E, sad je vrag odnio šalu. Ako smo do sada mogli govoriti o tome kako je prvi kvartal turističke godine poslovno gotovo zanemariv u prometu i prihodima koji čine tek 5 posto ukupnog utrška, pa će tako i gubici proistekli iz njega zbog pandemije koronavirusa biti minimalni, sada ulazimo u drugi kvartal poslovne godine koji u turizmu Hrvatske više nije ni nevažan ni zanemariv.
Ostanemo li bez turističkog prometa i prihoda u travnju, svibnju i lipnju, što se sada čini potpuno izvjesnim, to bi već moglo stvoriti pravu glavobolju i opću nelikvidnost svih u lancu ugostiteljsko-turističkih usluga u zemlji. Jer, to znači da ćemo ukupno izgubiti malo manje od 7 milijuna turista u prvoj polovici godine, a u tom razdoblju pravi se 27 posto turističkog prometa koji bi u normalnoj godini rezultirao s 2,7 milijardi eura prihoda od turizma. A koje su sada, po svoj prilici, izgubljene.
Izgubljeno je, dakle, najmanje 6,8 milijuna turističkih dolazaka i oko 26 milijuna noćenja gostiju, koliko ih je bilo lanjske godine u prvih šest mjeseci prema podacima eVisitora, od čega je 88 posto bilo u komercijalnim objektima s plaćenim boravkom i turističkom pristojbom.
Najveća šteta u hotelima
Najviše ih je bilo (40 posto) u hotelima, pa će tako hoteli biti i najveći gubitnici turističkog prometa u predsezoni jer bi mogli ostati bez 3,3 milijuna turista i više od 9 milijuna noćenja.
Ni obiteljski iznajmljivači neće proći „lišo“. Naime, oni su u prvih šest mjeseci lanjske godine imali 30 posto svih gostiju, pa su ugostili u prvom polugodištu 1,6 milijuna gostiju. U kampovima u Hrvatskoj u predsezoni je odsjedalo 20 posto gostiju pa će oni ostati bez oko 4,5 milijuna noćenja.
Ne treba biti pesimist da bi se zaključilo kako je svim uslugama vezanim za turistička kretanja u Hrvatskoj zvono za uzbunu već odavno zazvonilo. I to ne samo za prvu polovicu godine, nego i za glavni dio sezone. Jer, kakvo god da ovogodišnje turističko ljeto bude, neće biti ni izbliza ravno onome kakvo je – trebalo biti. A trebalo je biti jedno od najboljih.
Rezervacije su tako dobro počele stizati još u prosincu da su i hotelijeri i iznajmljivači zadovoljno trljali ruke. Neki su već imali popunjen kalendar za dobar dio godine u trenutku kada je korona, umjesto turista, počela putovati svijetom.
Virus je „sjeo“ u avione, hotele, agencije, restorane, apartmane i – ispraznio ih preko noći. I to ne samo za vrijeme dok traje epidemija, nego sve više i za ljetne odmore. Jer, kome je do putovanja u situaciji kad ne može iz kuće. A praktično cijela Europa, Amerika i Australija su u tom neturističkom režimu života.
Otkazuju se i srpanj, kolovoz...
- Ja se sada pripremam za neposlovanje, a i tu ima dosta posla. Rezervacije već odavno ne stižu, ali najviše brine to što se sada već otkazuju dolasci za lipanj, srpanj, kolovoz...
Sve što smo imali rezervirano sada se otkazuje i lanac problema koje će to proizvesti je golem. Ne radi se tu samo o smještaju i obiteljskim iznajmljivačima. Radi se o majstorskim poslovima koji su već bili ugovoreni, o renoviranjima, investicijama koje su sada zaustavljene. A gdje su izleti, ugostitelji, agencije, prijevoznici, vodiči, vozači, taksisti, svi bi oni imali zaradu od gosta koji stiže, a sada svi ostaju bez posla –rezignirano će uvijek optimistična Martina Nimac Kalcina, koja predstavlja tisuće obiteljskih iznajmljivača na čelu njihove udruge pri HGK.
Prvih se mjeseci govorilo o složenoj situaciji za turizam koja će proći do Uskrsa, pa je postalo jasno da se stvari neće smiriti ni do 1. svibnja, a sada je bjelodano da će i u najboljem scenariju gosti možda početi stizati u ozbiljnijim brojevima tek u srpnju. S tim su se pomirili i hotelijeri jer znaju da kada pandemija stane, treba barem još mjesec dana da se stvari počnu vraćati u neke normalne kolosijeke, a to je onda već ljeto. Uskrs i prvosvibanjski praznici već su otpisani u turističkom smislu.
A kroz mjere Vlade RH za pomoć u spašavanju radnih mjesta u turizmu, ali i odgodi plaćanja turističke članarine i turističke pristojbe za tri plus tri mjeseca, izgubit će se oko milijarda kuna, koliko se naplati na osnovi tih dviju stavki godišnje, ocijenio je ministar turizma Gari Cappelli.
O kolikim gubicima će se raditi samo zbog neuplovljavanja velikih kruzera u luke Dubrovnika, Splita i Zadra, teško je govoriti.
No, već sada se zna da će temeljem toga samo Dubrovnik izgubiti oko 800 tisuća kruzerskih putnika, a Split oko 300 tisuća njih.
Pa, iako su svi godinama „grintali“ kako od tih gostiju nitko ništa ne zarađuje, sada je lanac onih koji su pogođeni zbog toga sve duži. Pa su tako pred stečajem agencije koje prodaju izlete tim gostima koji su sada svi otkazani, pa autobuseri koji ih voze, vozači, turistički vodiči, ugostitelji kod kojih su odlazili na ručkove. Prihoda od njih neće imati ni muzeji, nacionalni parkovi, galerije... O prihodima lučkih i administrativnih vlasti da se i ne govori.
- Nitko više u turizmu ne očekuje normalnu poslovnu godinu, to je više nego jasno. Treba biti stvarno lud da misliš kako ćeš u ovoj godini nešto zaraditi. Sada treba samo preživjeti sa što manje ožiljaka, pokušati zadržati ljude i partnere. A nije lako, jer nama su već akontirani izleti, obilasci, aranžmani i dio tih sredstava smo potrošili, uplatili partnerima i sada ih ne možemo vratiti. Zato bi nas jeftini krediti trebali izvući iz nelikvidnosti da budemo spremni kada konačno počnemo ponovno raditi - kaže nam vlasnica turističke agencije.
Ove godine nema zarade
Ni u promociji turizma se trenutno ništa ne događa i tako će biti sve dok se ne procijeni da je došao trenutak da se ponovno pošalje poruka o Hrvatskoj kao sigurnoj i privlačnoj zemlji za odmor. Sada bi, kažu znalci, svaka promidžba bila čisto bacanje novca kojega ionako nema i neće ga biti u planiranim iznosima. Naime, mjerama Vlade RH koja je odgodila plaćanje turističke pristojbe i članarine za najmanje tri mjeseca, u pitanje će biti dovedeno poslovanje i planovi rada više od 300 turističkih zajednica koje izravno svoj proračun pune pristojbom i članarinom koje do daljnjega neće biti.
Gledajući po turističkom prometu koji su uobičajeno imale u prvoj polovici godine, najviše će izgubiti Istra, koja je sama radila trećinu predsezonskog turističkog prometa sa 7,6 milijuna noćenja, dok je na drugom mjestu Splitsko-dalmatinska županija s 4,6 milijuna noćenja pa Kvarner koji bi mogao izgubiti 4,2 milijuna noćenja. Od gradova će najveće minuse zbog predsezonskoga gubitka gostiju i potrošnje od njih imati Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Poreč i Split.
Nitko neće biti pošteđen
No, kako sada izgleda situacija, nitko neće ostati neokrznut jer naši najbrojniji gosti dolazili su u predsezoni upravo iz zemalja najteže pogođenih pandemijom – Njemačke, Austrije, Slovenije, Francuske pa će sigurno potrajati do vremena kada će im ponovno putovanja biti na dnevnom redu.