StoryEditorOCM
4 kantunaAFERA ZAPISNIK

USKOK odbacio kaznenu prijavu, Brković zatražio izuzeće Općinskog suda. Tko ne govori istinu, Šimić ili Škara? Grbić demantira Laburin "demantij"

Piše Ivica Nevešćanin
27. listopada 2023. - 20:32

Nastavlja se privatni rat Damira Brkovića protiv zadarskog državnog odvjetništva i Općinskog suda.

Nakon što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek odbila njegov zahtjev za izuzećem Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva u Zadru u predmetima zbog kojih mu se sudi na Općinskom sudu za prijevaru i sprječavanje dokazivanja, sada je i USKOK odbacio kaznenu prijavu koju je Brković podnio protiv zamjenice ODO-a Vanje Višković i drugih dužnosnika, optužujući ih da je nestanak sudskog zapisnika sa sjednice optužnog vijeća iz 2017., o čemu je Zadarski.hr pisao, posljedica pravosudne urote.

No čim je USKOK odbacio kaznenu prijavu, Brković je Županijskom sudu u Splitu podnio prijedlog za pokretanje istrage protiv Vanje Višković i drugih nepoznatih počinitelja ne bi li dokazao da je u pravu, odnosno da su zamjenica ODO-a u Zadru i njeni pomagači počinili teška kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti krivotvorenja isprava te djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Štoviše, na novom ročištu održanom 27. rujna na Općinskom sudu u Zadru kod sutkinje Jasne Barić Ančić, gdje se vodi postupak protiv njega za prijevaru i sprječavanje dokazivanja, Brković je podnio zahtjev za izuzećem zadarskog suda, odnosno za "prijenos mjesne nadležnosti”, a odluku o tome treba donijeti Visoki kazneni sud.

Brković tako nastavlja svoju strategiju odugovlačenja kaznenog postupka kako bi dobio na vremenu te postupak za prijevaru doveo do apsolutne zastare koja nastupa iduće godine. Očigledno ima dovoljno vremena i sredstava da izvodi raznorazne pravne manevre, ali i spremnosti da na njima ustraje jer nema namjere lako se predati u ovom nesvakidašnjem obračunu s utjecajnim pojedincima zadarskog pravosudnog establišmenta s kojima je, prije podizanja optužnice, godinama bio u prijateljskim odnosima. 

image

Damir Brković

Jure Miskovic/Cropix/Cropix

No vratimo se na kaznenu prijavu koju je Brković podnio USKOK-u, a koja mu je odbačena 30. lipnja ove godine. 

Brković je u njoj teretio Vanju Visković da je kao zamjenica Općinske državne odvjetnice u Zadru, u suradnji s nepoznatim počiniteljem s Općinskog suda u Zadru, zlouporabila i iskoristila svoj položaj na način da je uz pomoć nepoznatog počinitelja s Općinskog suda pribavila, a potom sudu, u kaznenom predmetu protiv njega, dostavila sudski zapisnik koja nikada nije bio potpisan od strane ovlaštenog suca i za koju je službenom bilješkom utvrđeno da ne postoji, iako je znala da se radi o lažnoj ispravi i time o nezakonitom dokazu. I sve to da je počinila s namjerom da „nepostojeći” zapisnik, koji je, tvrdi, pritom i krivotvoren, iskoristiti kao dokaz u kaznenom postupku na njegovu štetu.

Brković podsjeća da je 16. listopada 2017. pred Općinskim sudom u Zadru održana sjednica optužnog vijeća o kojoj je sastavljen zapisnik o vijećanju radi donošenja odluke o izdvajanju nezakonitih dokaza te potvrđivanju optužnice. Predsjednik vijeća bio je sudac Tomislav Šimić, a članovi suci Ivan Marković i Iva Lovrin, dok je zapisničarka bila Matea Klanac. Od stranaka su bili prisutni općinski državni odvjetnik Ivica Škara, okrivljenik Damir Brković, njegov branitelj Frane Grbić te sudski vještak Darko Labura.

Međutim, zapisnik sa te sjednice misteriozno je nestao, tvrdi Brković, on i njegovi odvjetnici nikada ga nisu dobili, pokušavao je doći do njega, ali ga nije bilo niti u spisu predmeta niti u sustavu e-Spis.

Skoro dvije godine nakon održane sporne sjednice održava se nova sjednica optužnog vijeća, no prethodno sudac Davor Dubravica, koji je dobio predmet u rad, izrađuje službenu bilješku od 25. siječnja 2019. u kojoj konstatira da zapisnika s ”fantomske" sjednice nema, a o postojanju spisa svjedoči samo troškovnik sudskog vještaka dr. Darka Labure. Sudac Dubravica djelomično prihvaća Brkovićev zahtjev za izuzećem nezakonitih dokaza i potvrđuje optužnicu te počinje suđenje. 

I tako se na ročištu 2022. godine, pet godina nakon što je nestao, odjednom se u rukama tužiteljice Visković pojavljuje izgubljeni zapisnik, ali, kako tvrdi Brković, izmijenjen i to na način da ne sadrži odgovore na pitanja kola je vještaku Darku Laburi na spornoj sjednici postavio sudac Tomislav Šimić, a koji su išli u prilog obrane, sve u konačnoj namjeri da takav ”krivotvoreni” zapisnik tužiteljstvo iskoristi kao dokaz u kaznenom postupku protiv njega. 

Nekoliko je ključnih točaka u Brkovićevoj kaznenoj prijavi kojima s USKOK bavio: zašto zapisnik sa sjednice nije unesen u e-Spis; kako se zapisnik, pet godina nakon održane sjednice, pošto je proglašen nepostojećim, pojavio u spisu 2022.; te je li taj novopronađeni zapisnik bio krivotvoren s namjerom da se Brkovića što lakše optuži, a sukladno tome i osudi.

image

Tomislav Šimić, sudac

Jure Miskovic/Cropix/Cropix

USKOK je najprije od Brkovića zatražio da prijavu dopuni pitanjima i odgovorima koja su bila postavljena vještaku na spornoj sjednici, a nisu završili u zapisniku te da objasni postojanje urote ili sprege među djelatnicima suda i državnog odvjetništva, s obzirom na njegovu tvrdnju da bi originalni zapisnik doveo do obustave kaznenog postupka, ističući činjenicu kako je „posebno zanimljivo da sudac koji je predsjedavao sjednicom optužnog vijeća završava na bolovanju te potom odlazi na drugi sud”.

USKOK je proveo izvide, izvršio uvid u sporne spise i u podatke iz sustava CTS (case tracking system), za praćenje kaznenih predmeta državnog odvjetništva, također je u sklopu izvida pribavio očitovanje osumnjičene Vanje Višković, te prikupljene obavijesti od suca Šimića, državnog odvjetnika Škare i Frane Grbića, tadašnjeg Brkovićevog branitelja, a danas savjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru. 

Sudac Šimić se svih detalja oko konkretnog predmeta nije mogao sjetiti, nije se mogao precizno izjasniti zašto zapisnika nema u e-Spisu, ali je priznao da je zbog količina predmeta i opterećenosti moguće došlo do nekakvog propusta, odnosno da je zaboravio konkretni zapisnik unijeti u e-Spis. Također se zbog protoka vremena nije mogao sjetiti je li zapisnik predan strankama odmah po završetku ročišta. „Pretpostavlja da nije jer mu je ostalo u sjećanju da su ga jedan zamjenik ili zamjenica ODO-a u Zadru naknadno kontaktirali i tražili da im se dostavi zapisnik putem elektroničke pošte što je i učinjeno”. Sjetio se da mu se s takvim traženjem nije obratio niti okrivljenik niti njegov branitelj, iako ih je imao trojicu.

Strankama po završetku ročišta zapisnik nije uručio iz vjerojatno nekog tehničkog razloga obzirom da im se znalo događati, objasnio je sudac Šimić, da se pokvari pisač i druga tehnika „pa pretpostavljam da je možda to razlog zbog čega zapisnik nije odmah uručen”.

Šimić je također izričito naveo da je u zapisnik unijeto sve što je tom prilikom rečeno na ročištu, pa tako i svi odgovori vještaka na postavljena pitanja.

Tadašnji zastupnik ODO-a Ivica Škara, a danas zamjenik županijskog državnog odvjetnika, naveo je, među ostalim, da na sjednici nije bilo pitanja prema vještaku odnosno odgovora vještaka koji bi po njegovom mišljenju išli u korist okrivljenika, a na poseban upit Uskokovih istražitelja odgovorio „da je kao zastupnik optužbe dobio primjerak zapisnika s te sjednice optužnog vijeća i taj primjerak nije bio potpisan jer stranke ne dobivaju potpisani primjerak zapisnika.” 

Sudac Šimić je dakle USKOK-u rekao da je zapisnik proslijedio ODO-u putem elektroničke pošte, a Škara je izjavio da je zapisnik dobio nakon sjednice optužnog vijeća. Tu očitu diskrepanciju u iskazima oko nestanka zapisnika USKOK međutim nje više propitivao, niti je doveo u pitanje vjerodostojnost iskaza Šimića i Škare.

image

Ivica Škara, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zadru

Jure Miskovic/Cropix

Nakon što je dobio zapisnik, Škara se, kako je rekao, vratio u svoj ured te je u elektronski sustav državnog odvjetništva CTS unio podatke o održanoj sjednica, ali ne i zapisnik. Konkretni zapisnik se nije uvezivao u spis predmeta ODO, dodao je, jer se tada postupalo na način da se spis uvezuje i numerira samo do optuženja. Rekao je da se zapisnik sa sporne sjednice cijelo vrijeme nalazio u omotu spisa te da se radilo o primjerku zapisnika kojeg je dobio kao stranka u postupku te se ne radi ni o kakvom falsifikatu ili izmišljenom zapisniku. Nije mogao precizno odgovoriti je li primjerak zapisnika uručen Brkoviću odnosno njegovom branitelju.

Frane Grbić, tadašnji Brkićev branitelj, a danas jedan od savjetnika u ODO Zadar, prigovarao je na spornoj sjednici pisanom nalazu i mišljenju vještaka Labure te je tražio da se njegov nalaz i mišljenje izdvoji iz spisa. Po završetku sjednice nije dobio primjerak zapisnika, ali je inzistirao da se u zapisnik unesu odgovori na njegova pitanja. Konkretnih pitanja i protupitanja koje je postavio Laburi nije se mogao sjetiti, osim što zna da su išla u smjeru da li je oštećenik mogao biti podložan utjecaju drugih osoba osim okrivljenog Brkovića. Koliko se sjeća vještak je odgovorio potvrdno, odnosno da je oštećenik mogao biti pod utjecajem i trećih osoba. 

Sjećao se da su pitanja Laburi postavljali sudac Šimić, sutkinja Lovrin i osumnjičenik Brković, ali se nije mogao sjetiti kako su pitanja konkretno glasila. Vještak je, koliko se sjeća, odgovarao na sva pitanja, a „odgovor vještaka na njegovo pitanje da je oštećenik mogao biti podložan utjecaju i drugih osoba po njemu je išao u korist njegovog branjenika no ne može se sjetiti da je bilo drugih takvih odgovora.”

Vanja Višković je u svom očitovanju odbacila sve optužbe da je namjerno krivotvorila ili prikrivala zapisnik sa sporne sjednice. Objasnila je da je na raspravi održanoj 26. svibnja 2022. u spis predala sporni zapisnik zato jer ga je pronašla u spisu, točnije na kraju spisa, medu podnescima koji nisu uvezani u spis predmeta. Radi se o predmetu koji ima oko 1500 listova, na čijem se dnu nalazio veći broj podnesaka koji nisu bili uvezani i numerirani, a nakon toga je taj zapisnik 26. svibnja 2022. uvezan i numeriran kao list spisa broj 1419, objasnila je istražiteljima USKOK-a.

USKOK je na koncu utvrdio da je „očito došlo do pogreške prilikom unosa zapisnika u eSpis” uz obrazloženje kako „nije neuobičajeno da se u radu svih tijela državne vlasti, pa tako i sudova, pojavljuju situacije gubitka dijelova, pa čak i cijelih spisa predmeta, zbog čega odredbe Sudskog poslovnika i predviđaju postupak obnavljanja spisa”. Obnovu spisa, međutim, sud nije nikada proveo.

USKOK je također zaključio da Brković, osim činjenice da zapisnik ne postoji u spisu predmeta, nije iznio nikakve druge činjenice ili podatke koji bi makar s osnovom sumnje ukazivali na počinjenje kaznenih djela, a kamoli činjenice koje bi ukazivale na da bi ta djela počinila sama Vanja Višković ili na nečiji poticaj ili uz njenu pomoć. Takve činjenice nisu utvrđene ni provedenim izvidima, naprotiv, činjenice prikupljene od suca Šimića ukazuju da izgledno došlo do propusta prilikom unošenja zapisnika u e-Spis, no to nije napravljeno, smatra USKOK, s namjerom odnosno u cilju da se protiv Brkovića donese osuđujuća presuda, jer odluku o tome donosi raspravni sud i to na temelju dokaza koji su izvedeni pred sudom na neposrednoj raspravi, a ne na temelju sadržaja zapisnika sjednice optužnog vijeća.

image

Frane Grbić, bivši odvjetnik, danas sajvjetnik u ODO Zadar

Jure Miskovic/Cropix/Cropix

Prema USKOK-u, sporni zapisnik sadrži zapravo kombinaciju konstatiranja i pitanja branitelja odnosno okrivljenog te odgovore vještaka na ta pitanja, bez prethodnog navođenja konkretnog pitanja, što je uobičajeno u sudskoj praksi.

„Kad se taj sadržaj spornog zapisnika dovede u svezu s obavijestima koje su dali Ivica Škara i Frane Grbić proizlazi da pitanja i odgovori vještaka u spornom zapisniku u cijelosti odgovaraju pitanjima odnosno odgovorima koji su vještaku postavljeni tijekom sjednice optužnog vijeća. (...)  Naime, Škara i Grbić suglasno navode da je vještak Labura u cijelosti ostao pri svom pisanom nalazu i mišljenju te da nije bilo odgovora vještaka na postavljena mu pitanja koja bi bila u kontradikciji s tim nalazom i mišljenjem što je u skladu s onim što se navodi u spornom zapisniku.” navod USKOK i dodaje: 

„Tako Frane Grbić u svojoj izjavi navodi da je vještak odgovarao na sva postavljena mu pitanja i da su ti odgovori više bili kao nadopuna nalaza, a da je on vještaku postavio pitanje da li je oštećenik mogao biti podložan utjecaju i drugih osoba. Ovi navodi Frane Grbića u skladu su sa sadržajem spornog zapisnika u kojem se konstatira pitanje branitelja, je li oštećenik mogao biti podložan i nekim drugim osobama s obzirom na njegove crte ličnosti osim okrivljenika te odgovor vještaka da je mogao biti podložan utjecaju drugih osoba, s obzirom na njegovu patološku sugestibilnost".

Grbić je također izjavio da su, osim njega, vještaku pitanja postavili predsjednik optužnog vijeća Tomislav Šimić i sutkinja Iva Lovrin, čijih se konkretnih pitanja nije mogao sjetiti, ali se izjasnio da su se ticala ubrojivosti odnosno psihičkog stanja oštećenika, što je u skladu sa sadržajem spornog zapisnika.

„Slijedom svega navedenog, imajući u vidu konfuzne i kontradiktorne kao i općenite navode podnositelja, koji nisu ničim potkrijepljeni jer podnositelj ne iznosi konkretne i provjerljive podatke koji bi ukazivali na osnovanost njegovih navoda, zatim da provedenim izvidima ti navodi nisu potvrđeni, to se ne može s potrebitim stupnjem osnovane sumnje zaključiti da bi osumnjičena Vanja Visković, a niti nepoznata osoba, na način kako se to tereti kaznenom prijavom, počinila prijavljena, a niti neka druga kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, pa je temeljem članka 206. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku, kaznenu prijavu valjalo odbaciti.” zaključuje na kraju zamjenik ravnatelja USKOK-a Mario Grubišić.  

Ili sudac Šimić ili tužitelj Škara ne govore istinu, ali USKOK to ne zanima. Zašto?

U prijedlogu za prenošenje nadležnosti Općinskog suda u Zadru, kao i u prijedlogu za pokretanje istrage protiv Vanje Višković i drugih nepoznatih počinitelja kojeg je Brković podnio Županijskom sudu u Splitu, odvjetnik Branko Šerić navodi kako je „suvišno naglašavati da se ovdje radi o kaznenom djelu koji je posljedica urote i organiziranog djelovanja većeg broja počinitelja iz pravosudnog aparata, jer je izvjesno da ovakav manevar (nestanak spisa, nestanak sudskog zapisnika, njegovo nepotpisivanje i nedostavljanje akterima sudskog postupka, kako bi se kasnije isti izmijenio u svom sadržaju i prilagodio postupku radi donošenja osuđujuće odluke i kojom ispravom raspolaže Općinsko državno odvjetništvo, a ne sud kao autor isprave), predstavlja ne samo teško kršenje ljudskih i ustavnih prava oštećenika, već i organizirano kriminalno djelovanje određenog broja nepoznatih počinitelja, s jedinim ciljem da se neovisno o dokazima u spisu protiv oštećenika donese osuđujuća presuda."

Podsjeća, nadalje, da sud nije, nakon što je utvrdio nestanak zapisnika sa sjednice koja se održala, po službenoj dužnosti pokrenuo postupak obnavljanja spisa odnosno dijela spisa.

"Dakle - nastavlja odvjetnik Šerić - ostaje dvojbeno iz kojeg razloga zamjenica Općinskog državnog odvjetništva u Zadru Vanja Višković ulaže „zapisnik“ neposredno u spis, a ne predlaže predsjedniku Općinskog suda u Zadru da postupi sukladno imperativnim odredbama Zakona o kaznenom postupku i Sudskog poslovnika, da donese rješenje kojim se pokreće postupak obnavljanja spisa, a s obzirom da je nesporno da se zapisnik o tijeku sjednice optužnog vijeća održane 16. listopada 2017. godine ne nalazi u spisu predmeta Općinskog suda u Zadru niti u sustavu e-Spis."

Šerić potom kroz seriju pitanja iznosi "tešku artiljeriju" na koju ni USKOK nije ponudio odgovore:

"Ono što pobuđuje dodatnu sumnju da se ozbiljno manipuliralo sa sudskim zapisnikom, a o čemu tijelo koje je odbacilo prijavu nije zauzelo nikakav stav je kontradiktornost u iskazima suca Šimića i zamjenika Škare, jer sudac Šimić koji je predsjedao optužnim vijećem od 16. listopada 2017. godine ističe da je naknadno poslao zapisnik e-mailom, a zamjenik Općinskog državnog odvjetništva u Zadru Ivica Škara tvrdi da je odmah dobio taj zapisnik, pa je razvidno da netko ne govori istinu. 

Ovdje se postavlja i niz dodatnih pitanja kojima nadležno tijelo očigledno nije imalo namjeru pokloniti dužnu pažnju, primjerice:

- Ako je sudac Šimić iskazao da je zapisnik poslao e-mailom nameće se logično pitanje zašto onda sudac Šimić nije unio zapisnik u e-Spis?

- Zašto sudac Šimić čuva sudske akte među svojim privatnim dokumentima umjesto da isti ubaci u e-Spis i otpremi strankama?

- Ako je sudac Šimić još godinu dana radio kao sudac u Zadru, što je nesporno, zašto sudac Šimić nije rekonstruirao zapisnik, ako ga nije imao, a ako ga je imao zašto ga nije unio u e-Spis, umjesto što ga je slao okolo prema potrebi? 

- Ako je sudac Šimić iskazao da je zapisnik poslao e-mailom zašto  zamjenik ODO Zadar Ivica Škara tvrdi da ga je uzeo sa sobom?

- Ako je zamjenik Škara uzeo zapisnik sa sobom, zašto ga sudac Šimić nije dao i drugoj strani u postupku i da li je to zato što druga strana nema jednaka prava u postupku? 

- Zašto od svih radnji koje su upisane na koricama spisa (tzv. upisnik radnji) nije upisana jedino radnja od 16. listopada 2017 godine?

- Da li je stvarno moguće da se dogode dvije slučajnosti, koje vremenski koincidiraju, a to je da nema zapisnika sa sjednice vijeća od 16. listopada 2017. godine i da se čak ni naknadno u korice spisa ne upiše sjednica vijeća od 16. listopada 2017. godine ili su te dvije slučajnosti dirigirane nečijim nalogom?

„Ovo su samo neka od dodatnih pitanja na koja nadležno tijelo nije ni pokušalo naći odgovor, a da ih je našlo došlo bi se i do zaključka da je počinjeno jedno ili više gore opisanih kaznenih djela i to od strane jedne ili većeg broja osoba unutar sustava.”

S obzirom na navedeno, predlaže se sucu istrage pribaviti spis Uskoka te saslušati podnositelja prijedloga Damira Brkovića, saslušati osumnjičenu Vanju Višković i sve ostale svjedoke navedene pod dokazima, a prije svih zapisničarku Mateu Klanac.

image

Branko Šerić, odvjetnik Damira Brkovića

Tom Dubravec/Cropix/Cropix

Frane Grbić demantira ”demantij” vještaka Darka Labure 

Nakon što je Zadarski.hr 8. lipnja objavio članak "USKOK istražuje nestanak zapisnika na zadarskom sudu u slučaju Brković: pod sumnjom su državni odvjetnici i suci! Urota ili se nekome pakira?", na njega je, gotovo mjesec dana kasnije, preko odvjetnika reagirao sudski vještak Darko Labura.

Labura je u svom ispravku istaknuo da "nije davao nikakve izjave koje bi išle u prilog optuženom Brkoviću, niti je isti davao ikakav iskaz koji bi išao u korist optuženom Brkoviću, niti je sudski vještak Darko Labura davao bilo kakve odgovore koji bi „značajno” ili na bilo koji drugi način išli u prilog optuženom Brkoviću".

"Iz objavljenog članka proizlazi da se sudskom vještaku Darku Laburi imputira da je pogodovao optuženom Brkoviću što je notorna neistina. Nalaz i mišljenje vještaka Darka Labure je ostao isti do dana današnjeg, te se nije mijenjao niti na sjednici optuženog vijeća Općinskog suda u Zadru koja je održana dana 16. listopada 2017. godine" navodi među ostalim Labura.

Takvo Laburino "kasno paljenje", gotovo mjesec dana nakon objave teksta, sugerira da potrebu za "demantijem" nije toliko imao on koliko možda neki drugi akteri koji pokušavaju sebe i javnost uvjeriti u bezgrešnost svojih postupaka, a zaposlenici su ureda državnog tužitelja. Laburin "ispravak" u tom kontekstu služi kao prilika da se relativizira odgovornost i razvodni priča u kojoj netko očito ne govori istinu. Na što, uostalom, upućuju iskazi samih protagonista koje su dali USKOK-u. Naime, iz iskaza tužitelja Škare i suca Šimića razvidno je da netko od njih ne govori istinu o "nestalom" zapisniku. Šimić tvrdi da je zapisnik proslijedio tužitelju putem elektronske pošte, a državni odvjetnik Škara tvrdi da ga je dobio nakon završene sjednice. 

Osim toga, iskaz bivšeg Brkićevog odvjetnika, a danas zaposlenika ODO-a u Zadru, Frane Grbića, demantira "demantij" vještaka Labure. Grbić lijepo kaže da je njemu kao Brkićevom branitelju išlo u prilog mišljenje vještaka da je na oštećenika mogla utjecati i neka treća osoba, a ne samo Brković, jer je oštećenik patološki sugestibilan. 

Isključivo u tom kontekstu smo i navodili da je Brković mogao imati korist od Laburinog vještačenja, a ne da je Labura vještačio u korist Brkovića, kako nam se pokušava imputirati. Očekujemo stoga da Labura sada ponovno reagira i demantira iskaz Frane Grbića kojeg je dao USKOK-u.

04. studeni 2024 14:22