Ako jedna brigada broji od 1500 do 5000 vojnika, a kao prosjek za najelitniju brigadu može se uzeti broj od 3200, onda u Hrvatskoj vraćenog automatskog oružja (automatske puške, puškomitraljezi, mitraljezi) ima za naoružati gotovo dvije brigade.
Tako glase službeni podaci koje nam je dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, a u kojima se navodi da je od 1. rujna 2007. do 30. rujna ove godine vraćeno 343.492 komada vatrenog oružja. Od tog broja je čak 5227 komada automatskog oružja, poput onog iz kojeg je u ponedjeljak 22-godišnji Danijel Bezuk pucao i ranio policajca ispred Vlade.
Iako je rat završio 1995. godine, onima koji su vodili ovu državu trebalo je dvanaest godina (krenulo je tek 2007.) da počnu uopće razmišljati kamo sa svim tim silnim oružjem koje leži po hangarima, tavanima, ostavama, podrumima... Kada su se rasformirale pričuvne brigade, pukovnije ili bojne, nitko nije uopće vodio računa o tome kamo će ljudi, navikli na četiri godine ratovanja, s tim silnim oružjem.
Ne znaju ništa drugo
– Nekim mladima je oružje bilo prvi alat koji su kao punoljetne osobe uzele u ruke i ja vam kažem da mnogi ni do danas ne znaju, ili nisu htjeli ili nisu mogli naučiti, baratati ičim drugim – govori nam jedan od zapovjednika u gardijskoj brigadi, ne želeći o ovoj temi govoriti javno, iako je smatra iznimno bitnom.
Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, koji je bio i načelnik Uprave krim-policije MUP-a, za čijeg se mandata također skupljalo oružje od građana, smatra da je problem vrlo složen i nitko se ne trudi u njega ući duboko i argumentirano, kako taj problem i zaslužuje.
– U jednoj Švicarskoj svaki vojni obveznik u kući ima zaduženu pušku, municiju i ranac, i takva mala Švicarska u stanju je mobilizirati 500 tisuća vojnika u jednom trenu. Pa jeste li tamo pročitali da je netko pucao na njihovu vladu? Pa u SAD-u svaki građanin koji je punoljetan i nekažnjavan ima pravo kupiti oružje, i kupuje ga, pa čak i kod nas zabranjeno automatsko oružje. Recite mi je li netko tamo pucao na zgradu vlade ili Pentagon? – pita Cvrtila, smatrajući da je problem nevraćanja oružja nepovjerenje građana u državu, odnosno državne institucije.
– Da postoji povjerenje u smislu da će ih njihova država na pravodoban i učinkovit način svojim institucijama zaštititi, a institucije su policija, pravosuđe i drugi segmenti, onda ne bi bilo ovoga gomilanja oružja. Kada se dodaju stalne prijeteće poruke iz susjedstva, pogotovo iz Srbije, mnogi nisu sigurni da se neke situacije koje su se događale 1991., gdje smo u nepunih godinu dan izgubili jednu trećinu teritorija, ne bi mogle ponoviti. Iz naše Vlade ne dolazi do nekog čvrstog odgovora na te stalne animozitete i prijetnje iz susjedstva, a u segmentima državne vlasti do poboljšanja rada institucija – ukazuje Cvrtila na problem koji se reflektira i na problem oružja.
Skupo su ga platili
– Oružje će građani, naročito branitelji, sve teže vraćati baš iz tih razloga unutarnje i vanjske nesigurnosti. Neki će uzimati pravdu u svoje ruke, što nitko normalan ne može opravdati, ali nije isključeno da se opet dogodi. Imamo dva načina da problem pokušamo riješiti, a to je da braniteljima koji imaju opasno oružje kod svojih kuća država pošteno plati taj njegov kalašnjikov u vrijednosti od, na primjer, tisuću eura, pa će ga on i prodati. Zašto ga neće darovati besplatno? Pa zato što su mnogi, da bi ga kupili na počeku rata, morali prodati komad zemlje, kravu, automobil i slično. Drugi način je da se, po principu rada nekadašnje Teritorijalne obrane, to oružje koje imaju ljudi po kućama, naročito branitelji, uskladišti u dobro čuvane i geografski izolirane hangare. Da čovjek u slučaju potrebe i nenadane situacije uvijek zna gdje će svoje oružje potražiti – kaže nam Cvrtila, koji vrlo dobro poznaje braniteljsku populaciju i zna o čemu govori.
MUP-ova akcija "Manje oružja, manje tragedija" zastupljena je na njihovim web-stranicama, s postojećim info brojem 0800 8892, koji je besplatan i na koji građani mogu nazvati bilo kada da bi bez ikakve sankcije vratili oružje.
Ali, podaci nisu ažurirani od 2014. godine.