Prvi tjedan nove školske godine od 7. rujna za većinu će učenika, sudeći prema informacijama koje zasad dolaze iz obrazovnih ustanova, ipak početi u školskim klupama. Ondje gdje ne bude moguće osigurati razmak u učionicama između učenika te nastavnika od 1,5 metra (viši razredi osnovne škole), odnosno dva metra (srednje škole), svi će morati nositi maske.
Kada ni to ne bude moguće, prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja škole se mogu odlučiti za mješoviti, takozvani B model, "cijepanja" razrednog odjela na dvije skupine. Podsjetimo, to znači da će jedna skupina učenika nastavu pratiti u školi, a druga kod kuće online (na daljinu) te će se izmjenjivati prema modelu turnusa u trajanju od jednog tjedna ili režimu 3+2/2+3 dana.
Kako ni u najnovijim, proširenim uputama Ministarstva nije do kraja odgovoreno kako će se taj mješoviti model konkretno provoditi u smislu opterećenja za učitelje i nastavnike, hoće li oni morati dvostruko raditi, to jest prije podne održavati nastavu u učionicama za djecu u školi, a poslije podne to isto gradivo online za učenike kod kuće, pitali smo škole o primjeni tog modela oko kojeg niz upitnika imaju i učitelji i roditelji. Osim toga, ovih dana je Sindikat hrvatskih učitelja u otvorenom pismu obrazovnom ministru Radovanu Fuchsu među deset prioritetnih pitanja koje treba riješiti prije početka školske godine naveo upravo provedbu kombinacije nastave u školi i online nastave u višim razredima osnovnih škola te u srednjoj školi.
Pitanja bez odgovora
– S terena saznajemo da se mnoge škole neće odlučiti za tu opciju, mada nemaju potrebne prostorne kapacitete za osiguranje potrebnog razmaka, jer nemaju dovoljno informacija na temelju kojih bi mogli donijeti odluku. Kako nije moguće da se nastava s učenicima u razredu snima te da je istovremeno prate učenici kod kuće, mnoga pitanja ostala su neriješena. Zaduženja učitelja i struktura njihova radnog vremena su ostala velik problem, a zaposlenici koji rade na više škola su u posebno zahtjevnoj situaciji – upozoravaju iz SHU-a.
– Mješoviti model je krajnji model za one koji nemaju drugih mogućnosti, a prema našim informacijama, većina srednjih škola u kojima nije moguće osigurati potreban razmak odlučila se za nošenje maski. Kako saznajemo, postoji i dio škola koji se odlučio za kombinirani model, a koji će moći osigurati istovremeno praćenje nastave u učionicama i putem live-streama za djecu kod kuće. Ipak, napominjem, svaka škola odlučuje za sebe – kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Prošle godine, dodaje, jedan od najvećih izazova za nastavnike u online nastavi bilo je vrednovanje i ocjenjivanje, pa bi stoga bilo svakako poželjno da se taj dio provodi dok su djeca u školskim učionicama, ili ako je riječ o online nastavi, u realnom vremenu putem videolinka, ZOOM-a, Skypea i drugih sličnih alata.
Za kombinirani/mješoviti model dijeljenja razrednih odjela odlučila se, primjerice, zadarska Strukovna škola Vice Vlatkovića koja broji 620 učenika, od kojih su 61 posto putnici, a školsku zgradu dijele s Tehničkom školom.
– Kada naši učenici-putnici krenu u 7 sati ujutro iz svog mjesta autobusom u Zadar morat će staviti maske, jednako kao i u gradskim autobusima. Ako bi maske još morali nositi u školi te opet na povratku kućama, ta djeca od 7 do 15 sati ne bi skidala maske s lica. Tu je i pitanje kako bi nastavnici pet-šest sati nastave predavali pod maskama – kaže ravnatelj te škole Tihomir Tomčić. Sve u svemu, kad se tako organiziraju, u školi istovremeno ne bi trebalo biti više od 220 učenika, a u učionicama njih između sedam i 11 i to na propisanoj udaljenosti od dva metra, bez maski.