StoryEditorOCM
4 kantunaPIONIRSKI PROJEKT

U Smilčiću počela žetva najvećeg polja cannabis sative u Dalmaciji. Uzgajivač Mungos: S berbom kasnimo 50 dana jer smo naišli na previše problema...

Piše Matea Gugić Magaš
12. studenog 2020. - 15:35

Prva žetva industrijske konoplje u Dalmaciji počela je u četvrtak u Zadarskoj županiji točno u podne kad je veliki kombajn prešao preko visokih, osušenih stabljiki zasađenih na površini većoj od 15 hektara na području Smiličića. Bio je to početak završne faze pionirskog uzgoja cannabis sative posađene sredinom svibnja. Kako nam je rekao Goran Perović Mungos iz tvrtke „Spela”, pokretača ovog pilot-projekta, uzgojena količina dat će dvije i pol tone suhe tvari po hektaru, što je cijena od 7 do 10 kuna, ovisno o trenutnom stanju na tržištu. Uz državni poticaj od pet tisuća kuna po hektaru, ne čini se loše...

- Iako ovo danas pred vama izgleda idealno, vjerujte, imali smo jako puno problema tijekom trajanja ovog projekta. Nažalost, mi s ovom žetvom kasnimo više od 50 dana... – započeo je razočarano Mungos dodavši kako se ponajviše radilo o preprekama vezanim za zatvaranje financijske konstrukcije, ali i onih koje su se odnosile na tehničke probleme poput osiguravanja sušare, stroja za žetvu, specijalnog traktora velike snage, pa do nerazumno skupog priključka električne energije.

image
Jure Miskovic/Cropix

- Pošto se radi o ekološkoj proizvodnji za koju se koriste i ekološki pripravci u obliku ekološkog sjemena, gnojiva i slično, projekt je zahtijevao povećana financijska sredstva. Dio potrebnih novčanih sredstava osiguran je iz vlastitih izvora, a drugi dio sredstava osiguran je ugovorom o kooperaciji. Nedostajalo nam je novaca u završnom dijelu pripreme za žetvu, a i uletio je neplanirano visoki trošak za privremeni priključak trofazne električne energije. Da bi osigurali taj nedostatak, potražili smo moguće potencijalne ulagače za daljnja ulaganja, ne samo u proizvodnji sirovine, već i za visoko sofisticiranu preradu – pojasnio je Mungos, koji je u projekt ušao uz potporu županijske agencije za razvoj poljoprivrede AGRRA-e, te nastavio:

- Potencijalni ulagač se i pojavio i to u optimalnom roku da se kojim slučajem ne bi došlo u vremenski tjesnac za idealno vrijeme žetve. Od strane vlasnika industrijske konoplje gospodina Marija Lončara, ulagaču su izdana sva potrebna garancijska sredstva u vidu zadužnice. Bez objašnjenja, zavlači nas jedno duže vremensko razdoblje te u konačnici odustaje od dogovora da osigura potrebna sredstva – razočarano priča Munogos koji je zajedno sa svojim poslovnim partnerom Lončarom shvatio da i u ovom poslu vrijedi onda stara: „uzdaj se u se i u svoje kljuse“.

image
Jure Miskovic/Cropix

- I tako smo, s osjetnim zakašnjenjem od gotovo 50 dana, osigurali dodatna potrebna sredstva te započeli sa žetvom. Nažalost, ni tu nije bio kraj našim mukama: za privremeni priključak trofazne struje trebalo je platiti nerazumno visoku cifru. Za nepunih mjesec dana uporabe priključka trebali smo odvojiti čak petnaest do dvadeset tisuća kuna. Po pravilniku HEP-a tako visoki iznos ustvari je zakonski okvir za takav privremeni priključak. Ovim putem apeliram na Vladu Republike Hrvatske da se pozabave ovim problemom i da ovakve slučajeve tretiraju posebnim zakonom. Naravno u nemogućnosti u ovim uvjetima platiti tako visoku cijenu priključka, bili smo primorani iznajmiti odgovarajući generator. Uz sve poteškoće i porođajne muke projekt uzgoja industrijske konoplje u Zadarskoj županiji uspješno je priveden kraju. Dokazali smo da postoje mogućnosti za uzgoj industrijske konoplje na ovom području – zaključio je Mungos te pozvao druge poljoprivrednike da se odvaže na uzgoj i proizvodnju ove posebne biljke čija je iskoristivost i isplativost jako visoka.

image
Jure Miskovic/Cropix

Planovi Mungosa i partnera Lončara nakon prve godine uključuju proširenje uzgoja industrijske konoplje na državnom zemljištu površine nekoliko stotina pa i tisuća hektara, naravno ukoliko bude interesa među potencijalnim uzgajivačima jer otkup i plasman je osiguran.

Cjelokupnu proizvodnju konoplje iz Smilčića preuzet će poznati proizvođač industrijske konoplje Marko Cerjan koji će je jedan dio konoplje iskoristiti za ulje, a drugi kao dodatak prehrani. 

Što nakon žetve?

Poslije žetve biljka odlazi na sušenje u specijaliziranoj sušari gdje se suši dvadesetak sati u kontroliranim uvjetima pod temperaturom od 40 stupnjeva Cenzusa. 

Višestruko korisna biljka, koja spada u porodicu korova

U svijetu se od konoplje danas radi 35 tisuća proizvoda. Od ljudske prehrane do građevine. Njezina je iskoristivost sto posto. Uzgoj je u potpunosti ekološki, ne trebaju nikakva zaštitna sredstva, a njezino korijenje duboko prodire u zemlju, rahli tlo i izvlači iz nje teške metale. Ona je višestruko korisna biljka, a zapravo spada u porodicu korova. Sedamdesetih godina Hrvatska bila prva republika u Jugoslaviji po proizvodnji konoplje, a zadarska je tvrtka "Otočanka", cijeli svoj asortiman proizvoda bazirala na preradi niti od konoplje.  

26. studeni 2024 04:03