- Zašto ja ne mogu dobiti vez u luci Pag iako imam registriranu gospodarsku djelatnost za svoju brodicu (ribolov), a neki imaju vez iako se ne bave nikakvom djelatnošću, pa čak niti nemaju prijavljeno boravište u Pagu – pita se Veljko Pernar iz Paga.
Zapravo ne pita nas već Županijsku lučku upravu, a i, kako pojašnjava, ne radi se o njegovu brodu, već o brodici njegovog sina Paula Pernara koji pomoću nje obavlja njihov zajednički obiteljski ribolovni biznis.
- Prema zakonskim odredbama, domaćin koji ima prebivalište dobiva vez za ribarske brodove, turizam i druge djelatnosti. Gungula je nastala jer su vezove u luci Pag dobili ljudi koji nemaju tamo prebivalište i to na toj ribarskoj rivi koja je duga možda nekih 30-tak metara. Ja sam tamo vezivao naš brod, ali me tjeraju jer nisam dobio ugovor od njih. Tjeraju me da idem ća, bez obrazloženja. Ne samo ja, već i još nekolicinu u gradu Pagu. Jedan koji je tamo vezan kaže "ja sam to masno platio i neće me nitko maknuti"! A nema ni OPG ni prebavište niti išta drugo! Mislim da se radi o sumnjivim radnjama u Pagu što se tiče porta. Meni su rekli da sam došao "kao padobranac" tamo i da mi brod nije adekvatan za taj prostor? A to je ribarski brod kao i svi drugi, dužine 9,5 metara. Možda ima veze i što sam vijećnik HDZ-a grada Paga, a na vlasti je MODEST, pa za mene vrijede druga pravila? Zanima me zašto ja nisam dobio ugovor i vez, a imam uredno prijavljeno prebivalište u Pagu. Vez inače košta stotinu kuna po metru broda godišnje, za ribarski obrt čak i pola toga iznosa, pa je možda i to razlog što za vezovima postoji tolika jagma, ali ne može se nečija gospodarska djelatnost na ovakav način ugrožavati – izričit je Pernar.
Odgovor smo potražili u Županijskoj lučkoj upravi, kod ravnatelja Davora Škibole.
Nakon tridesetak godina počelo je uvođenje reda u luke, odnosno popisivanje vezova te potpisivanje ugovora s vlasnicima brodica o korištenju stalnog veza u lukama otvorenim za javni promet kojima upravlja Županijska lučka uprava Zadar. Županijska lučka uprava upravlja sa 114 luka otvorenih za javni promet na podučju Zadarske županije, koje trenutno broje oko 10.000 vezova, a u protekle tri godine, Županijska lučka uprava Zadar investirala je u luku Pag 7 milijuna kuna. Kroz realizirane investicije produbljeno je morsko dno lučkog područja luke Pag, sanirana je obala, postavljena su dva plutajuća gata i postavljen je sidreni sustav za privez brodica kazao je Škibola i obrazložio način dobivanja vezova.
- Nakon realiziranih investicija u luci Pag, Županijska lučka uprava objavila je javni poziv putem svoje mrežne stranice te putem oglasa u lokalnom tisku dana 6. svibnja 2019. godine, te su zainteresirani vlasnici brodica mogli podnijeti svoje zahtjeve za dobivanje ugovora o stalnom vezu u roku trideset dana od dana objave Poziva. Sukladno čl.5. Pravilnika o načinu održavanju reda u luci i uvjetima korištenja luke na području Županijske lučke uprave određeno je da prvenstvo na dobivanje veza imaju vlasnici brodova i brodica koji imaju prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave, kada su upisani na području nadležne ispostave lučke kapetanije nadležne za tu luku, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti, posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika, vlasnici brodica koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, kada je brodica upisana na području nadležne ispostave lučke kapetanije nadležne za tu luku, u svrhu sporta i razonode, kao i vlasnici brodica koji pretežno borave na tom području i upisane su na području nadležne ispostave lučke kapetanije nadležne za tu luku.
Člankom 7. Pravilnika određeno je da je korisnik stalnog veza dužan uz zahtjev za dobivanjem ugovora o stalnom vezu na komunalnom dijelu luke dostaviti osobnu iskaznicu, odnosno izvod iz sudskog registra za pravne osobe ili obrtnicu, te povlasticu o obavljanju gospodarskog ribolova (za ribarska plovila), dokaz o vlasništvu broda/brodice (valjana plovidbena dozvola nadležne lučke kapetanije odnosno teritorijalno najbliže njene ispostave, odnosno upisni list), kazao je Škibola te odgovorio i na Pernarove prozivke za neregularnost dodjele vezova:
- Prilikom dodjele ugovora o stalnom vezu u svim lukama kojima upravlja Županijska lučka uprava Zadar, osim kriterija koji su propisani Pravilnikom, vodi se računa da se ugovori o korištenju stalnog veza dodjele vlasnicima brodica koji su koristili luku prije same objave Poziva, pod uvjetom da ispunjavaju jedan od kriterija propisanih Pravilnikom. Prije same objave Poziva na dostavu zahtjeva za dodjelu ugovora o korištenju stalnog veza u luci Pag, lučki nadzornici Županijske lučke uprave Zadar obavili su više nadzora u kojima su popisivali brodice koje se nalaze u predmetnoj luci. Plovilo registarske oznake 375 PG u vlasništvu gosp. Paula Pernara je prvi put zatečeno u luci Pag tek u listopadu 2019. godine, odnosno pet mjeseci nakon objave Poziva. Dozvolite da napomenemo kako je brodica gosp. Pernara zatečena u prethodnim nadzorima lučkih nadzornika Županijske lučke uprave Zadar u luci Privlaka na vezu za koje nije imalo reguliran status ugovorom o stalnom vezu. Iz prethodno navedenog činjeničnog stanja proizlazi da brodica u vlasništvu gosp. Pernara nikad nije koristila vez u luci Pag. Također, detaljnijim uvidom u predanu dokumentaciju gosp. Pernara, utvrđeno je kako plovilo registarske oznake 375 PG nema valjanu plovidbenu dozvolu, odnosno da je istekla 4. travnja 2019. godine, a čime nije zadovoljen uvjet iz članka 7. Pravilnika, kazao je Škibola, te zaključio:
- Slijedom svih prethodno navedenih okolnosti i činjeničnog stanja, Županijska lučka uprava Zadar nije mogla dodijeliti gosp. Paulu Pernaru ugovor o korištenju stalnog veza jer bi to bilo u suprotnosti sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i svih podzakonskih propisa.