Više od dva desetljeća pravosudne bitke i šest različitih presuda trebalo je ‘Lazarovim nasljednicima‘ da riješe svoje muke vezane uz 12.227 četvornih metara veliko zemljište u Murvici kraj Zadra gdje su sve do Domovinskog rata živjeli nakon čega su im kuće minirane i spaljene. Općina Poličnik 1996. godine uklonila je ostatke i uknjižila se na teren i potom ga prodala trećim osobama.
Još 2002. ‘Lazarovi nasljednici‘ - Draganja Datković, Dušan Opačić, Ilija Opačić i Mile Opačić podnijeli su protiv Općine Poličnik tužbu u kojoj su zatražili utvrđenje prava vlasništva i odštetu jer se dijelovi matične nekretnine više nisu mogli vratiti u prijašnje stanje, s obzirom da su u posjed stupile druge osobe. Tijekom postupka preminula je Draganja Datković, a postupak su iza nje preuzeli njezin suprug Ante Datković i djeca Mirjana, Predrag i Boris Datković.
Predmet spora je bio zahtjev za isplatom naknade nastale tužiteljima zbog prodaje dijela nekretnine u površini od 12227 m2 trećim osobama, koju su tužitelji naslijedili od prednika Lazara Opačića pokojnog Ilije, a on dodjelom u vlasništvo na temelju pravomoćnog rješenja Narodnog odbora Kotara Zadar od 21. siječnja 1957.
Riječ je o zemljištu neposredno uz magistralu, preko puta današnjeg "Metroa" i gdje su bile sagrađene tri kuće i jedan nedovršeni gospodarski objekt.
- Svi su znali za naše kuće u Murvici. Takvih nigdje bilo nije u okolici. Naša je zemlja bila velika tri fudbalska igrališta, u kućama smo primali turiste. Sada nemamo ništa više. Kuće su pretvorene u prah, zemlja rasprodana na 13 dijelova, a država od nas traži milijune za sudske troškove. Zašto? - zapitao se tijekom borbe za zemljište Dušan Opačić, jedan od Lazarovih nasljednika, ne vjerujući u što se pretvorila borba za ono što su kao obitelj imali od 1957. godine
Čak 21 godinu od podizanja tužbe Županijski sud u Zadru donio je pravomoćnu presudu u kojoj im je djelomično potvrdio, a djelomično preinačio presudu Općinskog suda u Zadru iz 2021. u kojoj im je odbijen tužbeni zahtjev za isplatom 6,2 milijuna kuna. Predsjednica Sudskog vijeća Županijskog suda u Zadru sutkinja Sanja Prosenica donijela je presudu kojom im Općina Poličnik sada mora platiti duplo manje - iznos od 405.700,44 eura sa zakonskom zateznom kamatom, te parnični trošak od 119.242,18 eura.
- Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan. Također smatra da iz činjeničnog supstrata tužbe proizlazi da su tužitelji dokazali da su predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem, a njihov prednik pok. Lazar Opačić pok. Ilije uzurpacijom odnosno pravomoćnim rješenjem Komisije za uzurpacije od 21. siječnja 1957. i to upravo zemljišta koje su tužitelji pokazali prilikom očevida na licu mjesta, što su u postupku potvrdili i saslušani svjedoci Vlado Opačić, Milorad Prostran, Ljubomir Kalanj i Željko Opačić – navodi se u obrazloženju presude Županijskog suda u zadru te se dodaje kako je u ovom slučaju riječ o originarnom načinu stjecanja prava vlasništva, što znači da se pravo vlasništva steklo u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki, a uknjižba takvog prava vlasništva predstavlja samo deklaraciju.
Unatoč zaključku da su tužitelji stekli vlasništvo zemljišta, Općinski sud u Zadru je ranije zaključio da nisu dokazali da je Općina Poličnik, kada je prodala nekretninu trećim osobama, znala da oni polažu pravo vlasništva. Sud je to obrazložio činjenicom da ni njihov prednik Lazar Opačić nije evidentirao svoj posjed, a oni sami se nisu se obraćali Općini radi zaštite svojih prava osobno ili putem punomoćnika iz reda odvjetnika, iako su znali da izvodi radove na njihovoj nekretnini.
Sud je zaključio kako su radovi izvođeni najranije krajem 1998. kada je situacija u Hrvatskoj bila takva da se, unatoč tvrdnjama tužitelja, moglo reagirati, jer je od završetka Domovinskog rata prošlo više godina, a posebice stoga što je sada pokojna Dragica Datković ostala živjeti u Zadru, pa joj je to moglo biti poznato.
Županijski sud u Zadru je, međutim, ipak zaključio kako se u ovom slučaju radi o pribavljaju imovine bez pravne osnove, ali ne na protupravan način, nego na neopravdani način (jer nema valjane pravne osnove temeljem koje je došlo do pribavljanja imovine tužitelja od strane tuženice).
- Svako stjecanje do kojeg je došlo bez pravom priznate osnove nije osnovano, stoga se onaj čija se imovina tako povećala neosnovano ili bezrazložno obogatio. Riječ je o stjecanju bez osnove i kada je u imovinu tuženika prešla imovina tužitelja, što je ovdje slučaj i u konkretnome ispunjene su činjenice uz koje pravo veže nastanak obveznog odnosa stjecanja bez pravne osnove- navodi se u obrazloženju presude sutkinje Prosenice.
Za atraktivno zemljište ‘Lazarovi‘ nasljednici prvom su tužbom 2002. tražili iznos od 3.056.750,00 kuna, a 2004. godine 4.890.500,00 kuna. Dvije godine kasnije preinačili su zahjtev u iznos od 9.771.420,90 kuna, a 2011. godine u 6.247.997,00 kuna pri čemu su i ostali.
Sud je, međutim, odlučio kako je njihov zahtjev za isplatom iznosa većeg od 3.056.750,00 kuna koliko su tražili prije 21 godinu zastario jer je od toga prošlo pet godina.,
- Rok zastare počinje teći od dana stjecanja bez osnove. Ugovori o kupoprodaji koje je tuženica zaključila s trećim osobama zaključeni su u rujnu odnosno listopadu 1999. i od tog se vremena računa petogodišnji zastarni rok. Kraj činjenice da su tužitelji tužbeni zahtjev postavili u tužbi od 6. studenoga 2002. zahtijevajući isplatu iznosa od 3.056.750,00 kn, a potom tek podneskom od 9. prosinca 2004. iznos od 4.890.800,00 kn (l.s. 93), dakle, protekom više od pet godina od dana stečenog bez osnove, pa je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa većem od onog zatraženog u tužbi (3.056.750,00 kn) zastario – navodi se u obrazloženju.
Općina Poličnik je pak nekretnine nastale od njihovog zemljišta prodala "Magazinu d.o.o." 7. listopada 1999., Tomi Prorokoviću 30. rujna 1999., Nedjeljku Suraću 30. rujna 1999., "Elektro Martinu" 30. rujna 1999., Doloris Baričević 30. rujna 1999., koji su se upisali kao vlasnici u zemljišnoj knjizi suda prvog stupnja.