Konačne rezultate pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti u 2016. godini, Državni zavod za statistiku (DZS) će, kako je najavljeno, objaviti u rujnu, no prvi rezultati pokazuju da je gotovo trećina stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
U ukupnoj populaciji takvih je osoba 28,5 posto ili oko 1,18 milijuna stanovnika. Ovi pokazatelji o siromaštvu temelje se na anketi o dohotku stanovništva, a uzima se u obzir raspoloživi dohodak i broj članova u kućanstvu te distribucija dohotka unutar populacije.
Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva, a to je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Ispod 1100 kuna po glavi
Kako pojašnjavaju u DZS-u, ta stopa ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Prema prvim rezultatima stopa rizika od siromaštva u 2016. godini iznosi 19,5 posto, dok je primjerice u 2015. godini iznosila 20 posto, a u 2014. godini 19,4 posto.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u prošloj godini iznosio je 25.470 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 53.487 kuna.
U prethodnoj 2015. godini taj prag za jednočlano kućanstvo bio je 25.000 kuna na godinu (u 2014. godini 23.760 kuna), a za četveročlano 52.500 kuna (u 2014. godini 49.896 kuna).
To bi značilo da je lani više od 810.000 osoba raspolagalo s godišnjim ekvivalentnim dohotkom koji je bio niži od 25.470 kuna.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da u pravilu najveću stopu rizika od siromaštva imaju osobe u dobi od 65 i više godina i u toj dobnoj skupini su ugroženije žene. Razumljivo, stopa rizika od siromaštva najmanja je za zaposlene osobe, a prema statusu aktivnosti u 2015. godini za nezaposlene osobe iznosila je 42,8 posto, a umirovljenike 22,1 posto.
Što se tiče stope rizika od siromaštva prema tipu kućanstva, dok čekamo konačne rezultate za 2016. godinu, vidljivo je iz onih u 2015. godini da su u kućanstvima bez djece najviše stope zabilježene u jednočlanim kućanstvima koje čine žene (41,1 posto) i onima koje čine osobe starije od 65 godina (40,4 posto).
U kućanstvima s uzdržavanom djecom najviše stope su u kućanstvima s dvije odrasle osobe i troje i više djece (34,1 posto) i u kućanstvima koju čine jedan roditelj i djeca (33,1 posto).
Problem i demografija
Prema najnovijim statističkim podacima, u 2016. godini je 12,9 posto osoba u teškoj materijalnoj oskudici, a ta materijalna deprivacija, kako je zovu, odnosi se na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava poput toga mogu li osobe priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima, mogu li priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora, mogu li priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu svaki drugi dan, kasne li s plaćanjem računa, spajaju li teško kraj s krajem...
Svi ovi pokazatelji govore o tome da ima još dosta posla u provedbi ekonomskih politika i strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014.-2020. kojima je cilj ojačati gospodarske aktivnosti i smanjiti socijalne nejednakosti.
Na ruku ne idu ni demografska kretanja, odnosno činjenica da Hrvatska broji sve manje stanovnika, što zbog manjeg prirodnog prirasta, što zbog iseljevanja. Prošle godine, prema prvim rezultatima DZS-a o kretanju stanovništva, prirodni prirast je u minusu od 14.005, dok je saldo migracije s inozemstvom minus 22.451. Više je umrlih nego živorođenih i više odseljenih nego doseljenih.