- Krešo je Zadar neizmjerno volio i uvijek mu se rado vraćao. Iako mu Zadar nije uvijek uzvraćao na isti način, Krešo uvijek praštao i vraćao se. Osim što je bio izuzetan sportaš, košarkaš koji je svojom igrom proslavio Zadar, on je bio veliki čovjek, velik po tome što se uvijek svugdje nesebično davao i pomagao gdje je trebao i kad god je trebalo. Odbio je Lakerse i vratio se u Zadar, odbio je unosne trenerske ugovore i stavio se na raspolaganje domovini u njenim najtežim vremenima. I zato želim da Krešo kao čovjek bude inspiracija generacijama – rekla je Ljerka Ćosić, supruga Krešimira Ćosića, u zadarskom HNK gdje je u petak na svečanoj sjednici Gradskog vijeća,povodom Dana grada i blagdana Sv. Krševana, košarkaškoj legendi posthumno dodijeljena nagrada za počasnog građanina.
- Nažalost napustio nas je prerano a sigurno je da je mogao učiniti još mnogo. Međutim on ostaje s nama dok ostaje sjećanje na njega i zato ne zaboravimo ga - rekla je Krešina supruga.
Ćosić je uvršten među 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi, a u Zadru je nagradu dobio gotovo 30 godina nakon smrti jer su mu dugi niz godina neki od tada odgovornih u gradu zamjerali što je u Hrvatskoj osnovao mormonsku zajednicu.
Na proslavi Dana grada i blagdana Sv. Krševana u prepunom zadarskom kazalištu nagradu grada Zadra za životno djelo dobio je poznati povjesničar umjetnosti prof. dr. Pavuša Vežić. Nagradu Grada Zadra dobili su pak Klapa Kapric, skakač u vodu Matej Nevešćanin i njegov trener Šime Perić, Mateo Škara, te svjetski prvak u para taekwondou i Dječji vrtić Sunce.
Grb Grada Zadra primili su u petak Krešimir Butić, košarkaški entuzijast i inicijator projekta Muzeja zadarske košarke, sportski djelatnik Krsto Baljak i Tatjana Vukelić-Baturina, predsjednica Udruge za prevenciju raka dojke Europa Donna Zadar.
- Grad i građani dvojina su jedne te iste tvorevine. Ta tvorevina se sastoji od tijela i duha grada. U svom prožimanju ujedno podižu i čuvaju kulturu našeg grada. Grad bez građana naprosto ne može graditi tu kulturu, stoga tu dvojinu treba čuvati kao zajedničku cjelinu. Mi laureati upravo s njom, s tom cjelinom tijela i duha našeg grada, se kao dobitnici zahvaljujemo gradu i sretni smo što smo se večeras ovdje okupili - rekao je prof. dr. Vežić.
Posebnu pažnju dijela publike, koja je mrmoreći više puta u pomoć zazivala sveca: ‘A moj sveti Krševane...‘, izazvao je govor predsjednika Gradskog vijeća Marka Vučetića, koji je otvorio Svečanu sjednicu, najavivši kako će se ‘kretati na rubnim granicama protokola‘.
- Danas je polumistični dan u gradu Zadru. To je dan u kojem mi simbolizmom naših društvenih uloga nadilazimo ograničenja koja kao ljudi nužno imamo. Mi nadilazimo i ograničenja tih društvenih uloga. Zbog toga vas ne mogu pozdraviti niti u vašem prorektorstvu, niti u vašem predstavništvu niti vas mogu pozdraviti u vašem nadbiskupstvu zato što ove društvene uloge igrali mnogi prije nas, igrat će ih mnogi nakon nas i ako mi te društvene uloge smatramo bitnima a one mogu bez nas onda smo u najmanjem slučaju bezumni. Zbog toga ne mogu Marko ni tebe pozdraviti kao prorektora, niti Anita tebe kao prorektoricu, ni tebe Orsate kao izaslanika, ni vas Milane kao nadbiskupa. Nego vas sve pozdravljam kao ljude slobode, ukoliko to jeste - rekao je Vučetić.
- Sram te bilo - dobacio mu je opet netko.
Vučetić se, međutim, nije dao smesti pa je u nastavku pojasnio kako u ovom polumističnom danu preuzimamo ili slobodu vrijednosnih bića koja ovaj mali grad čine značajnim ili tonemo i nestajemo u vlastitoj prosječnosti.
- Naš zadatak nije da mislimo sebe i da se povezujemo s nekakvim maštovnim predodžbama kako bi sebe postavili kao vrijednost u sadašnjem gradu i kako bismo bili manji od grada. Naš zadatak nije da se identificiramo s gradom, nego je naš zadatak da u ovom malenom gradu budemo veći od grada. To su učinili naši lauerati. Primjer jednog takvog čovjeka koji je bio veći od grada i koji je bio veći od svog vremena je danas počasni građanin grada Zadra Krešo Ćosić. Mi mu samo prividno posthumno dodjeljujemo ovaj status, no je li tome uistinu tako. Je li u dokidanju njegove biologije on nestao. Je li Krešo Ćosić već bio u 2023. godini. Smatram da jest, ali smo mi kaskali za njegovim vremenom i nismo prepoznali njegovu veličinu. Veliki ljudi žive vremena koja su ispred prosječnosti njihovih sredina i Zadar zbog toga nije velik po Zadru, već je po Zadru mali. Zadar je velik jedino kao mjesto u kojem mlogu nastati veliki ljudi, velika djela, koja neće svaki put biti prepoznata od onog prosjeka – izjavio je Vučetić, te dodao kako prosječni ljudi ulaze u polustranačke svjetove i tu skaču u kavezu i nemogućnosti vlastitog uma.
- Prosječni ljudi govore o birokratskim projektima, ne shvaćaju da zarobljavanje u to ne rađa nikakvim dinamizmom. To su ljudi koji danas ne mogu osjetiti ovaj polumistični dan. Za takve ljude ja danas onesposobljujem vlastiti vid i sluh, ne želim ih vidjeti ni čuti, pa makar nakon mene i uzvikom govorili o nekakvim projektima. Najveći projekt koji može nastati jest projekt vrijednosnog bića, projekt slobodnog bića koji shvaća da svaki grad treba izvući iz njegove prosječnosti. To su činili naši lauerati. Takvi ljudi sjedinjuju sva vremena - zaključio je Vučetić.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić ustvrdio je pomalo ljutito nakon Vučetićeva govora kako radikalizacija društva, govor mržnje isključivost, netrpeljivost kao i rastući populizam, nose destruktivnu energiju koja ruši svaki pokušaj izgradnje i afirmacije.
- To je ono što nas čini nezadovoljnima, iako danas živimo bolje nego ikada prije. Niti jedan hejterski komentar na portalima i društvenim mrežama neće stvoriti novu priliku od interesa za grad. Samo novu kontrareakciju, a to vodi u daljnju netrpeljivost. Gledajući na neiscrpan popis projekata i postignuća, smatram kako Zadar nikad nije rastao ovako kako raste u posljednjih nekoliko godina u svim aspektima, unatoč svim krizama- zaključio je Erlić.
Zadarski gradonačelnik Branko Dukić, koji je najprije, uz svoj karakterističan osmijeh, rekao kako će morati nekog poslati po naočale, jer je ostario i ne vidi čitati, rekao je ipak - bez naočala - kako je Zadar već dugi niz godina na dobrom putu zahvaljujući dobrim temeljima i njegovim prethodnicima.
- Iza nas je još jedna godina uspjeha zadarskog gospodarstva. Nisu to samo financijski rezultati naših poslovnih subjekata, a oni su uz zagrebačke, najbolji u Hrvatskoj, a za naš grad rekordni. Rekordni su i rezultati turističke sezone, zračnog i pomorskog prometa. A nisu samo oni… Nije nikakva tajna da u Gradskom vijeću postoje velike različitosti. Takvi politički odnosi donijeli su nam nestabilnost i česta - razilaženja. Ipak, ova je godina pokazala kako je moguće kod većine političkih opcija pronaći pravi smisao političkog rada koji je usmjeren prvenstveno na skrb za zajednicu i nastupanje prema općem dobru. To bi trebalo biti ispred svih politika, svih izbornih rezultata – rekao je Dukić te zaključio kako je jasno kako jedino okupljeni oko svih važnih odluka možemo osigurati kvalitetniji život i ostvarenje snova naše djece upravo tu, u našem gradu.
Orsat Miljenić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića priznao je kako se Zadar razvija, no da se ipak dosta govori o europskim fondovima, a najbitniji su ljudi. Zadar je nazvao jednim od najboljih mjesta za život, a Zadrane dobrim ljudima.
- Moramo biti svjesni, a to nam i povijest ovog grada govori da na kraju ostajemo sami sa sobom. I Europa će se promijeniti i mijenja se. Oblaci s nadvijaju nad njom i ako nešto loše krene ostajemo sami sa sobom i s onima oni koji su nam najbliži. I zato je bitno ulaganje u ljude, međusobne odnose,a zgrade se ubvijek mogu ponovno izgraditi - rekao je Miljenić naglasivši kako su upravo dobitnici nagrada ljudi koji su dali nešto, ne za sebe nego - za zajednicu.