mosta biti zainteresirane i za investiranje u druge projekte infrastrukture, ponajprije u željezničkoj infrastrukturi, ali ne navode detalje. Već se spominjalo da Kineze zanima obnova 90 kilometara željezničke pruge Knin - Zadar. HGK je, pak, pokrenuo inicijativu “prezentiranja mogućnosti i približavanja domaće proizvodnje i usluga kineskom partneru kako bi hrvatske tvrtke bile prepoznate u svim segmentima gradnje i tako sudjelovale kao podizvođači i dobavljači” na gradnji Pelješkog mosta.
Za objavu nekih novih kineskih projekata u Hrvatskoj je, čini se, još prerano. A što je, konkretno, već realizirano? Kako pokazuje naša inventura, malo toga.
Istraživanje Bloomberga
Poznato je sljedeće: šangajska Camel grupa, proizvođač baterija, lani je objavila da ulazi sa 30 milijuna eura u startup Mate Rimca (u međuvremenu su objavili da zajedno u Kini pokreću tvornicu, u što će Rimac uložiti pet milijuna eura), a Zhongya nekretnine su u Krapinskim Toplicama najavile 30 milijuna eura početnog ulaganja i još su u fazi priprema. Tome bi se moglo dodati da će kineska kompanija Norinco International za 38 milijuna dolara preuzeti većinski udjel u tvrtki Energija projekt i graditi vjetroelektranu kod Senja (navodno bi ukupno ulaganje naraslo do 180 milijuna eura), ali kao jedini dioničar u Sudskom registru i dalje se vodi Aleksandar Džombić.
Kad je prošlog mjeseca Bloomberg objavio svoje istraživanje o kineskim postojećim ili najavljenim ulaganjima u Europi (veća su od 300 milijardi eura u posljednjih deset godina), za Hrvatsku je naveo ukupno tri ulaganja i 73 milijuna dolara, ali osim senjske vjetroelektrane, nije precizirao druge projekte ni izvore.
Inače, u tijeku je i proces dokapitalizacije Luke Zadar, u kojem bi trebala sudjelovati tvrtka Luxury Real Estate koju je osnovao Zvonimir Zlopaša, a iza koje stoje kineski ulagači i očekuje se da će postati većinski vlasnik. Ta je tvrtka bila i osnivač Zhongya nekretnina.
Zlopaša sada nije bio raspoložen za davanje informacija o budućim koracima, a rok za drugi krug dokapitalizacije Luke Zadar nekoliko se puta produljivao. Najnoviji rok za upis ukupno 249.615 dionica istječe 7. lipnja, a nove dionice nude se na prodaju po cijeni od 200 kuna za jednu dionicu, što znači da je u pitanju oko 50 milijuna kuna.
Sve bolji rezultati
Inače, u veljači je zadarski župan bio u Kini i objavio da je, među ostalim, razgovarao i s generalnim menadžerom tvrtke Delong Yuntong koja se specijalizirala za investicije u logistici i lukama te posluje s više od 500 luka diljem svijeta. Možda, dakle, postoje i drugi interesenti za Luku Zadar…
Kako pak kaže Mario Rendulić, predsjednik Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije (CSEBA) i direktor Zhongya nekretnina, cilj ulagača s kojima on surađuje je da značajno investiraju kako bi Luka Zadar “ojačala i postala jedna od strateških za prihvat ozbiljnih tranzitnih tereta, što će osigurati dodatna radna mjesta”. Ona se uklapa u golemi kineski infrastrukturni projekt usmjeren prema Aziji i Europi, nazvan “Jedan pojas, jedan put”.
Rendulić naglašava da se, za početak, planira zapošljavanje 200 radnika, što će se s razvojem projekta i rastom prodajnih rezultata širiti.
- Plan je zapošljavanje do 1000 djelatnika, uz postojećih pedesetak. Investicijski ciklus se zasniva na početnom ulaganju od šest milijuna eura, što će služiti za dokapitalizaciju Luke Zadar d.d. Ta će sredstva osigurati da se luka revitalizira i modernizira, da se osiguraju sredstva za nova radna mjesta, kupi nova oprema, poput lučke dizalice koja se sada unajmljuje, te da se urede manipulativni i skladišni prostori. Cijela investicija utemeljena je na planu ulaganja definiranim koncesijskim ugovorom koji će cijeloj regiji dodatno osigurati daljnji razvoj - najavljuje Rendulić.
Ne precizira hoće li i kada slijediti 200 milijuna kuna dodatnih ulaganja koja su se prije spominjala u medijima. Na pitanje tko su ljudi koji stoje iza Luxury Real Estatea, Rendulić odgovara da je to skupina investitora predvođena korporacijom Z-Run, a njezini su ljudi bili nedavno u Hrvatskoj na konferenciji “Silk Road Tourism” u Dubrovniku. Dosad se kao vodeći investitor među njima pojavljivao uglavnom milijarder Xiangxiong Hu, koji je, kako je sam rekao u intervjuu, nudio 2,7 milijardi eura ulaganja Ivici Todoriću, to jest Agrokoru, na početku krize koncerna.
Dokumentacija
Prije godinu dana najavljeni kineski projekt u Krapinskim Toplicama, u Hotel Toplice, još čeka prvi kran. Prema Rendulićevim riječima, u fazi je “finalizacije projektne dokumentacije kroz koju se trenutno razrađuju dodatne izvedbene promjene koje će osigurati da se prostor toplica, uz planirano bazno proširenje i modernizaciju, oplemeni i novim rehabilitacijsko-medicinskim programima”.
Hotel je još u vlasništvu Autocentra Merkur (bivši ruski partneri u međuvremenu su izašli), a kako nam kaže Ernest Svažić, načelnik Općine Krapinske Toplice, kineski ulagači s vlasnicima upravo razrješuju imovinsko-pravne odnose te očekuje da će to biti gotovo u idućih mjesec dana. Dodaje kako su Kinezi oko preuzimanja financijski već angažirani u hotelu, što zapravo znači da posuđuju novac za poslovanje, a za rušenje hotela Toplice i gradnju novog bit će im potrebne dvije godine.
Svažićeva je ocjena da je malo kompleksnije privući kapital iz Kine nego iz neke druge zemlje, a pritom misli da je tu bitna politička konstelacija. Važnim stoga smatra što je Hrvatska 2016. godine u Rigi, na sastanku kineske inicijative za istočnu i srednju Europu 16+1, potpisala s Kinom Memorandum o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova te što je sada sklopljen ugovor o gradnji Pelješkog mosta. Uostalom, kad je potpredsjednica Vlade Martina Dalić potpisala memorandum, naglasila je da se time stvara okvir za dolazak kineskih ulagača, “posebno u one dijelove hrvatskoga gospodarstva gdje sredstva iz europskih fondova nisu u tolikoj mjeri planirana”.
Sporovi na sudu
Ni u Senju još nema radova s obzirom na to da se oko projekta vjetroparka vode sporovi na Trgovačkom sudu u Rijeci pa je prilično nejasno kako će se to ulaganje razvijati. Kako je, pak, u veljači objavila kineska agencija Xinhua, ugovorom je predviđeno dvije godine gradnje i 23 godine rada vjetroparka u koji će se uložiti 180 milijuna eura.
- Gradnja nije počela unatoč odobrenju hrvatske Vlade - pisala je tada Xinhua.
Početkom svibnja predstavnici tvrtke Norinco International (North China Industries Corporation) bili su u Senju, a u priopćenju se navodi da su prezentirali planove o ulaganju. Tako doznajemo da je predviđena snaga vjetroparka 156 megavata (39 turbina od 4 MW), a pokrivat će područje od 44,8 četvornih kilometara.
- Procijenjena je proizvodnja na godišnjoj razini 530 milijuna kWh, što će za proračune Grada Senja i Općine Brinje značiti znatna sredstva po osnovi vjetroenergetske rente ovisno o razmještaju turbina - objavljeno je na internetskim stranicama Grada Senja.
Kao konzultant pri preuzimanju radi globalna konzultanstka tvrtka Norton Rose Fulbright. Oni su, pak, u priopćenju dali širi kontekst za to kinesko ulaganje:
- Preuzimanjem i realizacijom ovog projekta Norinco International zauzima početnu poziciju za ulazak na tržište Europske unije, a zatim širenje i povećavanje tržišnog udjela unutar EU te za stjecanje referenci i iskustava u novom poslovnom okruženju. Ovaj projekt predstavlja izvrstan primjer aktivnosti pokrenutih inicijativom ‘Jedan pojas, jedan put’.
Kinezi su, dodaje se, najavili otvaranje tvrtke u Senju, a zainteresirani su i za daljnja ulaganja.