Sačuvajmo ovo nasljeđe za budućnost, UNESCO će uvijek biti uz vas, kazao je pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu Francesco Bandarin uručujući gradonačelniku Zadra Branku Dukiću povelju o upisu Zadra na popis svjetske kulturne baštine. Među uobičajenim kurtoaznim riječima upućenim gradu domaćinu, u kratkom Bandarinovom obraćanju dala se ipak naslutiti mogućnost još jednog prodora Zadra na UNESCO-vu listu...
Naime, Bandarin je u kontekstu "UNESCO nije završio svoj posao u Zadru", biranim riječima govorio o Crkvi sv. Donata spominjući ga kao "jednog od najcjenjenijih spomenika karolinške umjetnosti izvan područja karolinškog carstva". Je li bila riječ samo o kurtoaziji ili Zadar zaista ima pravo sanjati neki vid UNESCO-ve zaštite crkve koja je odavno postala jedan od identitetskih simbola grada?
Bandarin je u Zadru dva dana bio u društvu čovjeka bez kojega ni sadašnje uvrštenje gradskih bedema na popis zaštićene baštine ne bi bilo moguće, pa smo se za "dešifriranje" njegovih riječi obratili Miljenku Domijanu.
- Gospodin Bandarin je jednom već bio u Zadru, ali je tek sada imao priliku detaljno se upoznati sa svim što je uvršteno na UNESCO-vu listu. On je vrhunski stručnjak, bio je oduševljen sa svime što je vidio za svog boravka ovdje potvrđujući značaj Zadra i njegovih nevjerojatnih povijesnih struktura, kaže Miljenko Domijan.
Može li se iz podteksta njegovih riječi zaključiti da bi Zadar u budućnosti mogao kandidirati Crkvu sv. Donata za UNESCO-vu listu?
- Dajte da barem malo odahnemo od ovoga što se sada dogodilo sa zaštitom gradskih bedema. Ali, da, njegove riječi se mogu iščitati kao nagovještaj mogućnosti da za UNESCO-vu zaštitu u budućnosti ponudimo Donat kao pojedinačnu građevinu, zašto ne! Njegove riječi jesu kurtoazne, ali je to kurtoazija koja stoji!
Domijan podsjeća da je sv. Donat bio obuhvaćen prošlom, neuspjelom kandidaturom za uvrštenje na popis zaštićene svjetske baštine, ali ističe kako "Donat kao pojedinačna građevina u sklopu tada kandidiranog episkopalnog kompleksa naprosto strši svojom vrsnoćom, univerzalnom vrijednosti i izuzetnom arhitekturom ranog srednjeg vijeka" što mu zaista daje dobre izglede za "pojedinačnu kandidaturu". Pritom Domijan upozorava kako su u posljednje vrijeme UNESCO-u prihvatljivije multilateralne prijave kakva je i ova s kojom je Zadar sada prošao uvrštavajući gradske bedeme na popis zaštićene baštine.
Dakako, bude li Crkva sv. Donata kanidirana, prethodno će se morati probiti na pristupnu listu Ministarstva kulture na kojoj se trenutno nalazi 13 kulturnih dobara iz cijele zemlje, nakon čega bi se pokrenula izrada dosjea i započela dugotrajna procedura. Istina, cijeli bi postupak vjerojatno trajao nešto kraće, jer je ipak riječ o samo jednoj građevini o kojoj su zadarski stručnjaci, povjesničari umjetnosti i arheolozi, već napisali tomove knjiga.
ŠTO ĆE BITI S VRATIMA ZADRA?
Za svog boravka u Zadru, pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu upoznat je i s projektom "Vrata Zadra" kojega je, prenosi nam Miljenko Domijan, ocijenio jako poticajnim. Domijan podsjeća kako će Zadar ubuduće morati biti izuzetno obazriv sa svim novogradnjama, te da o svim zahvatim UNESCO mora biti informiran. Nakon toga UNESCO odlučuje hoće li i kako reagirati, zatražiti određene korekcije u planiranim zahvatima ili će ih u cijelosti prihvatiti. Odnosi se to, naravno, i na projekt "Vrata Zadra" koji se svojim većim dijelom praktično "naslanja" na sada zaštićene gradske bedeme.