StoryEditorOCM
4 kantunaBITKA ZA GLASAČE

U tijeku je još jedno 'povijesno prestrojavanje': pivar Karlo Starčević, vlasnik Ličanke i 'otac' Velebitskog piva, postaje novi lider desnice?

9. siječnja 2017. - 09:44
pivar

Nakon što je izjavio da ga je HDZ-ov dr. Darko Milinović pokrao na prošlim lokalnim izborima, "zajedno s predsjednicom gospićkog izbornog povjerenstva Tatjanom Radaković i drugom sutkinjom, Dubravkom Rudelić", vodeći lički pravaš, Karlo Starčević, poznatiji kao vlasnik Pivovare "Ličanka" i proizvođač među pivopijama omiljenog "Velebitskog piva", najavio je ovih dana svoju kandidaturu za predsjednika HSP-a na stranačkom izbornom saboru predviđenom za 25. veljače. Krajnji rok za podnošenje kandidatura je 18. siječnja, a Starčević je zasad jedini koji na nju i pretendira.

Još uvijek aktualni predsjednik HSP-a Daniel Srb je ionako još nakon zadnjih izbora, kad nijedna od brojnih pravaških opcija nije osvojila ni jedan mandat, najavio svoje povlačenje iz aktivnog bavljenja politikom. Uostalom, njegovi stranački kolege prenose kako se Srb ionako već dulje vrijeme žalio da mu bavljenje politikom "samo šteti u privatnim poslovima", a s obzirom na mizeran rejting, ovakva odluka je bila tek pitanje dana. Potpisivanje blagdanske čestitke dođe nešto kao njegov oproštaj od aktivne uloge u HSP-u.

Zalet za pokušaj još jednog povratka na scenu relevantnih političkih stranaka pravaši hvataju zadnjih dana – u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ogranci niču jedan za drugim (Sinj, Vrlika, Trogir, Podbablje, Zagvozd, slijede Okrug, Lećevica, otoci...), a dva dana prije Božića osnovana je podružnica Split, nakon čega je odmah održan i Županijski zbor na kojem je ustrojeno Županijsko vijeće HSP-a za Splitsko-dalmatinsku županiju.

Na mjesto predsjednika Županijskog vijeća izabran je Ivica Vladava Đovani, dosadašnji povjerenik, dok splitsku podružnicu predvodi Sunčana Cokarić. Zanimljivo je da su i jedno i drugo u međuvremenu svoju "pravu" pravašku opciju potražili i u HSP-u dr. Ante Starčević. No, čini se da su u međuvremenu pravaši općenito počeli shvaćati da razmrvljeni nemaju nikakve šanse, makar ne treba podcijeniti ni njihov dokazani talent da – sami sebi bitno srozaju izglede za ulazak u parlament, ne uspijevajući tako nikako "uzjahati" val jačanja desnih stranaka u Europi zadnjih godina.

HSP zato posljednjih tjedana radi na jačanju zajedničke pravaške platforme ujedinjenja s Hrvatskom čistom strankom prava (HČSP, kojem je odnedavno na čelu široj javnosti nepoznati zaprešićki branitelj Davor Trbuha) te s Autohtonom hrvatskom strankom prava (A-HSP) Dražena Keleminca.

Pregovara se, doznajemo, i s još nekim "manjim strankama", kao i s nekim poznatim pravašima u medijskoj sjeni, poput bivšeg šefa HSP-a Dobroslava Parage. Podsjetimo, HSP je na zadnje parlamentarne izbore izišao u koaliciji "Pomak", u kojoj su još bili i HČSP, Obiteljska stranka te Akcija za bolju Hrvatsku.

Suradnja sa HSP AS zasad ne dolazi u obzir jer njih smatraju "interesnom skupinom koja je ustvari postala produžena ruka HDZ-a".

"Pravaško ujedinjenje je nužno i zacrtano projektom Hrvatske stranke prava 'HSP Dom svih pravaša'. Taj projekt svakodnevno jača, i to povratkom starih članova i priljevom mladih te iznimno dobrom suradnjom s HČSP-om i A-HSP-om u jačanju pravaške platforme koja će, kada se za to stvore uvjeti, i završiti pravaškim ujedinjenjem.

Pod uvjetima prije svega podrazumijevam poštivanje sadašnjeg Zakona o političkim strankama, jer je neshvatljivo da Ministarstvo uprave u proteklih 25 godina, neovisno tko je ministar, dopušta registraciju stranaka istog ili sličnog imena, čime se krši taj isti Zakon, a svrha je da se inim tzv. pravaškim i tzv. seljačkim strankama uzdrmaju HSP i HSS koje su dvije najstarije stranke u Hrvatskoj i od stvaranja hrvatske države prijetnja onim strankama koje su se oglušile o hrvatski narod", kaže Vladava i dodaje kako je HSP u Splitsko-dalmatinskoj županiji bogatiji za 350 novih članova, što bi se trebalo nastaviti kako bi HSP dočekao spreman i lokalne izbore u 2017. godini.

"Interes hrvatskog naroda je pravaški moto. Svjedoci smo da je proteklih 25 godina moto bio interes pojedinaca kojima su se podredili interesi hrvatskog naroda. Nema napretka ni za jednu državu, pa tako ni za Hrvatsku, gdje su vlastiti interesi ispred i nauštrb vlastita naroda. Stabilnost državne vlasti se jedino može osigurati uz istinske pravaške tribune", kaže Vladava, nadajući se prvim rezultatima pravaškog "buđenja" već na predstojećim lokalnim izborima. Kaže da mu je dosta politiziranja i bavljenja prošlošću, da se treba baviti konkretnim razvojnim pitanjima i temama koje će "ostaviti ovu mladost u Hrvatskoj, da ne moraju ići po svijetu u potrazi za egzistencijom".

Budući da nanovo ujedinjeni pravaši drže da je "politika HDZ-a skrenula ulijevo", računaju i na članove vladajuće stranke nezadovoljne tim kursom, zbog čega su uostalom proteklih mjeseci kontaktirali i bivšeg HDZ-ovca, generala i saborskog zastupnika Željka Glasnovića, ne bi li ga privoljeli da stane na čelu ujedinjenih pravaških opcija. No, čini se da zasad Glasnović takvu mogućnost drži tek u debeloj rezervi.

lično vrijedi i za još jednu poželjnu akviziciju iz redova HDZ-a – naravno, misli se na bivšeg "Karamarkova ministra" dr. Zlatka Hasanbegovića. Među splitskim pravašima se šuška da bi im mogli pristupiti neki poznati gradski HDZ-ovci, pogotovo oni koji u Andri Krstuloviću Opari ne vide "pravog kandidata desne opcije" ili su možda nezadovoljni vlastitom pozicijom u stranci. Rade i na povratku bivših HSP-ovaca, danas nezavisnih vijećnika u više dalmatinskih gradova.

Kako god, bit će zanimljivo vidjeti mogu li se pravaši brzinski oporaviti od posljedica dugotrajnog vlastita političkog autizma, i mogu li odgovoriti iz svoga, poviješću često preopterećenog diskursa, na izazove današnjice. A u njoj "ustaše i partizani" ipak ne bi trebali biti glavna društvena tema. Naravno, kako sami pravaši kažu, to znači i nadilaženje razine "Facebook pravaštva". Reklo bi se, bit će zanimljivo vidjeti hoće li se uspjeti pomaknuti dalje od početnog bijelog polja.

 

 

Brzopotezni Vladava


 

Tko su zapravo HOS-ovci?

– HOS-ovci su ratnici i domoljubi, ljudi spremni na najveću žrtvu za domovinu. Žrtvovali su svoje živote za domovinu. Kroz Domovinski rat svojim djelom i ponašanjem nisu kršili ratna prava te nitko od njih nikada nije procesuiran. Bili su strah i trepet na svakoj bojišnici.

O spornom pozdravu, najpoznatijem po ustašama...

– Pozdrav "Za dom spremni" ugrađen je u temelje ove države, s njim se ginulo u Domovinskom ratu i nitko nema pravo rušiti hrvatske svetinje, pa tako i "Za dom spremni", koji je stari hrvatski pozdrav iz vremena Šubića i Zrinskog, a danas je nasušno potreban jer onaj koji ne brani interese svoga doma, svoje obitelji, a obitelj je temelj svake države, taj ne radi u interesu hrvatskog naroda i hrvatske države... Prekršajni sud u Kninu 22. prosinca 2011. donosi presudu koja glasi "pozdrav 'Za dom spremni' je poznat kroz cijelu hrvatsku povijest još od vremena Šubića i Zrinskog, te time ne predstavlja nikakvo tzv. ustaško obilježje kako mu se vjerojatno stavlja u teret".

O lustraciji...

– Temeljni problem u hrvatskom društvu je što nije provedena lustracija, kao u drugim zemljama koje su bile u tranziciji, te jugoslavenski kadrovi koji su u svim porama vlasti potkopavaju nacionalne interese hrvatskog naroda, što je i logično jer se za hrvatsku državu nisu borili.

O HDZ-u...

– Činjenica je da je politika HDZ-a skrenula ulijevo i smatram da je to samoubilački postupak koji će ih koštati jer oni bez desnice ne mogu stvarati zdravu državu... U proteklih 25 godina HDZ nije opravdao povjerenje hrvatskog naroda.

O stabilnosti aktualne vlasti...

– Nema tu stabilnosti jer se stabilnost ne dobiva dodvorničkom politikom, što prema Bruxellesu, što prema – vječnim, javnim ili tajnim – koalicijskim partnerima kao što je Pupovac i njegova stranka. Onaj koji misli biti državnik svog naroda ne samo da neće slušati diktate "izvana", nego neće dopustiti da dnevnopolitičke provokacije Srbije i pete kolone u Hrvatskoj diktiraju hrvatsku politiku, već će se okrenuti stvarnom rješavanju prije svega gospodarskih problema i egzistencije svojih građana. Koalicijski miks sigurno neće riješiti hrvatske goruće probleme jer im nije prioritet Hrvatska, nego pozicije vlasti.

Ivica Vladava Đovani (56) otac je troje odrasle djece, od lipnja 1991. bio je pripadnik tzv. škverskog bataljuna. Prošao je drnišku bojišnicu, dubrovačko ratište, bio je i ranjen...

Vladava je bio i pripadnik IX. bojne HOS-a "Rafael Vitez Boban", gdje je postao pomoćnik zapovjednika, a umirovljen je u studenome 1996. godine, nakon čega počinje i njegova politička aktivnost, dakako, u okviru pravaškog pokreta, poznatom po razjedinjenosti na niz stranaka i strančica.

Gotovo sve svoje objave na društvenim mrežama završava pozdravom "Za dom spremni".


 

23. studeni 2024 22:19