Sučeljavanje Milanovića i Primorca bilo je ‘vatreno‘ i svašta je izgovoreno... Provjerite koje tvrdnje nisu bile točne

Kandidati za predsjednika RH Zoran Milanović i Dragan Primorac sučelili su se pred HRT-ovim kamerama. Bilo je to jedino sučeljavanje predsjedničkih kandidata u drugom krugu izbora, a Faktograf je uživo provjeravao točnost izrečenih tvrdnji, njih 50.

Iz Faktografa su naglasili da su provjeravali činjeničnu točnost onih tvrdnji koje su mjerljive, ili su takvim tvrdnjama dodali relevantan kontekst. Na mišljenja tj. vrijednosne stavove kandidata se nisu osvrtali.

Prva kategorija - obrambena politika

Nije točna tvrdnja Dragana Primorca da je Milanović u ilegalnom klubu Dragana Kovačevića u Slovenskoj ulici u Zagrebu “zatočio” tadašnjeg načelnika glavnog stožera Roberta Hranja. Točno je da je Hranj na Milanovićev poziv bio u klubu u Slovenskoj, ali prema javno dostupnim informacijama, tamo je bio svojom voljom.

“Prema Ustavu i Zakonu o obrani predsjednik je Vrhovni zapovjednik, ne u ratu, nego i u ratu i miru.  Zakon o obrani u pravilu na takav način i regulira odnose i svaki pokušaj da se to mijenja je nasrtaj na ustavne ovlasti predsjednika.  Zakon je jasan. Ako postoje neke nejasnoće o njemu, one su onda postavljene prvenstveno tako da su predsjedniku već uzete neke ovlasti”, rekao je Milanović.

Točna je Milanovićeva izjava da je Zakon o obrani donekle smanjio ovlasti predsjednika, a on je  mijenjan upravo u vrijeme kada je Milanović bio premijer. Postojeći Zakon o obrani uglavnom u važnim pitanjima podrazumijeva međusobnu suglasnost predsjednika i ministra, odnosno Vlade, ali ne razrađuje postupanje ako takve suglasnosti nema. Odnosno, svima daje široke, ali nedorečene ovlasti. Kako će izgledati novi Zakon o obrani ne zna se jer još nije objavljen prijedlog tog zakona.

Točna je Primorčeva tvrdnja da je Hrvatska u vrijeme Milanovićeve vlade slala oružje u Siriji, ali isto tako je točna i Milanovićeva replika da je to rađeno na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država. Milanović je to otvoreno govorio još dok je bio premijer, 2014. godine.

Nije točna Primorčeva tvrdnja da je Milanović protiv naoružavanja Hrvatske vojske. Milanović je u više navrata podržavao naoružavanje HV-a, ali je i u više navrata kritizirao odabire određene opreme kao preskupe i nepotrebne.

Milanović kaže da je sudjelovanje u misiji za Ukrajinu sudjelovanje u ratu. NSATU misija nastavak je dosadašnje pomoći za Ukrajinu koju su koordinirali Amerikanci, a sada sam NATO preuzima koordinaciju te pomoći iz centra u Wiesbadenu Prema tumačenju pravnika NATO-a, kao i hrvatske Vlade sudjelovanje u NSATU misiji nije uključenje u rat na način različit od onog kako su sveznice NATO-a do sada pomagale Ukrajini te se ova Milanovićeva izjava ne može smatrati točnom.

Dragan Primorac je rekao da je Zoran Milanović bio protiv nabavke njemačkih tenkova Leopard i višenamjenskih lovaca Rafalea. “Druga stvar, kad govorimo o Hrvatskoj vojsci, vi ste bili prvi koji ste rekli da ne trebaju Leopardi, ne trebaju Rafalei, pa kad mislite da će, Hrvatska se braniti”, rekao je Primorac. Međutim, to nije točno. Vlada je bila nadležna za nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafale, što znači da predsjednik države nije trebao dati posebnu suglasnost za taj posao. U slučaju tenkova Leopard, Milanović je kritizirao visoku cijenu i dao je potporu za nabavu raketnih sustava HIMARS.

„Nažalost imamo potpunu devastaciju vojske još od mandata premijera Milanovića, kad je drastično reduciran broj vojnika, kad je drastično reducirane, po prvi put smanjene plaće, reducirani obroci i zapravo više ljudi nisu bili motivirani“, ustvrdio je Dragan Primorac. Međutim, netočno je da je samo u  Milanovićevom mandatu reduciran broj vojnika, plansko smanjenje je započelo još 2003. godine te je s ulaskom Hrvatske u NATO nastavljeno. No, točno je da su u mandatu Milanovića smanjivanja materijalna prava, ali nije točno da su reducirani obroci, što je Primorac u više navrata ponavljao. 

Primorac kaže da je Milanović nazivao američkog predsjednika Trumpa “probisvijetom”. To nije točno. U izjavi iz 2020. godine opisivao ga je terminom “polusvijet”.

Nije točno kako navodi Zoran Milanović da nema fact-checkera koji mogu provjeriti izjave tijekom debate. Faktograf u realnom vremenu provjerava izjave predsjedničkih kandidata.

Točno je da su deklaracije kada dođu pred čelnike država na summitu, poput summita NATO-a, već gotov i dogovoren dokument, kao što to kaže Milanović. No to ne znači da on nije mogao izraziti svoje neslaganje prije donošenja dokumenta i na samom skupu, kao što je to učinio mađarski premijer Viktor Orban. Milanović je o svom neslaganju s NSATU misijom javno progovorio mjesecima kasnije, uoči kampanje za predsjedničke izbore.

Nije točna Primorčeva tvrdnja da u Milanovićevom mandatu izdvajanje za vojsku nije prelazilo pola milijarde eura. U zadnjoj godini Milanovićevog mandata, 2015. godini, na potrebe Hrvatske vojske potrošeno je oko 550 millijuna eura.

Zoran Milanović je točno kazao da je tražio da Hrvatska svojim utjecajem pomogne Hrvatima u BiH tako da blokira ulazak Finske i Švedske u NATO. “Ili Zapad ili Visoki predstavnik u BiH trebaju natjerati Sarajevo da prihvati izmjenu izbornog zakona u  toj zemlji ili će Hrvatska blokirati put Finske i Švedske u NATO”, kazao je u travnju 2022. Milanović te je dodao da Hrvatski sabor “ne smije ratificirati ničiji pristup NATO-u“ dok se ne promijeni izborni zakon u BiH, a da ulazak Finske i Švedske u savez smatra “vrlo opasnom avanturom”. Točno je Milanović rekao i da ga je HDZ odbio u tome prijedlogu.

Primorac netočno insinuira da je Milanović rekao da je Hrvatska slučajna država. Riječ je o vrlo raširenoj krivoj interpretaciji Milanovićeve izjave izrečene u kolovozu 2012. godine kada je Milanović bio premijer. Kao što se može vidjeti i iz medijskih izvještaja iz 2012. godine, izjava koja se Milanoviću često zamjera nastala je tijekom njegovog posjeta trima županijama na istoku Hrvatske u kojima je suša izazvala osjetnu poljoprivrednu štetu. Kada mu je u Babinoj Gredi rečeno da tu općinu već treću godinu zaredom pogađaju elementarne nepogode, Milanović je, među ostalim, izrekao i sljedeću rečenicu: “Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država”.

Međutim, kad se ta rečenica stavi u kontekst, jasno je da je Milanović zapravo govorio o potrebi usustavljivanja državne poljoprivredne politike.

Dragan Primorac netočno navodi kako je Milanović dok je bio u privatnom poslu bio na minimalnoj plaći. Ta se teza provlačila i u predizbornoj kampanji prije pet godina. Milanović je 2016. osnovao konzultantsku tvrtku EuroAlba Advisory u kojoj je doprinose plaćao na minimalnu osnovicu za obračun poduzetničke plaće, a  to nije minimalna plaća. Prema podacima Fine, Milanovićeva tvrtka je 2017. ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 61 tisuće eura; u 2018. dobit je bila 73,4 tisuće eura; 2019. godine 15,85 tisuća eura, a od 2020. kada je upravljanje prenio na knjigovotkinju Ankicu Bajić-Lukačević, tvrtka posluje u minusu kojeg pokriva zadržanom dobiti iz ranijih godina.

Zoran Milanović izjavio je “da je premijer Plenković pokušao nametnuti ravnatelja Vojno-sigurnosne agencije i dovesti stranačkog čovjeka”. Izjava je djelomično točna.

Naime Plenković i Milanović nisu se mogli dogovoriti oko nasljednika tadašnjeg ravnatelja VSOA-e Ivana Kindera. Nekoliko dana prije isteka njegova mandata Milanović je optužio Plenkovića da je putem tadašnjeg ministra obrane Maria Banožića pripremio “neustavno rješenje” prema kojemu bi privremenog čelnika Agencije postavljao i razrješavao ministar obrane. To je potkrijepio i dokumentacijom.

Predsjednik i premijer na kraju su odlučili da mjesec dana agencijom upravlja brigadir Ante Kujundžić, a nakon razgovora u četiri oka dogovorili su se da na čelu agencije bude general Ivan Turkalj.

Primorac točno kaže da je Milanović poslao specijalce na branitelje, ali u potpunosti izostavlja kontekst. Okupljeni branitelji u šatoru na Savskoj 66, nakon dugotrajnog neprijavljenog prosvjeda, blokirali su 28. svibnja 2015. godine u večernjim satima promet Savskom cestom, u vrijeme kada je policija okružila Crkvu sv. Marka u koju su se povukli prosvjednici predvođeni Josipom Klemmom i Đurom Glogoškim. Branitelji su tog dana održali neprijavljeni prosvjed na Trgu svetog Marka, a nakon što su iza 22 sata – do kada je inače bilo dopušteno prosvjedovanje na tom trgu – odbili napustiti lokaciju, sukobili su se pripadnicima interventne policije. Mediji su tada izvještavali kako je na Savskoj stanje napeto jer su branitelji prijetili da će raznijeti plinske boce koje su stavili na cestu.

Druga kategorija - pitanja svjetonazora

Dragan Primorac za sebe kaže da je među 2% najutjecajnijih znanstvenika na svijetu. Točno je da ga je izdavač znanstvenih časopisa Elsevier u više navrata uvrstio na popis 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti. To međutim ne znači nužno da je među 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu, već da je surađivao na radovima koji su učestalo citirani.

Nije točna Primorčeva tvrdnja da Milanović podržava palestinsku terorističku organizaciju Hamas. Milanović je u više navrata kritizirao izraelsku vladu i premijera zbog ratnih zločina počinjenih nad civilima u Pojasu Gaze, ali nikad nije podržao Hamas.

Dragan Primorac kaže da pravo na priziv savjesti u medicini priznaju Vijeće Europe i Europska unija. To je točno, ali Primorac izostavlja ključni dio definicije tog prava prema Vijeću Europe i Europskoj uniji, a to je da priziv savjesti ne smije ugrožavati prava pacijentica na dostupnost medicinske skrbi, tj. pobačaja na zahtjev.

Točna je tvrdnja Milanovića da je uvijek zastupao stav da žena ima pravo na izbor i da je na prošlim predsjedničkim izborima jedna od njegovih „platformi“ bila i poruka da „žena ima pravo na izbor“ kada je riječ o pobačaju. „Ljudski život je najveća vrijednost, ali ženama se ne može oduzeti pravo na izbor. To je dio naše kulture, čak i kada su odluke toliko teške“, jedna je od poruka koju je odašiljao Milanović.

Dragan Primorac točno predbacuje Milanoviću bliskost s autokratskim liderom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Međutim, točna je i Milanovićeva replika da puno prisniji odnos s Dodikom ima predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nakon što je Primorac optužio Milanovića da ima „prosrpske stavove“, Milanović je točno rekao da je Dragan Primorac održao motivacijski govor u organizaciji Komore Republike Srpske i Beograd EXPO-a u svibnju ove godine u hotelu Termag na Jahorini, iako njemu prigovara zbog prijateljstva s Dodikom. Primorac je ove godine sudjelovao na tradicionalnom Jahorina ekonomskom forumu kojeg je otvorio Milorad Dodik, a motivacijsko predavanje je održao Dragan Primorac. Nemamo podatak je li za to predavanje Primorac bio plaćen, kao što to kaže Milanović ili pak nije kao što to tvrdi Primorac.

Milanovićeva izjava da je Primorac 2009. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora dao podršku njegovom “prijatelju Ivi Josipoviću, koji je bio moj kandidat u političkom, svjetonazorskom, prije svega organizacijskom smislu”, nije u potpunosti točna. Takva direktna izjava nigdje se ne može pronaći, no na kraju 2009. godine, nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora završio na šestom mjestu od 12 kandidata, Primorac je rekao: “Za mene je glasovalo 120.000 građana i ja sam ih pozvao da u drugom krugu svoju podršku daju onoj osobi koja može pridonijeti razvoju poštene, moderne i europske Hrvatske. To je osoba koja će biti beskompromisni borac protiv korupcije i koja će se zalagati za Hrvatsku kao zemlju znanja. Dakle, za sve ono za što sam se i ja zalagao u svom programu.” Premda tad nije imenovao Ivu Josipovića, mediji su tada zaključili da je “borac protiv korupcije” upravo Josipović, a Primorac to nije demantirao. U drugi krug izbora tada su ušli Ivo Josipović kao kandidat SDP-a i pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kao nezavisni kandidat. 

Točna je tvrdnja Dragana Primorca da se Milanović tijekom služenja vojnog roka u JNA sredinom 1980-ih učlanio u Savez komunista Jugoslavije. Milanović je u više navrata tvrdio da to nije točno, iako ga demantiraju arhivska dokumentacija iz tog vremena i tvrdnje svjedoka s kojima je tijekom rada na knjizi o odnosu Milanovića i Andreja Plenkovića razgovarao novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec. Ranije je o tome pisao i Faktograf. Primorcu večeras na ovu tvrdnju Milanović nije replicirao.

Primorac je netočno kazao da nikada ne bi imali Pelješki most da se slušalo Milanovića. Iako je ispočetka bila skeptična prema isplativosti njegove izgradnje, upravo je SDP-ova vlada započela i dobrim dijelom provela proceduru prema Europskoj uniji koja je preko fondova financirala izgradnju Pelješkog mosta, dok je HDZ-ova vlada potpisala finalni ugovor i svečano otvorila most 2022. godine. U srpnju 2015. tadašnji premijer Milanović, u društvu s ministrima Brankom Grčićem i Sinišom Hajdašom Dončićem predstavio je projekt prometnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske upravo Pelješkim mostom, rekavši da je most odabran kao najbolja opcija i od strane onih koji u Europi o tome odlučuju. Primorac je neopravdano prozvao Milanovića i zbog prepuštanja Velikog i Malog Škoja u Malostonskom zaljevu Bosni i Hercegovini. Ta su dva škoja prepuštena BiH ugovorom iz 1999. godine, u vrijeme Franje Tuđmana.

“Kada je trebao biti državni udar i kada je nas pedesetak u Splitu dalo sve što možemo, a nismo znali da li ćemo se vratiti, bio je trenutak kada ste bili u drugoj državi, naoružani, gospodine Zoranu Milanoviću”, rekao je Primorac, insinuirajući, vjerojatno, da je u to vrijeme Milanović služio u JNA. Milanović je, međutim, u JNA bio sredinom osamdesetih godina, a početkom devedesetih završavao je Pravni fakultet.

Dragan Primorac je djelomično u pravu kada je izjavio da je Zoran Milanović “u Bosni i Hercegovini rekao ljudima da ima treba sapun pa parfem da se operu.”

U gostovanju za Dnevnik HTV-a 11. prosinca 2020. Milanović je izjavio kako je građanska država u BiH “daleki, daleki san i lijepa stvar” no da bi se do toga došlo, kako se izrazio, najprije je potreban “sapun, a onda parfem”. Dio bosansko-hercegovačkih političara tu je izjavu proglasio rasističkim komentarom. Milanović je kasnije rekao kako izjavom “prvo sapun pa parfem” nije vrijeđao Bošnjake“ te da to koristi “i za Srbe i Hrvate“.

Točna je Milanovićeva tvrdnja da je Primorac bio član Saveza komunista za vrijeme Jugoslavije, kao i da se krajem 1980-ih kandidirao za članstvo u Gradskom komitetu Saveza komunista Splita.

Primorac je kritizirao aktivnosti Zorana Milanovića tijekom njegovog mandata te je istaknuo da je u “pet godina imao 12 državničkih posjeta”. To nije točno. Prema službenim zabilješkama Ureda predsjednika, Milanović je u proteklih gotovo pet godina bio na 46 službenih putovanja u inozemstvo. Inozemnih državnika koji su posjetili Hrvatsku na poziv Predsjednika Republike u razdoblju 2020.-2024. bilo je 15, uz napomenu kako u prvoj godini mandata zbog pandemije Covida nije bilo dolazaka inozemnih gostiju. 

Točna je tvrdnja Zorana Milanovića da je palijativna skrbi u Hrvatskoj slabo razvijena.  Hrvatska je u svibnju ove godine po prvi put obilježila Nacionalni dan palijativne skrbi te je tada istaknuto kako se njezin razvoj odvija iznimno sporo. Potrebu za palijativnom skrbi godišnje ima oko 46 tisuća osoba.

Treća kategorija - ekonomija i demografija

Milanović je točno kazao da njegova Vlada ostvarila proračunski suficit. Hrvatska je s prvim kvartalom 2015. i formalno izašla iz recesije u kojoj je bila šest godina, dakle još od vremena HDZ-ove vlade. Ta je godina završena s primarnim suficitom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. prvi put se bilježi primarni suficit opće države te iznosi 1 218 milijuna kuna ili 0,36% BDP-a.

Točna je tvrdnja Zorana Milanovića da je Primorac dao ostavku isti dan kada i nekadašnji HDZ-ov predsjednik Vlade Ivo Sanader. “Došao sam na poziv Ive Sanadera i s njim odlazim”, izjavio je u lipnju 2009. godine Primorac.

Točna je i Milanovićeva tvrdnja da je Primorac postao docent za vrijeme ministarskog mandata, a izvanredni profesor na fakultetu u Osijeku postao je za vrijeme ministarskog mandata (2005/2006.) a ne nakon što je dao ostavku.

Zoran Milanović tvrdi da je Hrvatska u zadnjih godinu i pol dana njegovog mandata imala gospodarski rast koji Plenkovićeva vlada nije dosegla prve 3 godine. To nije točno. U zadnjoj godini Milanovićevog mandata, 2015., gospodarski rast iznosio je 1,6%. Već iduće 2016. rast je bio 3,5%, a 2017. je BDP rastao za 2,9%.

Nije točna izjava Dragana Primorca da je kad je on postao ministar Hrvatska imala 7 posto visokoobrazovanih, a kad je otišao 18, 5. Primorac je ministar obrazovanja bio od 2003. do 2009. godine. Prema podacima DSZ-a Hrvatska je 2001. godine, prije no što je Primorac postao ministar, imala 12 posto visokobrazovanog stanovništva, a 2011. taj je udio skočio na 16,4 posto, odnosno 24,1 posto 2021. godine. Iz tih je podataka evidentno da je u vrijeme Primorca porastao broj visokoobrazovanih, ali ne za toliko koliko on tvrdi.

Primorac ponavlja kako je u vrijeme vlade Zorana Milanovića kroz Hrvatsku prošlo 800 tisuća ljudi. Već smo ranije pisali kako nam se taj broj čini pretjeran. Tijekom 2015. i do ožujka 2016, prema podacima MUP-a, ušlo je nešto preko 650 tisuća izbjeglica i migranata.  Time Milanović nije provodio neku svoju politiku. Nakon izbijanja rata u Siriji, tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel otvorila je granice za izbjeglice iz te zemlje, što je pokrenulo najveći izbjeglički val u Europi. Izbjeglice su tada masovno ulazile preko granica Hrvatske, ali su vlakovima nastavljale svoj put prema Sloveniji i dalje zapadnoj Europi. Premijer Milanović u ovoj se debati pohvalio kako je „na vrlo proračunat način propustio ih dalje kroz Njemačku“, što je točno. A zatim je dodao Milanović i svoj sud: „svatko tko to radi je domoljub“, piše Faktograf.

Točna je Milanovićeva tvrdnja kako nije uobičajeno da politički lideri budu doktori znanosti. Točna je i Milanovićeva tvrdnja da je jedini doktor znanosti koji je bio predsjednik SAD-a bio Woodrow Wilson, predsjednik SAD-a od 1913. do 1921. 

Zoran Milanović za Primorca je točno izjavio da nije redoviti profesor na američkom sveučilištu Penn State. Iako u službenoj biografiji Dragana Primorca stoji da je na tom sveučilištu redoviti profesor, demantira ga samo sveučilište. U objavi iz 2016., kada su Primorca proglasili svojim „globalnim ambasadorom“ jasno navode kako je on „adjunct professor“ odnosno dopunski profesor.

Točna je tvrdnja Zorana Milanovića da je postojao moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima nakon ulaska Hrvatske u EU. Taj je moratorij istekao 2023. godine.

Milanović je usporedio studente u Nizozemskoj s hrvatskim studentima kazavši da ne vidi hrvatske studente da raznose hranu. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je 2022. godine radilo tek 8,3 posto učenika i studenata, dok se u Nizozemskoj taj postotak penje na čak 73 posto. Međutim, porezna uprava raspolaže podacima koji kažu da je u Hrvatskoj zapravo radilo ukupno 119.245 učenika i studenata, što je oko 40 posto od ukupnog broja njih.

Točna je tvrdnja Dragana Primorca da je u vrijeme Milanovićeve vlade PDV porastao na 25 posto, a da je ranije iznosio 23 posto. Viša stopa PDV-a od 25 posto i danas je prisutna iako su HDZ-ove Vlade najavljivale njeno smanjenje.

„To je reforma kao što je ulični hakl“, kazao je Milanović, negirajući tako da su HDZ-ove vlade provodile neku sustavnu poreznu reformu. To je točno. Stabilnost poreznog sustava jedna je od bitnih karakteristika vezanih uz njegovu učinkovitost, ali te stabilnosti kod nas nema. Od 2016. do danas provedeno je sedam poreznih reformi; progresivnosti u oporezivanju nema (u dohotku imamo samo dvije stope, a većina radnika oporezuje se po onoj nižoj).

Točno je da je Primorac optuživao Milanovića da ga Rusi financiraju te rekao da je dokaze za to pronašao čitajući novine. U javnom prostoru ne postoje nikakvi dokazi da je Zoran Milanović primao novac od ruske države ili s njom povezanih aktera.

Točna je tvrdnja Zorana Milanovića da se Primorac naslikavao s Itamarom Ben-Gvirom, ekstremno desnim izraelskim političarom, trenutno ministrom nacionalne sigurnosti u vladi Benjamina Netanyahua. Ben-Gvir poznat je po šovinističkim i dehumanizirajućim izjavama o palestinskim Arapima.

Četvrta kategorija - vanjska politika

“Za razliku od Vučića, Dodikova povijest ratovanja je nešto drugo”. Ova izjava Zorana Milanovića je točna. Milorad Dodik u vrijeme rata u BiH i neposredno nakon njega bio je oporbeni socijaldemokrat koji nije sudjelovao u ratnim operacijama, dok je sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao radikal držao zapaljive govore, od kojih je najpoznatiji onaj u Glini. Dodika je kao legitimnog predstavnika Srba iz Republike Srpske iznjedrila međunarodna zajednica, međutim, on je otada radikalizirao svoju politiku i često najavljivao odcjepljenje Republike Srpske iz BiH.

Točna je Milanovićeva tvrdnja da Primorac nije studirao forenziku, već se specijalizirao iz pedijatrije. Međutim, u službenoj biografiji Dragana Primorca dostupnoj na webu Sveučilišta u Osijeku nalazi se informacija da na različitim sveučilištima u SAD-u jest pohađao programe stručnog usavršavanja iz područja forenzičke znanosti, kao i da je na dva američka sveučilišta angažiran kao pridruženi profesor na katedrama za forenzičku znanost.

Nije točno da je Milanović kao „šef oporbe“ 2010. godine ustavnim promjenama ukinuo glasačka mjesta u BiH, kako tvrdi  Dragan Primorac. Za izglasavanje ustavnih promjena je i tada, kao i danas potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, što znači da je takve promjene izglasao i HDZ.

Primorac je pitao Milanovića je li dobio donaciju iz Rusije od gospodina Stefana 3.981 eura pa dodatno pitao zbog čega je sve vezano iz Rusije oko njega. Milanović mu je odgovorio da je dobio donaciju od hrvatskog konzula koji je postavljen u mandatu Ive Sanadera. Stefano Vlahović je počasni konzul Republike Hrvatske u Rusiji i zaista je Milanoviću donirao 3981 euro. No, Milanović je netočno kazao da ga je postavila Vlada Ive Sanadera. Odluku o njegovu postavljanju potpisao je predsjednik Stjepan Mesić u srpnju 2003. godine dok je na vlasti još uvijek bila Vlada SDP-a i partnera s Ivicom Račanom na njezinom čelu.

Točna je Milanovićeva tvrdnja da nitko nikada nije rekao da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu, pa ni on, međutim, Milanović prešućuje da je njegova dramatična objava iz listopada stvorila takav dojam u javnosti.

Milanovićeva tvrdnja da je bilo legitimno slati hrvatske vojnike u Afganistan jer je taj rat bio odobren od Vijeća sigurnosti UN-a, a da ih u Ukrajinu ne šalje jer ta akcija nema legitimitet Vijeća sigurnosti je manipulativna. Rat u Ukrajini je, podsjećamo, započela Rusija, koja je ujedno i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a pa time ima i pravo veta na sve odluke. Od početka agresije Vijeće sigurnosti UN-a je stoga blokirano. Jasno je da Rusija nikad neće na Vijeću sigurnosti odobriti operaciju koja bi bila usmjerena protiv nje. Te dvije situacije stoga nisu usporedive.

Milanović je rekao da je “osobno ispratio prvi kontingent hrvatskih vojnika 2003. u Afganistan” te pitao Primorca što je on tada radio. Točno je da su punih sedamnaest godina, od 2003. do 2020. godine, pripadnici Hrvatske vojske bili angažirani u Afganistanu zajedno sa saveznicima i partnerima, od 2003. do 2015. godine u operaciji ISAF te od 2015. do 2020. godine u misiji potpore miru Odlučna potpora. Milanović je upravo tad, 2003. godine postao pomoćnik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske zadužen za političku multilateralu i nacionalni koordinator za NATO. 

„Vi ste čovjek koji je kršio Ustav, vi ste čovjek koji krši zakone, znate šta znači riječ impeachment u Americi? Da su suci Ustavnog suda imali malo više hrabrosti, pokrenuli taj postupak“, kazao je Primorac. Ustavni sud upozorio je Milanovića prije parlamentarnih izbora da bi njegova kandidatura predstavljala kršenje Ustava. Milanović naposljetku nije bio u poziciji da bude kandidiran za mandatara jer SDP nije dobio izbore, a ranije ga je Ustavni sud upozorio da to ni ne smije biti.

Postupak impeachmenta, suprotno Primorčevim riječima, ne ovisi o hrabrosti Ustavnih sudaca. Postupak opoziva predsjednika reguliran je Ustavom RH. Članak 105. Ustava navodi: „Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.

Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca“. Prema tome, postupak pokreće Sabor, a odlučuje Ustavni sud, a ni jedna ni druga institucija za to ne bi dobile dvotrećinsku većinu, zaključuje Faktograf.