U Hrvatskoj se poznato ubojstvo u školi dogodilo 1972., u zadarskoj gimnaziji, kad je učenik iz mržnje ubio dva profesora

Za razliku od SAD-a u kojem je samo prošle godine ubijeno ili ozlijeđeno rekordnih 6000 djece tijekom masovnih pucnjava u školama, u Europi je u posljednjem desetljeću zabilježeno desetak masovnih pucnjava na prostoru škole ili fakulteta, piše Jutarnji list.

Posljednji poznati slučaj školskog masakra u Europi dogodio se 2019. kad je u Poljskoj 18-godišnjak, bivši učenik škole u gradu Brześć Kujawski, otvorio vatru na učenike i učitelje. Godine 2017. na jugoistoku Francuske je 17-godišnjak pucao iz pištolja i ranio četvero školskih kolega. U Španjolskoj je 2015. godine 13-godišnjak ubio jednog učitelja i ranio četiri svoja školska kolege u srednjoj školi u Barceloni. Napadač je bio naoružan samostrelom i mačetom.

U posljednjih deset godina na Starom kontinentu zabilježeno je još šest slučajeva masovnih pucnjava u školama - jedna u Estoniji, jedna u Njemačkoj i četiri u Rusiji.

Na prostoru regije, najbliže masovnoj školskoj pucnjavi bila je Slovenija 2021. kad je uhićen 20-godišnji mladić koji je oružjem naručenim u SAD-u preko dark neta namjeravao izvršiti više ubojstava iz osvete. Mladić je planirao upotrijebiti oružje protiv njemu poznatih osoba iz osvete, među ostalim i u srednjoj školi koju je pohađao. Uhićen je nakon dojave američke službe domovinske sigurnosti.

Zadarska tuga 

U Hrvatskoj se poznato ubojstvo u školi dogodilo 1972. kad je na stubištu zgrade zadarske gimnazije 19-godišnji učenik ubio profesore povijesti, podsjeća Jutarnji list. Kako su tada pisali mediji, ubio ih je mladić zatrovan patološkom mržnjom srpskih nacionalista u doba hrvatskog proljeća, a u čast na poginule profesore školska je knjižnica dobila njihova imena. Kasnije su i dvije zadarske srednje škole dobile njihova imena, Industrijsko-obrtnička škola Vice Vlatkovića i Obrtnička škola Gojka Matuline.

Gojku Matulini tada su bile 33 godine, dok je Vice Vlatković bio je nešto stariji. Tragični događaj dogodio se na početku školske godine 1972./1973. u Zadarskoj Gimnaziji (današnja  Gimnazija Vladimira Nazora). Školu je, kao i cijeli grad, potreslo stravično ubojstvo koje je na stubištu školske zgrade počinio 19-godišnji učenik, srpski nacionalist.

Profesor Gojko Matulina bio je podrijetlom sa Silbe, a Vice Vlatković iz Novigrada, piše eZadar.net.hr. Očevim pištoljem ubio ih je Milorad Vulinović jer mu se "nije svidjelo kako Vlatković predaje povijest", ali istraga je kasnije pokazala da su razlozi bili dublji.  Ubio ih je mladić zatrovan patološkom mržnjom srpskih nacionalista u doba Hrvatskog proljeća

Njemačka osmislila smjernice

Njemačka je između 2002. i 2009. imala niz masakra u obrazovnim ustanovama, a između 1996. i 2008. masovne pucnjave u školama dogodile su se u Finskoj i Škotskoj. Nakon niza napada Njemačka je zadužila brojne akademike i stručnjake da osmisle smjernice kako rano uočiti potencijalne napadače. U Švicarskoj, jednoj od europskih zemalja s najvećim brojem vatrenog oružja po stanovniku, nikad nije bilo pucnjave u školi.

Naime, obrazovni sustav u zemlji rano uči djecu da traže kompromise umjesto da ulaze u otvorene sukobe, a uporaba oružja u Švicarskoj obično slijedi stroge društvene norme. U Velikoj Britaniji bio je dovoljan samo jedan slučaj masovnog pokolja u školi, 1996. u Dunblaneu, da se donese zakon koji zabranjuje posjedovanje pištolja kalibra većeg od 5,6 mm.

Iako nema mnogo masovnih pucnjava, regiju potresaju brojni slučajevi vršnjačkog nasilja i nasilja nad učiteljima.

U ožujku ove godine 18-godišnjak je ušetao u Klasičnu gimnaziju u Zagrebu noseći sa sobom mačetu dugačku 47 centimetara i prijetio jednom od učenika. Napadnutog učenika spasio je razredni kolega. Godine 2021. u Srbiji je učenica osmog razreda osnovne škole napala i porezala nožem po licu nastavnicu matematike.